U današnjem svijetu prehrambenih trendova i sve veće svijesti o zdravlju, organska prehrana postala je sinonim za kvalitetniji i zdraviji način života. No, puno stvari vezanih uz organsku prehranu i dan danas nisu u potpunosti jasne prosječnom potrošaču.

Kontroverze i mitovi koje u stopu prate organsku prehranu nipošto ne olakšavaju zapetljanu priču, a zasigurno ste se s njima susreli i u svojoj poslovnoj ili pak privatnoj okolini.

Organska, bio-, eko- i ekološka hrana, sve su to sinonimi i koju god riječ da odaberete nećete biti u krivu. Bez obzira na to što je u Hrvatskoj službeni naziv ekološka hrana, u nastavku teksta ću koristiti sinonim “organska prehrana”.

Znak prepoznavanja
Organska hrana, da bi se kao takva etiketirala, mora dobiti certifikat organske proizvodnje, a da bi dobila taj certifikat potrebno je da zadovolji niz preduvjeta. Neki od njih su: održivost agrosistema i bioloških ciklusa, bioraznolikost, minimizacija upotrebe sintetskih tvari u uzgoju, minimizacija onečišćenja, zabrana uporabe hormonalne terapije, ionizirajućeg zračenja i genetski modificiranih organizama.

Kako najlakše prepoznati organsku hranu ili namirnicu? Po karakterističnoj zelenoj oznaci lista sa zvjezdicama.

Jedno od generalnih uvjerenja vezanih uz organsku prehranu jest da je ona zdravija alternativa konvencionalnoj hrani. Ova pretpostavka temelji se na ideji da organski uzgojena hrana sadrži manje pesticida, više hranjivih tvari te da je bolja za zdravlje ljudi i okoliša. Međutim, stvari nisu uvijek crno-bijele. U nastavku ću se osvrnuti na tri najčešća “organska” mita, premda je lista mitova vezanih uz organsku prehranu prilično duga.

Organsko je zdravije?
Prvi mit uključuje tvrdnju da je organska hrana uvijek zdravija od konvencionalne. Ovo uvjerenje često se temelji na pretpostavci da je organska hrana nutritivno bogatija i samim time zdravija. Međutim, znanstvena istraživanja sugeriraju da razlika u nutritivnoj vrijednosti između organske i konvencionalne hrane može biti minimalna ili neznatna. Primjerice, meta-analiza provedena 2012. godine ustanovila je da je razlika u nutritivnoj vrijednosti između organske i konvencionalne hrane zanemariva.

Uloga pesticida
Drugi mit je da je organska hrana uvijek sigurnija jer ne sadrži pesticide. Iako je istina da organski uzgojena hrana ograničava upotrebu sintetskih pesticida, koriste se prirodni pesticidi koji također mogu biti toksični za ljude i okoliš. Pesticid je pesticid. Činjenica da je on prirodan ili sintetski ne govori nam apsolutno ništa o njegovoj štetnosti. Rizik se treba procijeniti na individualnoj bazi, za svaki pesticid pojedinačno. Prirodno ne znači nužno bolje ili manje štetno od sintetskog.

Najtoksičnija poznata tvar, botulin, 100% je prirodna. Što se ukupne količine pesticida tiče, rizik od onečišćenja je za 30% niži kod organskih proizvoda.

Međutim, sadržaj pesticida u konvencionalno proizvedenoj hrani rijetko prelazi granice koje se smatraju sigurnima, a maksimalna dopuštena razina propisana je zakonom, i temelji se na količinama daleko ispod onih dokazano rizičnih.

Organsko je održivo
Treći mit je da je organska hrana uvijek ekološki održiva opcija. Tome nije uvijek tako. Iako se organski uzgoj hrane obično smatra manje štetnim za okoliš zbog ograničene upotrebe kemikalija, često zahtijeva veću količinu zemljišta i vode po jedinici proizvoda u usporedbi s konvencionalnim uzgojem.

To može imati negativne posljedice na okoliš, posebno u kontekstu sve veće globalne potražnje za hranom i ograničenih resursa poput vode i zemljišta.

Naposljetku, postavlja se pitanje zašto nam se organska hrana nameće kao bolja opcija u odnosu na konvencionalno uzgojenu hranu. Odgovor leži u tome što se organska hrana prezentira kao zdravija, sigurnija, ukusnija i bolja za okoliš. Međutim, dokazi za takve tvrdnje su jako skromni i u najmanju ruku neuvjerljivi.

Bez obzira na to što organski uzgojena hrana sadrži manje pesticida, i oni su dominantno prirodnog podrijetla, to ne podrazumijeva da će takva hrana riješiti vaše zdravstvene probleme. Preciznije, zdravstveni benefiti koje dobivate kupnjom višestruko skuplje organske hrane su barem zasada nemjerljivi.

Ne trebate jesti organsko da biste se hranili zdravo. Ne zaboravite, plaćanjem više cijene organske hrane moguće je i da se odričete nečeg drugog, što bi možda moglo imati veći učinak na vaše zdravlje.

Da izbjegnem pogrešno shvaćanje, nemam ništa protiv organske hrane niti protiv njene konzumacije. Jedino što ne podržavam je neutemeljena prezentacija organske hrane kao nužno bolje prehrambene opcije, što nije točno. Cilj članka je nepristrano pružiti informacije o tome što organska prehrane jest, a što nije. Ako netko ima svoje razloge za kupnju organske hrane, mogu bez sustezanja reći – go for it.

Više informacija dostupno na nutricionizam.hr.