Konflikte definiramo kao sukob dvije ili više osoba (grupa), zbog različitih ciljeva, interesa i namjera. Da bi došlo do konflikta potrebni su napeti komunikacijski odnosi i određena emocionalna razmjena. Konflikt je najčešće na emocionalnoj bazi, uključuje osjećaj ljutnje i agresivnost prema nosiocu suprotnih mišljenja i interesa, a potaknuti su osjećajem napadnutosti ili frustracije.

Razine konflikta mogu biti unutarpsihički, međugrupni i interpersonalni. 

• Unutarpsihički konflikt definiramo kao sukob u pojedincu zbog konflikta raznih uloga koje mora «odigrati» u poslovnoj i privatnoj sferi, te zbog previsokih zahtjeva okoline neusklađenih sa vlastitim sposobnostima i interesima.
• Međugrupni konflikti nastaju među odjelima, grupama također zbog različitih interesa, ciljeva i identifikacija s grupom za koju pojedinac osjeća da joj pripada. Hijerarhijski sukobi razvijaju se između različitih razina i statusa, te u obliku odnosa podređeni/nadređeni. Funkcionalni sukobi javljaju se među različitim grupama zbog njihovih različitih funkcija u nekoj većoj grupi (npr. odjel u firmi).
• Interpersonalni konflikti javljaju se u relacijama odnosa među pojedincima, sukobi nastaju zbog: različitih potreba, mišljenja, interesa, ciljeva, namjera, percepcija stvarnosti, prikrivene borbe za poziciju, želje za moći, akumulacije negativnog osjećanja prema sugovorniku koji nije izražen (sindrom «gutanja»).

Uzroci konflikta:
•    Osobni uzroci – nepoznavanje sebe, nekontrolirane emocije, frustracije izazvane od drugih, negativna osjećanja prema drugima i sebi, trenutno stanje (briga, umor, glad, neispavanost), mehaničnost reakcija, osjećaj napadnutosti.
•    Komunikacijski uzroci – nepotpunost prenesenih poruka, neslušanje sugovornika, nepažnja na rečeno, predrasude, doživljavanje kritike kao napada ne sebe, krivo tumačenje sugovornikovih poruka i stava, stvarni napad, mnoštvo neizrečenih stvari i osjećanja.
•    Sadržajni uzroci – različita mišljenja, ideje, stavovi, uvjerenja, načini rješavanja problema, različiti načini donošenja odluka.

Posljedice stresnog konflikta:
•    emocionalni poremećaj (osjećaj straha, ljutnje, depresivnosti, mržnje, bijesa)
•    kognitivni poremećaj (loše pamćenje i koncentracija, pad radne i svakodnevne učinkovitosti, mentalne blokade, nesposobnost donošenja odluka)
•    socijalni poremećaj (izbjegavanje radnih zadataka i životnih obaveza, negativni odnosi s okolinom, gubitak volje za radom i životom)
•    fizički poremećaj (oboljenja, glavobolje, tlak, šećer, čir, kolesterol, umor, itd.).

Iz navedenog proizlazi koliku važnost trebate posvetiti upravljanju konfiktima.

Poslovni dnevnik organizira radionicu naziva "Upravljanje konfliktima" 25. listopada 2016. u prostorijama Večernjeg lista. Budi i ti dio treninga, prijavi se na sudjelovanje OVDJE

Za dodatne informacije obratite nam se s povjerenjem! 
Tel: 01 6326 085
e-mail: poslovni-centar-znanja@poslovni.hr