Nakon  Dizajna i grada (2013.) i Dizajna na rubu (2014.), ove godine Dan D svojom temom otvara raspravu o Arhivu dizajna i postavlja pitanje što smo naučili, kako čitamo i reinterpretiramo vlastito dizajnersko nasljeđe, kako bilježimo njegove fragmente i kakvu im novu narativnu strukturu dajemo, te što nam to govori o našoj vlastitoj poziciji, kao dizajnera, danas? Tematski dio festivala predstavlja niz karakteristično autorskih projekata koji su posljednjih godina na različite načine istraživali povijest dizajna i interpretirali je u širokom rasponu medija. Kroz izložbe, niz predavanja i okrugli stol o ovoj temi pokušat će se ispitati mogućnost stvaranja hibridnog arhiva dizajna, koji bi u budućnosti povezao sve ove istraživačke autorske inicijative ne dovodeći u pitanje njihov integritet. Niz gostiju predstavit će i slična iskustva iz drugih disciplina, s fokusom na razloge, svrhu i metodologije arhiviranja i stvaranja nove dokumentacije kojom se dizajnerski fenomeni spašavaju iz zaborava i reaktualizira se diskurs o njima, bez obzira promatramo li ih na razini pojave, osobe, izuzetnog projekta, uzorka, skupa kompleksnih relacija ili sretnih slučajeva.

D-IZLOŽBA

Izložbeni program, naravno, podrazumijeva i D-izložbu – platformu za predstavljanje natječajem izabranih najboljih mladih dizajnera iz regije bez obzira djeluju li aktivno na sceni ili će na nju tek kročiti. D-izložba uključuje naručene ili samoinicirane radove, mentorirane ili samostalne projekte, te one projekte i koncepte osmišljene i realizirane upravo za nastup na festivalu. Za ovogodišnju D-izložbu izabrano je ovih 20 autora i autorskih timova: Ana Armano Linta, Željko Beljan, Vlatka Blakšić & Katerina Duda, Andrej Đukić, Marija Gradečak, Lana Grahek, Rešetke nisu prepreke . Ena Jurov, Leila Kasumović, Ivan Kunjašić, Me and the Machine, Neuralab, Sara Pavleković Preis, Barbara Rad, Ana Radovanović, Imelda Ramović, Alma Šavar, Gala Marija Vrbanić, studenti Studija dizajna 3. godina te tim vk@frka2015.  

YOUNG BALKAN DESIGNERS

Temu nasljeđa dotiče i ovogodišnji natječaj regionalne izložbe Young Balkan Designers, raspisan u okviru nedavno osnovane Balkanske dizajnerske mreže koju su zajednički pokrenuli Hrvatsko dizajnersko društvo, organizacija Mikser iz Beograda i Public Room iz Skopja. Izložba YBD 2015, pod sloganom Common Grounds također će biti pokazana u sklopu Dana D u sklopu njene internacionalne turneje, a 27 autora izabranih za izlaganje koji dolaze iz 7 zemalja Balkana su: Aleksandra Stoyneva (Bugarska), Ana Babić (Srbija), Elena Vassileva (Bugarska), FILTER (Bosna i Hercegovina), Jernej Koželj, Matic Lenaršič (Slovenija), Marko Petrić (Hrvatska), Niko Crnčević (Hrvatska), STUDIOLAV (Grčka), Tvrtko Bojić (Hrvatska), Ana Janjić (Srbija), Anđelko Kaser (Bosna i Hercegovina), Anesia Grkov Mervcich (Hrvatska), Angeliki Sioliou (Grčka), Ante Krizmanić (Hrvatska), Filip Koneski (Makedonija), Jovan Stanković, Monika Jovanović, Predrag Rajković (Srbija), Katerina Trpkovska (Makedonija), Lola Perović (Srbija), Maša Stevanović (Srbija), Milena Stanojević, Marijana Milošević (Srbija), Olivera Petrović (Srbija), Pika Novak, Aleksandra Prole, Ivan Jelačić, Neja Bizjak, Aleksandra Tomc, Blažka Jurjavčič (Slovenija), Sara Pavleković Preis (Hrvatska), Sonja Rajić (Srbija), Vedran Erceg (Hrvatska), Zoran Mojsilović (Srbija).  

ARHIV DIZAJNA

Autor koncepcije ovog segmenta i selektor izložbi je Marko Golub, a predstavit će se „inserti“ i djelomične rekonstrukcije izložbi koje su bile realizirane u Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva unazad nekoliko godina, kao što su Designed in Croatia (autor Dejan Kršić, 2009.); Dizajniranje novih medija 1995. – 2010. (autor Ivica Mitrović i suradnici, 2011.); Skriveni dizajn: Odjel dizajna Končar 1971. – 1990. (autorica Koraljka Vlajo, 2011.), Iskopavanja I i II (autorice Lana Cavar i Narcisa Vukojević i suradnici, 2011./ 2013.); Roman Cieslewicz – Sjajni tragovi 1961. – 1995. (autor Goran Martin Štimac, 2012.); VIII mediteranske igre Split 1979 (autor Boris Ljubičić, 2013.); Sport, zdravlje, ugostiteljstvo, obrazovanje, kultura i rad – stolice iz TMN Jadran 1980-ih (autori Ivana Borovnjak, Marko Golub, Mladen Orešić i suradnici, 2013.); Bogdan Budimirov: Dizajn (autor Maroje Mrduljaš i suradnici, 2015.); Dizajnerice 1930 – 1980: Kontekst, produkcija, utjecaji (autorice Maja Kolar, Maša Poljanec i suradnici, 2015.). Uz navedene, bit će prikazani i videointervjui nastali za potrebe izložbi Prostori između (2014.), Tko vidi dizajn u Puli (2012.) i Dizajnerski i aktivistički arhiv Tomislava Lerotića (2013.).

