Trgovine dijelovima zaštićenih životinja u velikom je porastu, što bi moglo poništiti uspjehe konzervacionista iz prethodnih desetljeća.

Prošle su godine u trinaest policijskih operacija zaplijenjene 23 metričke tone bjelokosti, koje potječu od 2500 ubijenih slonova. Samo se u Južnoj Africi godišnje ustrijeli 400 do 500 nosoroga radi pribavljanja rogova. Svake se godine otkrije 200 leševa tigrova na svjetskom crnom tržištu. Prugaste se mačke love zbog kože, kostiju i penisa, kojima praznovjerni pripisuju ljekovita svojstva. I mnoge su druge vrste izložene krivolovu, od gorila i guštera gekona do morskih kornjača i morskih pasa. Svijet divljine pod sve je većim pritiskom zbog bujanja ljudske populacije. Dok s jedne strane imućniji ljudi u brojnim zemljama potražuju razne kožne ili krznene proizvode, materijale za namještaj i medicinske sastojke, s druge strane duboka bijeda tjera manje sretne ljude da uđu u posao s krivolovom i trgovinom zaštićenim životinjama. Krivolov i trgovina zaštićenim životinjama golem je biznis. Njime upravljaju međunarodne bande švercajući životinje i njihove dijelove onako kako se švercaju droge, oružje i roblje. Budući da je riječ o ilegalnom biznisu, gotovo je nemoguće doći do preciznih podataka. Ipak, stručnjaci pri TRAFFIC-u, organizaciji koja nadzire trgovinu divljim životinjama, iznose da je riječ o poslu koji godišnje vrti više stotina milijuna do nekoliko milijardi dolara.

Žarišta ilegalne trgovine životinjama su kineske međunarodne granice, trgovački centri u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, istočne granice Europske unije, Karibi i Meksiko. Najveća svjetska konzervacionistička organizacija World Wide Fund for Nature (Svjetski fond za prirodu, WWF) nedavno je objavila izvještaj o naporima država da spriječe krivolov i trgovinu ugroženim vrstama. Najbolje su ocjene, preciznije oznake “zeleno”, dobili Indija i Nepal zbog uspjeha u suzbijanju lova na tigrove, slonove i nosoroge te trgovine njihovim dijelovima. Najniže su ocjene – oznake “crveno” – pripale Vijetnamu, Kini i Tajlandu.

Pokolj slonova i nosoroga
Iako su najvećim krivcima označene azijske zemlje, slonove i nosoroge najviše se ubija u Africi. Južna je Afrika najveće stratište nosoroga unatoč ozbiljnim naporima vlade u hvatanju krivolovaca. Tako je 2011. tamo ubijeno 448 nosoroga, a ove bi godine bilanca mogla biti i gora, jer su do kraja lipnja odstrijeljene još 262 životinje. Vijetnam je najlošiju ocjenu zaslužio zbog nesposobnosti ili odsustva volje za razbijanjem lanca trgovine nosorogovim rogovima. Vijetnam je glavno odredište za rogove prošvercane iz Južne Afrike, a kazne propisane u Vijetnamu za kupovanje rogova toliko su blage da ne mogu zastrašiti nijednoga krijumčara. Da Vijetnamci imaju afiniteta prema tvrdim i šiljastim izraslinama na nosorogovim licima pokazalo je i uhićenje nekoliko diplomata iz ove države u Južnoj Africi zbog pokušaja da kupe dotični proizvod. Nosorogov je rog vrlo cijenjen među Azijcima zbog tobožnjih ljekovitih svojstava. U Vijetnamu je nedavno stvorena zabluda da prah rogova liječi rak podigavši cijenu roga do nivoa cijene zlata. Za to uvjerenje nema dokaza, ali nosorozi neće od toga imati veće koristi.

Kina strogo provodi zabranu trgovine nosorogovim rogovima unutar svojih granica, ali je zato blaga prema trgovcima slonovim kljovama. Bjelokost je stoljećima omiljena kao otmjen ukras ljudi koji žele pokazati svoj status, a i odsustvo skrupula prema patnjama nedužnih životinja. Za bjelokosti vlada tolika potražnja da godišnje biva ubijeno na desetke tisuća slonova, a Kina i Tajland glavne su luke za uvoz te zabranjene robe. U Tajlandu je najveći problem zakon koji, bizarno, dopušta prodaju bjelokosti od pripitomljenih slonova. Ta očito namjerno ubačena rupa u zakonu omogućuje da se i bjelokost od ubijenih afričkih slonova prodaje u dućanima tobože kao da potječe od legalnih slonova.

