Zagrebačka PR agencija Dialog komunikacije lani je povećala prihode čak za 54 posto u odnosu na prethodnu godinu. O planovima agencije i novostima u sektoru razgovarali smo s direktoricom Marinom Čulić Fischer.

Kako ste od 2014. do 2016. uspjeli više nego udvostručiti prihode agencije, sa 2,2 na 4,8 milijuna kuna? Kakvi će biti rezultati za 2017.?

Recesijske godine potaknule su nas na restrukturiranje, repozicioniranje i otvaranje novih područja djelovanja. Prvo smo osnažili naš Public Affairs tim, što je rezultiralo osvajanjem nekoliko klijenata iz korporativnog i javnog sektora. Između ostalog, u razdoblju kojeg spominjete dobili smo veliki međunarodni natječaj za kampanju Europske komisije o pravima potrošača zajedno s partnerima iz BBDO Grupe.

Nakon toga krenuli smo u intenzivan proces digitalne transformacije agencije i osnovali odjel za upravljanje sadržajem i društvenim mrežama, u kojem danas zapošljavamo petero ljudi. Intenzivirali su se i poslovi iz domene event managementa, kao i poslovi s inozemnim partnerima, što je rezultat procesa na kojem intenzivno radimo zadnjih desetak godina. Tekuću godinu završit ćemo s cca 5,8 milijuna kuna prihoda, što je daljnji porast od oko 20 posto u odnosu na 2016.

Lani ste imali i rekordan izvoz od 1,7 milijuna kuna – na kojim ste tržištima uspjeli prodati svoje usluge? Kakva su Vaša iskustva poslovanja na tim tržištima?

Naše operacije na tržištima regije u zadnje dvije godine intenzivno rastu. Radi se uglavnom o susjednim zemljama kao što su Srbija, Slovenija i Bosna i Hercegovina. Osim toga, centrale nekih naših međunarodnih klijenata nalaze se u inozemstvu, pa smo na taj način poslovali sa zemljama kao što su Nizozemska, Poljska i Rumunjska. Iskustva su jako dobra. Kod međunarodnih operacija presudne su reference, pripadnost međunarodnoj mreži i povjerenje klijenta. Izuzetno je važno da to povjerenje na svaki način opravdate, transparentnim poslovanjem i isporukom mjerljivih rezultata.

Koliko je hrvatskih agencija uspjelo proširiti poslovanje i na susjedne zemlje?

O tome ne postoje egzaktni podaci, ali znam da vodeće PR agencije imaju partnere ili urede u susjednim zemljama. Mi smo našu regionalnu mrežu počeli graditi pred desetak godina i danas imamo pouzdane partnere s kojima smo odradili cijeli niz vrlo uspješnih projekata. Posebno uspješna je suradnja s našim beogradskim uredom.

Surađuju li hrvatske PR agencije s internacionalnim mrežama, kakve prednosti takva suradnja može donijeti?

Veliki dio vodećih PR agencija surađuje s međunarodnim mrežama, a naš je partner Ketchum, četvrta najveća PR mreža na svijetu. Partnerstvo s njima znači da smo na izvoru međunarodnih trendova, da imamo značajnu komparativnu prednost u odnosu na druge agencije i da možemo ponuditi dodatnu vrijednost internacionalnim partnerima.

Ketchum za nas ima i reputacijsku vrijednost, koja možda ima i veću težinu od činjenice da radimo s njihovim svjetskim klijentima.

Jesu li PR agencije inovativne ili se samo bave recikliranjem starih komunikacijskih alata?

Vlasnici PR agencija prije svega su poduzetnici, koji bez stalnih inovacija ne mogu opstati.

U zadnjih nekoliko godina PR industrija se zbog digitalne revolucije stubokom promijenila i za nas recikliranje starih alata jednostavno nije opcija. To ne znači da je sve što smo radili prije odumrlo, ali nova znanja su presudna za daljnji rast i razvoj.

Može li jedna agencija danas, u izuzetno kompetitivnom okruženju, zadržati klijenta duže od jednog nabavnog ciklusa i ako da, kako?

Već sam prije rekla da su PR-ovci strateški konzultanti, koji savjetuju Uprave kompanija i kao takvi sudjeluju u ostvarenju poslovnih ciljeva. Klijenti koji takav rad prepoznaju i cijene ne ovise isključivo o cijeni, nego prije svega o dodatnoj vrijednosti koju im agencija može pružiti. Zato je odgovor na vaše pitanje – apsolutno da. Dialog je vrlo dobar primjer za to, s obzirom na to da naše najveće i najuspješnije klijente vodimo već godinama. Ključ je u tome da se ne smijete uljuljati u zonu komfora, nego stalno morate na stol donositi nove ideje i nove proizvode.

Stoji li još zabrana suradnje Vlade i državnih tvrtki s PR agencijama? Koliku je štetu ta odluka premijera Milanovića iz 2012. donijela PR industriji, zašto je do nje došlo, ima li šanse da se ona ukine (ionako su ju mnogi uspješno zaobilazili)?

Djelomična zabrana suradnje Vlade Republike Hrvatske, Vladinih tijela i institucija, kao i tvrtki koje su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Republike Hrvatske s PR agencijama još uvijek stoji. Mislim da je ta odluka donijela veliku štetu cijeloj industriji. Pretpostavljam da je do nje došlo jer bivši premijer Zoran Milanović nije mogao kontrolirati tko iz Vlade surađuje s kojim PR agencijama ili savjetnicima i pod kojim okolnostima. Mislim da ima šanse da se zabrana ukine, pogotovo ako premijer Plenković angažira profesionalne PR stručnjake kao savjetnike za komunikaciju aktualne Vlade. To bi mu bio jedan od boljih poteza.