Po nove pustolovine Zagora, Texa Willera ili Dylan Doga nekad se išlo na kioske.  Danas je sasvim normalno potražiti ih u strip-knjižarama. Međutim, strip-knjižare nude puno više od tih "populističkih" strip-junaka. U njima možete pronaći i vrhunske primjerke devete umjetnosti, luksuzna izdanja, kolekcionarske primjerke, figurice, filmove, majice, plakate… Strip-knjižare već godinama postoje i kod nas, imaju svoju publiku, ali postavlja se pitanje kako one posluju u sadašnjem gospodarskom okruženju? Je li kriza utjecala na potražnju za stripovima ili je riječ o jednoj stabilnoj niši? Kakva je uopće budućnost tog profila prodavaonica? To i još ponešto pitali smo tri zagrebačke striparnice…

U knjižari Stripovi na kvadrat, koja je nekad poslovala pod imenom More Comics, najviše se traže dobro poznati junaci. "Još uvijek su najtraženiji naslovi na kojima je odrasla generacija koja ih je čitala – Alan Ford, Corto Maltese, Blueberry, Zagor… Domaća izdanja se više traže",  kazao je za Poslovni.hr direktor knjižare Raul Švarc. Međutim, kriza je ipak učinila svoje. "Recesija je vidno utjecala na potražnju stripa u Hrvatskoj. Publike ima, još uvijek se kupuje ali svakako ne u količinama kao prije 3-4 godine", kaže Švarc, dodajući kako je ono što "koliko toliko"održava  prodaju dosta velik izbor novih izdanja čiji broj se ne smanjuje. "Budućnost strip-knjižara i strip izdavaštva osim o recesiji kojoj se ne vidi kraj ovisi i o popularizaciji stripa kod djece i mladih. Uz sve ostale vidove zabave strip je kod njih pao na dosta niske grane", zaključuje Švarc.

Iz strip knjižare Asteroid B612 (nekadašnji Libellus) kažu nam pak kako se kod njih podjednako traže domaća i strana izdanja, ali i da je potražnja za njima u posljednjih godinu dana podjednako slaba. "Od prošle godine promet je pao za 50-70 posto. Recesija je izgleda gotovo potpuno uništila potražnju. Opstanak strip-knjižare (barem što se naše tiče) uvelike ovisi o tome hoće li se situacija popraviti iduće godine", kazao nam je vlasnik Asteroida Vedran Jelenić. Dodaje kako izdavaštvo gura punom parom i kako je tržište zagušeno stripovima koje si većina čitateljstva ne može priuštiti. "Izdavaštva će vjerojatno i dalje biti s obzirom da su većina mali izdavači entuzijasti koji i ne očekuju zaradu, no strip-knjižare uz razne aukcijske sajtove, prodaje 'ispod pulta',  skenirane stripove i slično, postaju beskorisne", tvrdi Jelenić.

U Lastanu, strip-knjižari otvorenoj ove godine, kupci većinom traže domaća izdanja stripova, a kako kažu, nešto mlađa populacija pita i za strana izdanja. "Od izdanja koja su  najtraženija ili najviše se prodaju su razni strip albumi. U posljednje vrijeme naprodavaniji album je 'Hrvatski antifašistički strip', zatim 'Osmoškolci' od Ivice Bednjanca (izdanja udruge STRIPFORUM), pa stripovski klasik Rip Kirby u izdanju  izdavačke kuće Fibra. Osim tih albuma, najprodavaniji su stripovi Alan Ford (novija ili starija izdanja), Zagor (starija i novija izdanja), Asterix… U posljednje vrijeme znatno je porasla prodaja nove revije 'STRIP  REVIJA' (izdavač STRIPFORUM) koja se može pronaći i na kioscima po Hrvatskoj, a koja je stigla do broja 9 i prvenstveno je sadržaj te revije okrenut domaćem stripu i domaćim autorima", rekao nam je Ratko Dragaš, vlasnik Lastana, koji također tvrdi da je recesija utjecala na kupnju i konzumaciju strip izdanja. "Sama prodaja strip izdanja osjetno je opala zbog slabljenja kupovne moći ljubitelja strip štiva", dodaje Dragaš. Međutim, napominje kako je činjenica da se u posljednjih par godina povećava broj čitatelja ili sakupljača strip izdanja.

Vlasnik Lastana nadalje smatra da je danas, barem što se tiče izdavaštva, strip u odličnoj poziciji jer se u posljednjih par godina pojavilo nekoliko novih izdavača te domaća  publika ima priliku pročitati velik broj strip izdanja koja su prije mogli čitati samo na engleskom ili na nekom drugom jeziku.

"Prvenstveno tu mislim na izdavačku kuću Fibra koja je do sada  objavila zaista impozantan broj strip albuma uz vrlo interesantan i  neobičan izbor izdanja", kaže Dragaš. Zagovornik je i ideje da svaki veći grad u Hrvatskoj treba i mora imati barem jednu strip knjižaru, odnosno trgovinu specijaliziranu za prodaju stripova. "Time bi ljubiteljima stripa on bio dostupniji, izdavači bi mogli lakše i brže prodavati svoja izdanja, a samim time bi možda i povećali tiraže strip-knjiga. Povećanjem tiraža, cijene stripova bi bile niže, što bi po mom skromnom mišljenju omogućilo srednjoškolcima da si mogu  priuštit poneko strip izdanje. Mislim da je to u suštini primarni  zadatak za svakoga tko se bavi proizvodnjom ili prodajom stripa", ističe Dragaš, koji s optimizmom gleda na budućnost stripovske kulture u nas. "Uvjeren sam da će kroz narednih desetak godina Hrvatska biti prepoznatljiva po strip kulturi jer ova mala zemlja može biti vrlo ponosna na broj strip autora koje je imala ili trenutno ima. Nema baš  puno zemalja u svijetu koji se mogu pohvaliti kvalitetnim i priznatim strip autorima", kaže Dragaš te kao primjere daje poznate crtače poput Maurovića, Neugebauera, Devlića, Kordeja, Žeželja, Macana, Biukovića, Matakovića…

"Još je interesantnije da svaki ljubitelj i poštovatelj ove likovne forme može po crtežu vrlo lagano odgonetnut o kojemu se strip crtaču radi, jer svaki naš autor ima svoj specifičan način  crtanja", zaključuje Ratko Dragaš.