Iz teksta Marka Goluba o Arhivu dizajna:

Ova “izložba izložbi” pomalo tendenciozno nazvana  “arhivom dizajna” nije arhiv u pravom smislu riječi, ali predstavlja jedan mogući izbor iz dokumentacije specifično napravljene za potrebe različitih autorskih i kustoskih izložbi o povijesti hrvatskog dizajna produciranih u HDD galeriji od 2009, dakle od samih njenih početaka, do danas. Ta dokumentacija, u obliku timelinea, didaktičkih panoa, proširenih legendi, plakata, web stranica, videointervjua i slično, izvorno je u nekim slučajevima ujedno bila i jedini sadržaj samih izložbi. U drugima, ona je informirala posjetitelja o kontekstu iza određenih dizajnerskih artefakata i eksponata, dok je u trećima nosila čitave izložbene koncepte, u kojima su sami eksponati gotovo imali ulogu materijalne reference koja podržava i daje stvarnu dimenziju dokumentarnom, historiografskom, edukativnom ili didaktičkom materijalu. Prvotna ideja bila je okupiti na jednom mjestu nekoliko najzanimljivijih primjera istraživanja i izložbi koje su poduzeli dizajneri praktičari, bilo na temu povijesti, bilo određenih fenomena dizajna koji su povlačili sa sobom neka važna pitanja o svom društvenom, ekonomskom i kulturnom kontekstu. Taj “praktičarski” pristup teorijskom, ili diskurzivnom aspektu dizajnerske produkcije činio nam se važnim jer je posljednjih godina stekao jasnu vidljivost i niz sljedbenika prvenstveno među mlađom generacijom dizajnera, koji su očito imali potrebu da kroz istraživanje vlastitog zaleđa, autora i dostignuća koja su im prethodila, sagledaju i vlastitu praksu kao dio nekog većeg kontinuiteta te postave pitanje što je to čime se sami bave, zašto se time bave, koje je poslanje, uloga, doseg i učinak dizajna u našoj svakodnevici nekad i danas.

EDU PROGRAM

Ovogodišnji Edukativni program Dana D, koji su osmislili Dario Dević i Petra Milički veći je no ikad dosad — čitav prvi kat Stare bolnice u Vlaškoj ispunjen je izložbama lokalnih i regionalnih fakulteta i škola dizajna, te nizom radionica i početnica koje promišljaju i proširuju središnje pitanje ovogodišnjeg festivala: kako arhivirati dizajn i kako dizajnirati arhiv? Kroz četiri vrlo različite radionice, polaznici će se baviti praktičnim temama poput uloge dizajnera u knjižničarskom arhiviranju ili tehnološkim aspektima dokumentiranja dizajna, ali i neopipljivim, efemernim elementima arhiviranja kao što je bilježenje odnosa korisnika i dizajna na primjeru mode ili pak interneta kao nepresušnog arhivskog izvora. Radionice pokrivaju širok dijapazon dizajnerskog djelovanja, pa će se Lea Vene, Tonči Vladislavić i Ivana Čuljak iz Centra za istraživanje mode i odijevanja baviti modom, Andro i Kluk Giunio metodologijom i grafičkim dizajnom, Dina Karadžić i Vedran Gligo iz Hacklaba novim medijima, a ekipa iz udruge za DIY kulturu Radiona.org digitaliziranjem trodimenzionalnih objekata. Rad i rezultate radionica bilježit će i dokumentirati Luka Borčić, čiji se projekt Radionica bavi upravo arhiviranjem radioničkih procesa. Uz radionice, na zadnji dan festivala održat će se i tri Dizajnerske početnice za polaznike školskih uzrasta koje vode Sanja Rotter, dvojac This Town Needs Posters i Mia Bogovac. Kao i svake godine, unutar Edukativnog programa predstavit će se i različiti fakulteti i škole iz države i regije: od Studija dizajna, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Odjela medijskog dizajna Sveučilišta Sjever, Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba, pa do akademija likovnih umjetnosti iz Sarajeva i Ljubljane. Nakon što su se fakulteti, škole, radionice i početnice smjestile u prostorije prvog kata Stare bolnice, ostalo je još i nekoliko malenih sobičaka u kojima će se ove godine po prvi puta odvijati program kuriranih Mikrotuluma odabranih putem javnog natječaja. Sve u svemu, edukativni program ove je godine proširen u svakom smislu. (iz teksta Petre Milički i Darija Devića)