"Ruka mi drhti dok u ruke uzimam bocu votke Atomik", kaže uzbuđeno profesor Jim Smith s britanskog Sveučilišta u Portsmouthu. 

On je, zajedno s kolegama započeo proces proizvodnje votke. Odlučili su na jednoj farmi u zabranjenoj zoni uzgojiti žitarice za proizvodnju votke. "Zamisao nam je bila iskoristiti zrnje da bismo napravili alkoholno piće", rekli su njezini idejni tvorci za BBC.

Prof. Smith i njegovi kolege znanstvenici već godinama rade u zabranjenoj zoni. Proučavali su na koji se način zemlja oporavlja od katastrofalne nuklearne nesreće koja se dogodila 1986. godine.

Kažu kako se nadaju da će profitirati od prodaje nove vrste votke jer im je cilj pomoći lokalnim zajednicama u Ukrajini koje još uvijek osjećaju ekonomske posljedice katastrofe.

Je li piće radioaktivno?

Profesor Smith kaže da "nije ništa više radioaktivno od bilo koje druge vrste votke."

"Svaki kemičar će vam reći da, kad nešto destilirate, sve što je štetno završi na otpadu. "Koristili smo raž koja je bila neznatno kontaminirana, kao i vodu iz černobilskog vodovoda i destilirali smo je."

"Zamolili smo prijatelje sa Sveučilišta u Southamptonu, koji imaju iznimno dobro opremljen laboratorij, da provjere postoji li bilo kakva radioaktivnost, no nisu ništa otkrili – sve je bilo ispod granica uobičajenog", kazao je Smith. 

I doktor Genadij Laptev, znanstvenik zaposlen u Hidrometeorološkom zavodu Ukrajine u Kijevu, član je tvrtke koja proizvodi ovo alkoholno piće.

Za vrijeme rada u zabranjenom području, dok su se obavljala istraživanja životne sredine i uzgoja žitarica, profesor je BBC-ju pojasnio da zrna raži i alkoholno piće koje iz njih nastaje upućuju na to da se određeni dio zemlje može i produktivno iskoristiti.  "Ljudi ne moraju napuštati zemlju. Mogu je iskoristiti na različite načine te proizvesti proizvod koji će biti u potpunosti lišen radioaktivnosti", rekao je Laptev 

Zbog čega su znanstvenici proizveli baš votku?

Djelomično zato što se i iz kontaminiranog zrnja može napraviti čisti destilirani proizvod. No svrha ovog projekta je napraviti korak dalje od proizvodnje samo jednoga alkoholnog pića, kaže Smith te dodaje kako se nada da bi prodaja votke mogla pomoći lokalnom stanovništvu u poboljšanju životnih uvjeta.

Smith radi u Černobilu još od devedesetih godina prošlog stoljeća i pogađa ga činjenica da Ukrajinci još uvijek žive loše, a priroda se postupno oporavlja. 

"Istina, u zabranjenoj zoni postoje žarišta zračenja, no u većem dijelu ovog područja kontaminacija je manja nego što bi bila u ostalim dijelovima svijeta s relativno visokim prirodnim pozadinskim zračenjem", kaže. "Većina ljudi koji ondje žive suočava se s problemima poput loše prehrane, kvalitetne zdravstvene usluge, manjka radnih mjesta, a ni ulaganja nema."

Svrha prodaje černobilske votke su zarada i dodatno financiranje lokalnih zajednica. Ostatak će se ponovno uložiti u posao. Smith kaže kako smatra da je danas, 30 godina kasnije u ovome je području "najvažniji ekonomski razvoj, a ne više pitanje radioaktivnosti". 

Kakvog je okusa nova votka?

Zahvaljujući grupi stručnjaka jednoga londonskog koktel bara, "Atomik" su usporedili s ostalim vrstama votki. "Ovdje se jače osjeća zrno nego votka i ima više voćnih nota, ali još uvijek se osjeća raž", kazao je Sam Armeye iz bara Swift u londonskome Sohou. 

Na pitanje koji bi koktel napravio od ove vrste votke, Sam odgovara da bi to "definitivno bio klasični martini koji bi pomiješao sa šampanjcem". 

S obzirom na to da je dosad proizvedena samo jedna boca "Atomika", morat će proći još vremena dok u njegovu baru ne budete mogli naručiti "Atomik martini"

Profesor Smith i njegovi kolege nadaju se da će ove godine proizvesti 500 boca i da će ih prodavati turistima koji posjete zabranjenu zonu.