Najugroženija velika zvijer
Tigar je meta krivolovaca na svim područjima koje nastanjuje unatoč oštrim kaznama za prekršitelje.Iako je nacionalni simbol Indije, Bangladeša i Malezije te najpopularnija svjetska životinja po anketi Animal Planeta, tigar je ujedno i najugroženija velika zvijer. Budući da je u divljini preostalo samo između 3200 i 3900 tigrova, smrt svake jedinke ozbiljan je problem. Ironično, tigrova u zatočeništvu ima barem 7000, dvostruko više nego u divljini. Pozitivnu prekretnicu za tigrove je označio susret na vrhu čelnika trinaest zemalja prije dvije godine u Rusiji kad su donesene bitne odluke za očuvanje ove krasne životinje. Budući da je tigar u narodu omiljen u svim zemljama u kojima obitava, njegovo istrebljenje u divljini imalo bi negativne posljedice za političare u čijem bi se mandatu dogodila ta katastrofa. Tako su vlade “tigrovih zemalja” prilično agresivno prionule na posao hvatanja krivolovaca i trgovaca tigrovim dijelovima, no ni to nije zaustavilo krivolovce gonjene željom za zaradom na kineskom tržištu.

Poslastica – tigrov penis
Tradicionalna kineska medicina u mnogim se slučajevima temelji na životinjskim sastojcima. Duboko ukorijenjena vjerovanja da su tigrove kosti, pandže i penis ljekoviti toliko su raširena da stavovi službene medicine na njih imaju neznatna utjecaja. Tako Kinezi i drugi narodi jugoistočne Azije vjeruju da tigrov penis ojačava muževnost, tigrovo oko liječi malariju i epilepsiju, a tigrova kost reumu i čireve. U Tajvanu juha od tigrova penisa stoji 320 dolara (1800 kn), a par očiju može se dobiti po 170 dolara (1000 kn). U Južnoj Koreji kilogram praha od ramene kosti prodaje se po 3000 dolara (17.000 kn). Da zanimanje za dijelove tijela visokocijenjenih životinja ne bi opalo, trgovci se služe i psihološkim pristupom. Organizatori trgovine šire među neukim ljudima famu o čudesnom djelovanju izvjesnih sastojaka dobivenih od moćnih životinja. Ta promidžba povećava potražnju, a samim tim i cijenu robe i profit za vođe bandi. Kinezi su najveći potrošači i peraja morskih pasa koje se koriste za pripremu juhe. Lov na morske pse radi pribavljanja peraja barbarski je čin jer se uhvaćenog psa izvlači na palubu te mu se odsijeku peraje nakon čega se životinja vraća u more da se utopi ili iskrvari.

Masakr morskih pasa
Kilogram peraja prodaje se po 600 do 700 dolara, a meso je mnogo manje zanimljivo pa se ribari rješavaju ostatka tijela morskog psa kako bi mogli ukrcati čim više peraja. Ne samo što je masakriranje morskih pasa zločinački čin, nego je i besmislen s prehrambenog i medicinskog stanovišta: peraja gotovo nimalo ne mijenja okus juhi! Ali komadić peraje u juhi je za Kineza i druge Azijce statusni simbol i stvar prestiža. Sječa peraja odgovorna je za smrt između 85 i 100 milijuna morskih pasa godišnje, čime se teško narušava morski ekosustav. Ovim bi tempom za dvadesetak godina ljudi mogli potpuno istrijebiti ovaj rod riba, koji je na planetu živio stotinama milijuna godina prije pojave štetočine zvane Homo sapiens. Na inicijativu SAD-a i desetak drugih država 2004. je uvedena međunarodna zabrana sječe peraja morskih pasa, no samo su SAD, Kanada, Brazil, Namibija, Južna Afrika donijele konkretne zakone protiv tog zločina. A zakoni, gdje i postoje, teško se provode zbog nedostatka novca kojeg kriminalci imaju u izobilju. Na ruku krivolovcima i trgovcima idu korupcija, neprovođenje zakona ili blage kazne. Ove okolnosti čine biznis s krivolovom i ilegalnom trgovinom nisko riskantnim za sudionike. Obično budu uhvaćene jedino “sitne ribe”, siromašni mještani, a naručitelji posla ostaju izvan domašaja zakona, spremni da udare ponovno.

Project Tiger

Krivolovci postali lovina
U Indiji je od 1973. na snazi Project Tiger, opsežna operacija na saveznoj razini radi očuvanja tigrova. U sklopu projekta ustanovljeno je 25 rezervata, od kojih je jedan velik kao 40 posto Hrvatske. U 20 godina broj indijskih tigrova znatno se oporavio sa samo 1200 na 3500, ali je zbog pojačanoga krivolova do 2008. opet opao na kritičnih 1411. Savezna je vlada tada odobrila dodatna sredstva i osnovala posebne naoružane jedinice za borbu protiv krivolovaca. Najdalje je u zaštiti indijske nacionalne životinje otišla savezna država Maharaštra, koja je nedavno objavila da šumski čuvari sada smiju upucati krivolovce bez opasnosti od kaznenoga gonjenja. Dok je prije ranjavanje ili usmrćivanje krivolovca moglo biti predmet kaznene istrage, čuvari su u Maharaštri dobili imunitet. Na meti nisu samo lovci na tigrove, već i na druge životinje u rezervatu. Ljubitelji velikih mačaka nadaju se da će čuvari brzo početi koristiti slobodu koju su dobili, samo se nadaju da neće greškom pogoditi kojeg tigra. Skeptici pak kažu da će unatoč novom propisu odstrel tigrova i dalje biti veći od odstrela ljudi.