Pospanost, umor, vrtoglavica, smanjena percepcija samo su neki od problema s kojima se mogu suočiti vozači koji upotrebljavaju lijekove. U najtežim slučajevima uslijed djelovanja medikamenata moguće je da dođe i do prometnih nesreća. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ozljede u prometnim nesrećama će biti peti vodeći uzrok smrti do 2030. godine, piše B92.

Kako lijekovi utječu na vozače?

Vožnja motornog vozila je složen zadatak, zbog čega vozači moraju biti u stanju vidjeti, razmišljati i pravilno reagirati. Neki lijekovi, bilo da su oni koji se u ljekarnama izdaju na recept ili bez recepta, mogu djelovati na ove vještine.

“Prvu grupu čine lijekovi koji mogu utjecati na sposobnost upravljanja motornim vozilima, a obilježavaju se praznim crvenim trokutom (∆) na vanjskom pakiranju lijeka. Druga grupa su medikamenti koji snažno utječu na sposobnost upravljanja motornim vozilima, i pod čijim djelovanjem  apsolutno ne bi trebalo voziti, a označavaju se punim crvenim trokutom (▲) na vanjskom pakiranju lijeka. Treća i najopasnija grupa su lijekovi koji se ubrajaju u opojne droge, a obilježavaju se znakom paragrafa (§) na vanjskom pakiranju lijeka”, objašnjava Jasna Anđelković, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

napredna tehnologija

Na ceste stižu kamere koje će prepoznati pijane vozače i odmah javljati policiji

Lijekovi kao ekvivalentni alkohola

Uobičajeni neželjene nuspojave ovih lijekova koji mogu utjecati na vožnju su osjećaj pospanosti ili umora, mogući su i vrtoglavica, nesvjestica, mučnina, zamagljen ili dvostruki vid, jeza, nestabilnost, zbunjenost. Umanjena je sposobnost da se pravilno koncentriramo i procijenimo udaljenost ili brzinu drugog vozila. Poslije upotrebe nekih lijekova kod nekih pacijenata uočava se i slabost mišića ili slabija koordinacija, anksioznost.

“Zbog činjenice da neki lijekovi mogu utjecati na vožnju toliko značajno da su ekvivalentni konzumiranju alkohola više od zakonske granice, farmaceuti u ljekarnama svakodnevno savjetuju građane i doprinose boljoj informiranosti o djelovanju lijekova na vožnju”, navodi Jasna Anđelković.

Kada su veći rizici?

Lijekovi protiv nesanice, anksioznosti, epilepsije, antidepresivi (koriste se kod depresije i za bolova u nervima, migrene, problema s mjehurom), antipsihotici (za stanja kao što su shizofrenija i bipolarni poremećaj), neki antihistaminici (kod alergije, prehlade i gripe) neki su od lijekova koji mogu ugroziti vožnju. Na isti način djeluju i opioidi (za ublažavanje bolova), neki preparati protiv prehlade i gripa, kao i određeni lijekovi za krvni tlak, mučninu.