Izložba Picelj & prijatelji prikazuje širok Piceljev opus kroz sva njegova umjetnička lica – umjetnika, dizajnera i grafičara, ističući njegove inovativne doprinose umjetnosti i naglašavajući njegovu ključnu ulogu na međunarodnoj umjetničkoj sceni.

Prva posthumna sveobuhvatna retrospektiva Piceljeva stvaralaštva organizirana je u suradnji Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i MSU-a, a autor izložbe je prof. dr. sc. Zvonko Maković. Picelj je predvodnik apstraktne umjetnosti 1950-ih i aktivni član umjetničkih grupa EXAT 51 i Nove tendencije, koje su pomaknule granice umjetnosti i stavile Zagreb na svjetsku umjetničku kartu.

Njegova djela zastupljena su u fundusima prestižnih svjetskih muzeja kao što su Tate Modern, Victoria & Albert Museum u Londonu, Centre Georges Pompidou u Parizu te Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, a ovih dana predstavljena su i na izložbi Electric Dreams u londonskom muzeju Tate Modern.

Ivan Picelj rođen je 28. srpnja 1924. godine u Okučanima. Srednju školu završio je u Zagrebu, a potom je upisao Akademiju likovnih umjetnosti. Iako nije završio formalno akademsko obrazovanje, tijekom 1940-ih počeo se usmjeravati prema suvremenim umjetničkim pokretima, osobito konstruktivizmu i geometrijskoj apstrakciji, koji će poslije oblikovati njegov rad. Picelj je tijekom svog života bio aktivan u mnogim područjima, od slikarstva do dizajna, te je postao ključna figura moderne umjetnosti Hrvatske.

Slikarstvo

Picelj je već početkom 1950-ih godina ušao u apstrakciju, izbjegavajući prijelaznu fazu reduciranog figurativnog slikarstva, što je tada bilo rijetko. Njegova rana djela, poput onih predstavljenih 1951. i 1953. godine, odlikuju se strogim geometrijskim oblicima, bez asocijacija, simbolike ili metafora.

Jedna od ključnih izložbi održana je 1953. godine u Društvu arhitekata u Zagrebu, gdje su Picelj, Kristl, Rašica i Srnec izložili radove koji su izazvali kontroverze zbog njihova odricanja od lokalne tradicije i inzistiranja na apstrakciji. Picelj je bio najradikalniji među njima, zagovarajući apstrakciju i povezivanje slikarstva s arhitekturom, skulpturom i primijenjenom umjetnošću.

Tijekom 1950-ih Piceljev se rad može podijeliti u dvije faze. U prvoj fazi nastaju djela poput “Kompozicije” iz 1952. godine, dok u drugoj fazi, nakon 1954., nastaju djela kao što su “Kompozicija W” i “U čast El Lissitzkom” iz 1956., koja se referiraju na rusku avangardu.

Krajem 1950-ih Picelj se okreće daljnjoj redukciji boja, koristeći crnu, sivu i bijelu, te geometrijske oblike poput kvadrata. Od 1961. godine Picelj se okreće drvenim reljefima pod nazivom “Površine”, stvarajući trodimenzionalne objekte, a poslije uvodi metal kao medij, naglašavajući ritam i prostornu dimenziju, osobito u velikim formatima kao što su “Ides” i “Passage” iz 1967. godine.

Grafika

Picelj je 1957. godine izradio svoju prvu grafičku mapu, a od početka 1960-ih počinje se sve više posvećivati grafici, reljefima i dizajnu, napuštajući klasično slikarstvo. Okretanje grafici bilo je utemeljeno na idejama avangarde i bauhausovskim načelima, koja su omogućila podruštvljenje umjetnosti i njezinu dostupnost široj javnosti. Grafika je Picelju omogućila masovnu produkciju i distribuciju umjetničkih djela, čime se umjetnost približavala svakodnevnom životu.

