U prvom broju Poslovnog dnevnika u 2016., od mandatara vlade Tihomira Oreškovića doznali smo da Hrvatska ipak neće postati Norveška. 

"Ništa od male Norveške", bio je naslov prvog Oreškovićevog intervjua. "Hrvatska je sve dalje od ostvarenja plana prethodne Vlade da postane malom Norveškom. Mandatar ne skriva da neće dopustiti istraživanje nafte u Jadranu", piše Poslovni i citira Oreškovićevo pojašnjenje: "Ne daj Bože da se dogodi kakva havarija. Jadransko more je relativno zatvoreno". Time je budući premijer poništio glavni projekt dotadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka o istraživanju ugljikovodika. Realizacija projekta zaustavljena je uoči izbora, kad je potpisivanje ugovora s koncesionarima za more i kopno odgođeno za postizborno vrijeme. 

PPD prihode mjeri milijardama 
Odustalo se tada i od IPO-a autocesta, umjesto čega su predložene vinjete. "Formiranje Vlade Domoljubne koalicije i Mosta trebalo bi značiti i veliki zaokret u pokušaju rješavanju problema dugova za autoceste u odnosu na rješenja Vlade na odlasku. SDP-ova je koalicija dug od 4,3 milijarde eura Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb pokušala najprije riješiti davanjem autocesta u koncesiju, od čega je odustala zbog velikog otpora javnosti prema toj ideji, a onda se okrenula takozvanom planu B, inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO) tvrtke HAC-ONC, Prema prvom se planu od koncesionara očekivala jednokratna uplata od 2,5 do tri milijarde eura, a od IPO-a oko 1,5 milijardi eura. No zbog izbora IPO nije proveden, a prema svemu sudeći neće ni biti jer SDP i njegova koalicija odlaze u oporbu", piše Poslovni.

U Vladu Mosta i Domoljubne koalicije, predvođene HDZ-om, kao ministar financija dolazi izvršni direktor u Agrokoru Zdravko Marić. "Nekadašnji pomoćnik ministra financija, koji je u Katančićevu prešao iz Ekonomskog instituta, posljednjih nekoliko godina radi u Agrokoru kao izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala. S obzirom na veliko prethodno iskustvo na poslovima izrada proračuna, realizacije plasmana obveznica na domaćem i inozemnim tržištima, kao i poslova s Europskom komisijom za koje je nadležno Ministarstvo financija, Zdravko Marić zasigurno je kandidat koji bi odmah, bez faze uhodavanja, mogao prionuti na posao", predstavio je novog ministra Poslovni dnevnik. Marić je odmah rekao "Iz mojih usta nećete čuti najave novih poreza, promjene u poreznom sustava dok nisam napravio podrobnu analizu modela i dok nisam u dobrom dijelu siguran u određene činjenice", odgovorio je na pitanje planira li uvođenje poreza na nekretnine u 2017. godini.

Kad se doznalo tko će biti ministri, Poslovni piše kako se "ne očekuju duboke reforme". Mediji špekuliraju da će Hrvatska do 2017. provesti teritorijalni preustroj, nakon kojeg će imati svega pet do sedam županija. Spekulira se da će nove regije nastati oko Zagreba, Varaždina, Splita, Osijeka, Rijeke, Splita i Zadra, no taj Mostov prijedlog novog regionalnog sustava odmah je izazvao niz žestokih reakcija.  "Tu je stav HDZ-a vrlo čvrst- ukidanje ne dolazi u obzir, županije treba jačati! Postojeći županijski sustav, takav kakav je, dobro funkcionira. Pokazao je puno više prednosti nego mana, a činjenicu da je 20 županija optimalno potvrđuje i podatak da su upravo one najčešći korisnici europskih fondova", rekao je Tomislav Tolušić, tadašnji ministar regionalnog razvitka iz kvote HDZ-a.

Na tržištu se pojavio novi igrač – energetski holding Prvo plinarsko društvo. "PPD je i u prošloj godini nastavio s vrlo snažnim rastom: ukupni prihodi koje ta grupaciju sada iskazuje preko svoje kompanije Energia naturalis u 2015. su iznosili 3,9 milijardi kuna, što je povećanje za čak 25 posto. U 2014. konsolidirani prihodi grupacije PPD iznosili su tri milijarde kuna, a godinu ranije bili su 0,9 milijardi kuna. I bruto dobit vukovarske grupacije lani je povećana i dosegnula je čak 268 milijuna kuna. Prethodne, 2014. dobit je iznosila 149 milijuna kuna.

