Ulaskom u drugu godinu pandemije industrija evenata je na koljenima, a osim virusa nepoznanica je Nacionalni Stožer civilne zaštite. Vrijeme curi, a odluke koje se donose od dana do dana bez plana za razliku od zemalja gdje postoje epidemiološki semafori ugrožavaju i ovogodišnju sezonu, upozorava branša.

“Jednom riječju – katastrofa. Ne radimo zadnjih 10 mjeseci, ne računajući ono vrlo malo tijekom ljeta. Mi razumijemo epidemiološku situaciju, no event industrija u ovom trenutku nema perspektivu”, kaže vlasnik Entrija Berislav Marszalek.

U toj industriji, od organizacije koncerata do festivalskih događanja, u Hrvatskoj radi oko 2000 tvrtki i zaposleno je oko 15.000 ljudi. Brojke su okvirne jer je djelatnost heterogena, po NKD klasifikaciji šarolika, no procjene godišnjeg prihoda (u “normalnim” godinama) kreću se između 4 i 5 milijardi kuna.

Od toga najmanje milijarda završi u proračunu kroz PDV, a uzmu li se i ostali porezi u obzir, godišnje bi se ta brojka mogla približiti i dvije milijarde kuna. Zahvaljujući koncertima i festivalima koji su privukli stotine tisuća turista ruke su zadovoljno trljali i ostali – od iznajmljivača, ugostitelja, maloprodaje…

Bili bismo najsretniji, no…

Pandemija Covida-19 praktično je sve zaustavila. S ograničenjima okupljanja većina događaja je otkazana, a manji dio preselio se ‘online’. Mjere za očuvanje radnih mjesta olakšale su financije radnicima, no tvrtkama bez prihoda nastavili stizati troškovi najma, rate leasinga, kredita…

Država je rješenje ostavila u rukama individualnih odnosa kreditora i dužnika pa se eventualni moratoriji rješavaju od slučaja do slučaja. “Covid-19 kredita nema dovoljno, teško ih je realizirati, a procedura je vrlo spora pa u praksi nisu nikakva pomoć”, kaže Marszalek.

Rasplet situacije s pandemijom, bar em kako se u ovom trenutku čini, ne nudi puno razloga za optimizam. Slike tisuća ljudi na koncertima nisu realna u narednim mjesecima, a uspjeh ljetne sezone ovisit će o dinamici cijepljenja koja debelo kasni.

“Bili bismo najsretniji da normalno radimo, no svjesni smo epidemiološke slike, da se situacija mijenja iz dana u dan, pojavljuju novi sojevi virusa. Nama je problem komunikacija Stožera; ne postoji plan što će biti za dva tjedna, a kamoli dulje od toga”, podcrtava naš sugovornik.

I nastavlja: “U event industriji događaji se planiraju između šest mjeseci i godine dana unaprijed. Sad je krajnje vrijeme za jasnu komunikaciju, neku vrstu semafora, okvir što možemo očekivati, a što ne dolazi u obzir.

Ako nam kažu da događaj koji bi okupio 10.000 ljudi na ljeto nije moguć, ok, i to nam je informacija, no u tom slučaju nas moraju obeštetiti. Ako Stožer nastavi i u narednih mjesec dana ne dobijemo okvir, bit će izgubljena još jedna sezona, propast će dvije tisuće tvrtki, a zaposlenima ostati samo da odu van”.

Za usporedbu, kaže, druge zemlje usvojile su pristup kišobrana. Želi li država da se sezona planira unaprijed, potiče organizatore na pripremu, a u slučaju da dođe do otkazivanja zbog epidemiološke situacije, slijedi odšteta.

Nakon što su prošlog ljeta otkazani zbog pandemije, zasad se još uvijek planiraju i najveća događanja poput zagrebačkog InMusica krajem lipnja i splitske Ultra Europe u srpnju, a oči branše su uprte u – Stožer. Idući tjedan trebali bi početi sastanci s resornim Ministarstvima, kulture i turizma, izgledno i Stožera.

“Svi se nadamo, no puno više je nepoznanica i otvorenih pitanja nego poznatih čvrstih činjenica”, kaže direktor A4 Adnan Mehmedović – Medo pod čijom su organizacijskom palicom Fresh Island i Špancirfest.

Nada su lokalni događaji

“U ovom trenutku nade polažemo u lokalne evente, da budu na tragu prošle godine. Ključno nam je vrijeme, da najkasnije u ožujku imamo konačne informacije. Najgore bi bilo da krenemo planirati i nakupljati troškove pa netko u 6. mjesecu sve zaustavi”, kaže Mehmedović dodajući da su ih lanjska otkazivanja papreno stajala – novac za ulaznice je refundiran kupcima, a troškovi ostali.

“Izvukla su nas dva-tri lokalna događaja. Ove godine trebali smo organizirati tri festivala, Fresh Island na Zrću, potom prvi reggaeton Isla Loca, a planirali smo gaming festival s više od 20.000 posjetitelja. Čak i kad se situacija normalizira, trebat će nam tri do četiri godine prije povratka na razine iz 2019.”, kaže.

Priprema golemog festivala poput Ultra Europe koji je 2019. okupio rekordnih 100.000 posjetitelja je cjelogodišnji projekt.

Organizacija uključuje niz aktivnosti od pripreme opreme, angažmana izvođača koji planiraju turneje mjesecima unaprijed, administraciju od pribavljanja dozvola do angažiranja medicinske podrške, promocije, dogovor smještaja, marketinške aktivnosti…

“Šest mjeseci unaprijed se još može odraditi, ali tri mjeseca unaprijed može se računati na angažman samo lokalnih izvođača”, upozorava Marszalek.