Njegova suradnja s tiskarima kao što su Brano Horvat u Zagrebu i tiskara Arcay u Parizu dovela je do nastanka brojnih grafičkih mapa, među ostalim “Oeuvre programmée No. 1” (1966.), “Cyclophoria” (1971.), “Géométrie élémentaire” (1974.), “Connexion” (1979.) i “Varijacije” (1994., 2002.), u kojima koristi krug kao osnovnu jedinicu kompozicije, stvarajući optičke efekte. Piceljeve mape, kao što je “Cyclophoria”, posebno se ističu bogatstvom boja i citatima Heraklita, a kasnije radovi poput “Géométrie élémentaire” i “Remember” povezuju grafiku s trodimenzionalnim objektima.

Dizajn

Picelj je bio ključna figura u hrvatskom dizajnu. Početkom 1950-ih svojim plakatima za izložbe Grupe EXAT 51 i Salon 54 postavio je nove standarde u grafičkom dizajnu, koji su odgovarali duhu Manifesta EXAT-a.

Njegov rad u oblikovanju vizualnog identiteta za institucije poput Galerije suvremene umjetnosti (budući MSU) i Muzeja za umjetnost i obrt postavio je visoke standarde dizajna u Hrvatskoj.

Picelj je bio most između hrvatske i europske dizajnerske scene, uspostavljajući kontakte s europskim dizajnerima poput Wima Crouwela i Josefa Müller-Brockmanna. Također je uveo font Helvetica, koji je postao prepoznatljiv znak njegova dizajna.

Picelj i svijet

Piceljeva putovanja u inozemstvo tijekom političke izolacije Jugoslavije bila su ključna za promociju ne samo njegove nego i hrvatske umjetnosti. Zahvaljujući Picelju, održane su važne izložbe u Parizu i Londonu 1959. i 1961. godine, na kojima je prvi put predstavljena apstraktna umjetnost iz socijalističke zemlje.

Picelj je uspostavio međunarodne kontakte koji su omogućili dolazak stranih umjetnika u Zagreb, čime su se otvorili novi horizonti za hrvatsku umjetnost. Njegovi kontakti s pariškom galerijom Galerie Denise René omogućili su brojna izlaganja, uključujući umjetnike poput Victora Vasarelyja i Yvesa Kleina. Picelj je također bio važan u pokretu Nove tendencije iz 1961., koji je omogućio izlaganje naših umjetnika diljem svijeta.

Nagrade i priznanja

Picelj je tijekom života primio brojne nagrade i priznanja. Među najvažnijima su Nagrada za dizajn Triennalea di Milano 1957., Nagrada na Bijenalu grafike u Ljubljani 1961. godine te Nagrada za životno djelo – Zlatna plaketa Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu 2004. godine. Također je bio dobitnik Nagrade HDLU-a za izniman doprinos hrvatskoj umjetnosti te državne nagrade za vizualnu umjetnost “Vladimir Nazor”.

Nasljeđe

Picelj je preminuo 22. veljače 2011. godine, ostavivši iza sebe bogat opus koji je redefinirao apstraktnu umjetnost u regiji. Njegovo stvaralaštvo nastavlja inspirirati suvremene umjetnike, a njegova djela i dalje se čuvaju u najvažnijim svjetskim i istaknutim privatnim zbirkama. Piceljevo nasljeđe nije samo u njegovim djelima već i u poveznicama koje je uspostavio između hrvatske umjetnosti i svjetske scene, čime je trajno oblikovao smjer razvoja umjetnosti u Hrvatskoj.

Izložba Picelj & prijatelji obuhvaća sve segmente njegova djelovanja, od slikarstva, preko objekata, do grafičkog dizajna, te uključuje djela umjetnikovih prijatelja i suradnika: Getulija Alvianija, Hansa Arpa, Vojina Bakića, Carlosa Cruz-Dieza, Ive Kaline, Julija Knifera, Almira Mavigniera, Françoisa Morelleta, Vladimira Kristla, Božidara Rašice, Jesúsa Rafaela Sota, Aleksandra Srneca i Victora Vasarelyja. Ova djela uključena su u izložbu kako bi se prikazao zajednički umjetnički duh, povezivanje i suradnja Picelja s njegovim prijateljima, koji su dijelili istu strast za inovacijama i novim umjetničkim izrazima.