Ova grupacija svoj je rast gradila zahvaljujući liberalizaciji plinskog tržišta u Hrvatskoj, no sve više širi poslovanje i u drugim segmentima. Osim na hrvatskom tržištu, pozicije jača i u Mađarskoj, Sloveniji, BiH i Srbiji. Lani je na tim tržištima ostvarila 54 milijuna eura prihoda, s time da je 90 posto prihoda realizirano u Sloveniji putem trgovine električnom energijom. No, distribucija plina i dalje je dominantan generator prihoda grupacije. Lani je tvrtka PPD za distribuciju plina prodala ukupno 1,3 milijarde prostornih metara prirodnog plina, što je na godišnjoj razini porast od 33 posto. PPD-ovci su u 2015. uvezli 786 milijuna kubika prirodnog plina, odnosno 74 posto ukupno uvezenih količina u Hrvatskoj", navodi se. 

Uspon Norca i povratak Pašalića
U međuvremenu državne tvrtke tonu. Pod naslovom "Ni Davor Šuker nije pomogao Narodnim novinama, dobit u slobodnom padu", piše se da su prihodi te tvrtke u 2015. pali deset posto, sa 413,6 na 374 milijuna kuna. I dobit im je u padu, sa 11,3 milijuna u 2014. na 1,2 milijuna kuna. Loš se trend nastavio i u 2016.: u prvom kvartalu imale su gubitak od 11 milijuna kuna. Poslovni podsjeća kako su nakon bizarnog projekta proizvodnje toaletnog papira Narodne novine iz Kine prethodne godine uvezle kišobrana u milijunskom iznosu – svaki je plaćen po 100 kuna, dakle više nego što bi koštao domaći kišobran, a prodaju se po cijeni od čak 325 kuna.  "Ušlo se u aranžman s HNS-om, kupnja kineske robe najavljena je kao zaokret, no tu robu koja je preplavila skladišta i prodavaonice gotovo nitko ne kupuje.

A posrednik u uvozu iz Kine bila jedna tvrtka iz Osijeka, inače grada u kojem je rođen Davor Šuker, predsjednik HNS-a", navedeno je. Također je navedeno izvješće Državna revizije da je Uprava "za ustupanje istražiteljskih usluga zaključila s detektivskim društvom dva ugovora u ukupnoj vrijednosti od 918.750 kuna. Poslovi istražiteljskih usluga obavljeni su na temelju usmenih ili pisanih zahtjeva predsjednika Uprave". Iako je Uprava na čelu s Davorom Čovićem krivcem za većinu propusta označila Petra Piskača, koji je vodio tvrtku od 2012. do 2014., Čović je ipak smijenjen zbog loših rezultata i to s  otpremninom od oko sto tisuća kuna u neto iznosu.

Na živahnom zaštitarskom tržištu pojavilo se jedno poznato lice: od prosinca 2015. u sudskom je registru upisana zagrebačka tvrtka Noky Security, nazvana po nadimku svog prokurista, umirovljenoga generala i osuđenog ratnog zločinca Mirka Norca Keve. Nakon Josipa Klemma i sada već pokojnog Vinka Žuljevića Klice, u zaštitarskom se poslu tako našao još jedan istaknuti protagonist domovinskog rata.  Na sceni se opet pojavio i Ivić Pašalić. Nakon politike i građevine okrenuo drvnom biznisu pa kao član Izvršnog odbora Hrvatskog drvnog klastera otvoreno pita "jesu li državni interes dva kogeneracijska postrojenja Sunčice Lalić snage 13,6 MW?

Ili ona u Benkovcu i Županji, oba snage po 5 MW, tvrtke Strateški plan Tomislava Radoša, pomoćnika bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka? Ili je državni interes desetak i više postrojenja snage 0,3-0,5 do jedan MW, dislociranih u ruralnim područjima, gdje posluje većina drvne industrije koja zapošljava lokalno stanovništvo u pilanama, na proizvodnji parketa, stolarije te namještaja i ostvaruje visoki suficit u izvozu", pita Pašalić pa od ministra gospodarstva Tomislava Panenića traži žurnu i temeljitu reviziju svih ugovora za kogeneracije, te izmjenu pravilnika koji je ekipa bivšeg ministra Vrdoljaka namjeravala brzopotezno usvojiti početkom siječnja ove godine.

