Nove tehnologije i internet omogućili su novinarima da tvrtke istražuju lakše nego ikada, ali još uvijek je malo onih koji se tome aktivno posvećuju. Najveći razlog nedostatka istraživačkog novinarstva svakako je nedostatak vremena, ali i novca kojima redakcije raspolažu.
Stoga se istraživačkim radom uglavnom bave neovisni novinari koji su istraživanju spremni posvetiti mjesece pa i godine, a da pri tome nisu sigurni kakav će im biti ishod. A istraživačko novinarstvo svakako je od velike važnosti za javnost koja bez njega vjerojatno nikada ne bi otkrila stvari koje su za njih itekako bitne. Posljednji primjer svakako je otkriće skupine novinara koji su razotkrili imena osoba povezanih s off-shore tvrtkama u poreznim oazama. Da bi došli do 2,5 milijuna emailova te informacija o preko 122 tisuće off-shore tvrtki, istraživačima je trebalo više od godine i pol, a istraga se proširila u gotovo svaki kutak svijeta. Da bi to uspjeli, među novinarima koji su sudjelovali u istraživanju bila je potrebna nevjerojatna suradnja, i što je najvažnije povjerenje i tajnost podataka. Na predavanju "Istraživanje tokova novca i offshore vlasništva", održanom u Hrvatskom novinarskom društvu u organizaciji tjednika Lider, na to je ukazala i Miranda Patručić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva koja sudjelovala u otkrivanju mnogih afera.
Je li baš sve na internetu
"Da bi došli do određenih podataka, novinari se samo moraju potruditi, i 'izaći' iz okvira svoje zemlje. To često ne košta ništa, jer gotovo sve je dostupno online", istakla je Patručić navodeći niz internet stranica na kojima se mogu naći ogromne baze podataka, ili sudski zapisi. Neki od poznatijih su Orbis, D&B, Lexis-Nexis ili Mint Global, a jedan od načina za otkrivanje vlasništva su i Google karte. Doduše, nije moguće sve dobiti na internetu, ali, kako kaže Patručić, u velikom broju slučajeva pokazalo se da je nevjerojatno lako doći do informacija. Godine iskustva naučile su je da treba provjeravati sve i svakoga tko je povezan s vlasnikom neke tvrtke, bilo da je riječ o njegovoj obitelji ili vozaču, jer ljudi koji osnivaju off-shore tvrtke kradu identitete. Tako biznismeni, primjerice koriste ljude od povjerenja, a ruska mafija odvjetnike. Ipak, Martin Tomkinson koji je održao predavanje na istom skupu upozorio je da mladi danas misle da je danas sve na internetu, pa se često zaboravlja da je neposredan kontakt ipak najvažniji. "Istraživačko novinarstvo je u vašem adresaru. Istaživači moraju razumjeti ljude, razgovarati i graditi povjerenje", ukazao je Tomkinson dodavši kako su, bez obzira na metode, karakteristike dobrog istraživača nepromijenjene.
"To je znatiželja o svijetu, što se događa i zašto. Ako novinar to nema u sebi, dugi sati gledanja u neki dokument neće imati smisla. Dobar istraživač mora znati zapažati detalje i ne može si priuštiti da negdje pogriješi. Svi radimo greške, ali treba ih limitirarati na minimum. Na koncu, morate biti odlučni da dobijete ono što želite. A što ste bliže priči, postaje sve teže", poručio je britanski istraživački novinar s 40-godišnjim iskustvom. Osim toga, napomenuo je kako su istraživačke teme, zbog svojih troškova, danas uglavnom zamijenjene trivijalnim, jeftinim vijestima. "Danas dominiraju vijesti o reality zvijezdama i slavnim osobama. Kada želite prodati istraživačku priču novinama, prvo pitanje koje vam postave je – ima li tko poznat u toj priči? Ako ima, onda su zainteresirani, a ako je riječ o siromašnima koje bogati iskorištavaju, ne zanima ih", ističe Tomkinson zaključivši kako bez obzira na to svijetu trebaju istraživački novinari koji pišu o stvarima koje se dotiču ljudi, a ne oni koji pišu tko s kim spava.
U Hrvatskoj situacija još gora
U hrvatskom novinarstvu situacija je još i gora, posebice kada se mnoge medijske kuće bore za opstanak. Kako je na okruglom stolu "Istine i zablude o istraživačkom novinarstvu" rekao Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, veliki pritisak na medije vrše oglašivači i političari pa je jedini način da ostanu slobodni taj da posluju pozitivno."Kada imate dobit možete si priuštiti da otfikarite dvojicu i trojicu najbezobraznijih koji vas pokušavaju ucjenjivati, ali negdje ćete morati raditi kompromise", kazao je Šajatović. Ipak, prema iskustvima, nastavio je, čini se da čitatelje više interesira koje kompanije dobro posluju u krizi, nego muljaže koje otkriju istraživački novinari. A problem je i odrediti jesu li novinari koji dobivaju povjerljive informacije često izmanipulirani. U raspravi se tako potegnulo pitanje zašto su takozvani "Off-shore leaks" iscurili baš onda kada je to bilo prigodno za vlade moćnih zemalja koje su shvatile da gube milijarde.
No sudionici, među kojima su bili i novinari Ivica Grčar, Dimitrije Boarov iz Srbije, Blaž Zgaga iz Slovenije te Miranda Patručić, odbacili su tezu o manipulaciji u ovom slučaju, jer je u istraživanju sudjelovao prevelik broj novinara koji su podatke otkrivali mjesecima prije nego je tema postala aktualna. Ipak, složili su se da postoje pokušaji manipulacije u istraživačkom novinarstvu, jer nitko ne radi ništa bez motiva. No to ne znači da ti motivi uvijek moraju biti loši. Razlika je u tome je li novinar sam uočio problem i analizirao ga, ili je tekst objavljen samo na osnovu nečijih podataka. "Novinarima ne treba vjerovati. Vjeruje se svećenicima, a na novinaru je da iznesu svoju tezu i da je argumentiraju. Na čitatelju je da se s time složi, ili ne", zaključio je novinar Ivica Grčar.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu