Na konferenciji Brand&Trends, u organizaciji Večernjeg lista, održanoj u hotelu Zonar, sudjelovali su najbolji svjetski marketinški stručnjaci, kao i domaći nagrađeni svjetskim nagradama, ali stručnjaci i iz New Yorka, Londona i Bruxellesa koji su objašnjavali kako se stvaraju snažni brendovi koji se ističu na tržištu.

Ivana Krajinović, članica Uprave Večernjeg lista, otvorila je konferenciju te kazala: “Večernji list ove godine slavi 65 godina, ali i mi razmišljamo što želimo od budućnosti. Iako mi u Večernjaku vrlo dobro znamo kako je graditi brendove, imamo više njih, braću i sestre Večernjakovih brendova, moramo ga graditi dalje.

Danas je najvažnije pronaći način kako spojiti dugu tradiciju i uključiti inovacije. Važno je prepoznati trenutak kada riskirati, kada inovirati, kako i kada osluškivati potrebe naše publike, a treba i pratiti nove trendove i nove okolnosti. Srećom, mi u medijima, se tu dobro snalazimo”, kazala je Ivana Krajinović.

Toyotinih šest sekundi
Sorin Patilinet, lider u tvrtki Mars koji nadzire globalna istraživanja te zagovara primjenu neuroznanosti za poboljšanje oglašavanja, pomažući brendovima poput M&M’s, Snickersa i Skittlesa da unaprijede marketinške strategije, u Zagrebu je objašnjavao kako izgleda moderno oglašavanje te kako privući i pažnju i emocije, kako napraviti učinkovitu kampanju.

Patilinet: Sjetite se reklame u kojoj žene vrište u sobi punoj novih cipela, ali još glasnije vrište njihovi muževi koji su u sobi prepunoj piva… To je primjer reklame koja je puna emocija.

“Toyota ima odličnu reklamu, koja u šest sekundi, na smiješan način može privući pozornost. Jer, kad netko vidi reklamu na mobitelu ili kompjutoru, samo traži gdje je gumb kojim će tu reklamu i ugasiti. Ne gleda koji je brend, već gdje je gumb “Preskoči”. I tu treba znati kako privući pažnju u svega sekundu ili dvije!”, ispričao je Sorin Patilinet.

“Sjetite se one reklame Heinekena, u kojoj žene vrište u sobi punoj novih cipela, ali još glasnije vrište od sreće njihovi muževi koji su u sobi prepunoj piva, upravo Heinekena. To je primjer reklame koja je puna emocija.

Deset godina je stara, ali i dalje ćete se nasmijati kada je gledate ispočetka”, dodao je inženjer i istraživač tržišta s uredom u Bruxellesu. Naglasio je kako poruke trebaju biti najjednostavnije moguće, i svatko tko vidi reklamu treba je i razumjeti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

“Ako imate reklamu na kojoj je lijepa dama, a negdje dolje na dnu je ime tvrtke koju oglašavate, logično je da će onaj tko tu reklamu gleda, zapamtiti lijepu gospođu, a ime koje oglašavate ostat će maltene nezamijećeno. Sličan je primjer i reklame Pepsija koji u svlačionici pije upravo – Messi. Imate Pepsi, imate Messija, i to je to. Više vam ne treba…”.

Kolumnist Marketing Weeka i gost predavač na Wharton Business Schoolu dodao je: “Imamo reklamu u kojoj se Snickers pojavljuje tek u 17. sekundi. Bilo je to prije 13 godina na Super Bowlu, ali pokazuje da se i to može, ako se privuče pažnja, da će gledatelj, pratiti. Samo, treba znati!”.

Uspjeh kampanje Marodi
Nikola Žinić, jedan od naših najpoznatijih kreativaca i stručnjaka za oglašavanje, predstavio je case study projekta “Marodi”, nagrađenog na najpoznatijem svjetskom festivalu komunikacija – Cannes Lions, a kojom su Bruketa&Žinić&Grey s tjesteninom upakiranom kao jedinstvenom zbirkom međimurskih popevki koje dolaze sa slovima koja čine njihove stihove, pokazali kako se može očuvati i – tradicija.

“Na početku priče, znao sam tek da je Marodi tjestenina. Išli smo kod obitelji Marodi, očekivao sam kućnu radinost, a dočekala me moderna tvornica. Ipak, bio je tu i stroj u kojem je Stjepan Marodi radio prvu tjesteninu, stavljao je u gepek od automobila i prodavao po Međimurju. Svi takvi biznisi, obično, počinju upravo s – gepekom od auta. I ta je prvi stroj bio inspiracija!

Znali smo da su međimurske popevke specifične, ima ih više od 3000 i zaštićene su kod Unesca kao nematerijalna zaštita. I prijeti opasnost da se izgubi ako se neće prenositi. Pa smo osmislili kako ćemo tjesteninu brendirati, ali i sačuvati tradiciju. Dobili smo svjetske nagrade, ali i dan Međimurske popevke”, ispričao je Žinić.

Damjan Rudež, bivši NBA igrač, direktor Sunset Sport Festivala, razgovarao je na konferenciji s dvije dame, Dorom Strezovom-Nikolovom, glavnom direktoricom Coca-Cola HBC Adria te Maud Meijboom – van Wel, predsjednicom Uprave Heinekena Hrvatska. Otvorile su vrata svojih direktorskih ureda, i otkrile kako kreiraju game–changing strategije.

“U našim vodećim ulogama moramo biti, maltene, dirigentice. Srećom, imamo fantastične timove, ljude oko nas koji su odlični u tome što rade. Naš je posao stvoriti odličan odnos s kupcima, osmisliti strategije. Posao na vodećim pozicijama može biti itekako kompleksan, ali može biti i – lijep.

Bitno je slušati što tržište traži, ali biti i svjestan da čovjek ne može napraviti posao sam, iako je upravo on glavni u tvrtki. U Hrvatskoj sam dvije godine, moja je rodna zemlja Bugarska, ali toliko mi je ovdje lijepo da se nadam da ću ostati još dugo vremena”, kazala je gospođa Dora Strezova-Nikolova iz Coca-Cole.

Digitalna Liga prvaka
Maud Meijboom – van Wel, predsjednica Uprave Heinekena Hrvatska dodala je: “Velika smo tvrtka, Heineken se prodaje u 192 zemlje, globalni smo brend, a koji mora biti uspješan u svim tim zemljama. No, nije isto ono što vole ljudi u Hrvatskoj ili u Nizozemskoj. Radila sam i tamo, ali u Novom Zelandu, u Maleziji, na Šri Lanki, Singapuru i drugačija su tržišta, svako je posebno. OK, moj je posao donositi odluke, ali najvažnije je zaraditi povjerenje svojih zaposlenika”, kazala je Maud Meijboom – van Wel.

Ana Andjelić, koja je tri puta bila je na Forbesovoj listi najutjecajnijih svjetskih CMO–a, poznata po strateškoj i kreativnoj ekspertizi, a vodila je brendove poput Esprita i Banana Republica, ispričala je:

“Uzmite primjer Barbie, ona ima i svoj film! Ljudi su još od rimskog doba željeli da ih netko zabavi. Tako je i ostalo. A priča prodaje. I samo priča! Uzmite primjer torbice od milijun dolara poput modela “The Speedy”, koju su u suradnji radili Pharrell Williams i Louis Vuitton. Nije njoj cilj da je svi kupe, da svi potroše milijun dolara na jednu torbicu, već da svi za nju – znaju!”, kazala je Ana Andjelić.

O novom svijetu, u kojem vrijede nova pravila, te kako se kreiraju brendovi u digitalnom dobu, govorio je Hrvoje Ćosić, osnivač i direktor Aircasha.

“Naša vizije je takva da Aircash bude u džepu svakoga u Europi, on je prijatelj, pomaže ti kad si na putu, kad ti treba. I na mobitelu, i kao kartica. Ali, treba razmišljati uvijek i kako ćeš bolje. Naši korisnici se i – igraju.

Recimo, kada je nogometna Liga prvaka korisnici igraju nagradnu igru, pogađaju minutu prvog gola. I to deseci tisuća ljudi po cijeloj Europi, od Njemačke do Rumunjske. Tko pogodi, dobije nagradu, a zgodno je što najviše tipuju da će gol pasti u 13. ili 17. minuti! To znači da će gejmifikacija, odnosno zabava, dodatno privući korisnika”.