Karamarko sabotirao arbitražu 
Pašalić se "zbog neviđene bahatosti i neznanja svih političkih garnitura koje su krojile sudbinu drvne industrije" kandidirao za predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK. Koristila mu je škola u borbi sa Ivom Sanaderom za HDZ, ovog je puta uvjerljivo pobijedio na izborima.  Poslovni piše da su "lobiranja na noge digla gotovo cijelu drvnu industriju, pa je na skup sudjelovalo 300 predstavnika, od malih pilana do velikih tvrtki, dok je na prethodne dvije skupštine prisustvovalo 60, odnosno 30 izaslanstva tvrtki". U HDZ-u opet problemi, izbija afera Konzultantica, u kojoj su glavni protagonisti Ana Karamarko i njen suprug, šef HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko. 

Pred Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa Ana Karamarko došla je zbog ugovora njene tvrtke s Peritus savjetovanjem Joze Petrovića, zastupnika i savjetnik MOL-a, ali i svog prijatelja Tomislava Karamarka, u razdoblju nakon njegova dolaska na čelo HDZ-a.  Povjerenstvo je zaključilo da je u aferi Konzultantica Karamarko u sukobu interesa "jer njegovi privatni interesi mogu utjecati na nepristranost u obavljanju javne dužnosti", te se u odluci podcrtava kako "Karamarko zbog potencijalnog sukoba interesa ne može sudjelovati u procesima donošenja odluka vezanim uz arbitražne postupke između Hrvatske i MOL-a, kao ni u onih koje se odnose na Inu" Za konačnu ocjenu Povjerenstva osobito je važnim ispao sastanak Vijeća za suradnju između Domoljubne koalicije i Mosta.

Kad je Karamarko "iznošenjem osobnih stavova i prijedloga kojima se zalagao za povlačenje Hrvatske iz arbitražnih postupaka između Hrvatske i MOL-a, bio u sukobu interesa". Karamarko se zato povukao iz Vlade, a odluku Povjerenstva kasnije je potvrdio i Upravni sud. Poslovni tada piše o drugim Karamarkovim poslovima, primjerice tvrtki Soboli u kojoj je nekoć bio suvlasnik i predsjednik uprave. Tvrtka je preimenovana u Centar za informatiku i poslovno savjetovanje (CIPS) a u siječnju 2014. pripojena je Centru za prometna i tehnička vještačenja i ekspertize, tvrtki koja je i sama više puta mijenjala ime.

Pod imenom Intel kupio ju je Centar za vozila Hrvatske (CVH).  "Toj je privatnoj tvrtki MUP još 1993. prepustio poslove vezane uz obavljanje tehničkih pregleda, registraciju vozila i izdavanje probnih pločica. Vlasnici CVH-a od početka su bivši visokopozicionirani policajci, a iz istog se bazena izabire i menadžerski kadar. Zahvaljujući olako prepuštenoj takvoj poziciji na tržištu, CVH posluje fantastično – 2015. su završili sa 492,4 milijuna kuna prihoda i 28 milijuna kuna dobiti, prosječna je plaća u toj tvrtki skoro 11.000 kuna a suvlasnici su uvršteni među najbogatije Hrvate", navodi tada Poslovni.

INA presudila još jednom premijeru 
Nakon odlaska iz Vlade, Karamarko je pozvao na odstup i premijera Tihomira Oreškovića te potpredsjednika Vlade Božu Petrova.  Lideru Mosta zaključak Povjerenstva bio je dokaz da je odgovornost za nefunkcionalnost Vlade isključivo Karamarkova.  Rekao je da ostavku ne namjerava dati, osim u slučaju da Predsjedništvo HDZ-a povuče svoj zahtjev za opoziv premijera Oreškovića…

Iako je Orešković upozoravao da bi novi izbori značili i izgubljene dvije milijarde eura – zbog zastoja investicija, povlačenje novca iz europskih fondova, pada kreditnog rejtinga Hrvatske – HDZ glasa za smjenu premijera kojeg su sami postavili.  "Izgubljena godina", "Vlada pala na taštini i egu","INA presudila još jednom premijeru", naslovi su u tadašnjem Poslovnom, a dio njih aludira na Ivu Sanadera i njegov prisni odnosa s Mađarima.  Hrvati opet izlaze na parlamentarne izbore a HDZ i Most ponovno formiraju novu, 12. Vladu RH. Premijer postaje novi šef HDZ-a – Andrej Plenković.