Pivo je drugo najpopularnije piće na svijetu nakon čaja, a prosječni Hrvat godišnje popije 80 L piva, stoji u priopćenju Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja. Ipak, uz pivo se često vežu različita vjerovanja i mitovi. Evo 5 najčešćih mitova i znanstvenih istina o pivu, koje je izdvojila klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender.

1. Pivo deblja

Uvriježeno je vjerovanje da pivo deblja odnosno da uzrokuje nastavak tzv. pivskog trbuha. Uzmemo li u obzir energetsku vrijednost koja je na razini mlijeka ili prirodnog soka od naranče, možemo zaključiti da to uopće ne mora biti istina. Na postojanje „pivskog trbuha“ utječe jedino količina piva ili bilo kojeg drugog pića ili hrane koju konzumiramo, ali i način života. Ne postoji mehanizam koji bi utjecao na skladištenje masti u predjelu trbuha uslijed konzumacije piva. Drugim riječima, ako se pridržavate preporuka nema rizika od povećanja tjelesne mase ili pojave trbuščića.

2. Pivo je bogato glutenom

Polazne sirovine za pivo – ječam i pšenica izvori su glutena koji se posljednjih godina često ističe kao manje poželjna supstanca u prehrani. Iako ozbiljne smetnje stvara jedino osobama oboljelim od celijakije, sve je više pojedinaca koji smatraju da su intolerantni na gluten, a bezglutenska prehrana postaje sve popularnija. Budući da je pšenica značajno bogatija od ječma, pšenična piva sadrže veće koncentracije glutena. Nasuprot tome, lagana ječmena piva koja se najčešće piju u nas obično sadrže vrlo male količine glutena. Naime, tijekom procesa proizvodnje dolazi do modifikacija i odstranjivanja proteina u procesu pripreme ječmenog slada i vrenja. Nadalje, novija istraživanja pokazala su kako lager piva obično sadrže vrlo male količine glutena, a neka od njih mogu se klasificirati i kao bezglutenska. Ipak, oboljelima od celijakije preporučuje se birati prehrambene proizvode sa znakom prekriženog klasa kako bi bili sigurni da konzumiraju bezglutenske namirnice.

3. Pivo je nezdravo

U posljednjih 30 godina znanstveni dokazi sustavno govore u prilog spoznaji kako umjerena konzumacija alkoholnih pića smanjuje stopu smrtnosti, posebice kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Razotkrivanjem brojnih supstanci koje se prirodno nalaze u pivu i ovo je omiljeno piće došlo u žarište interesa brojnih znanstvenika. Niz studija pokazao je kako umjerena konzumacija piva može pridonijeti prevenciji karcinogeneze, osteoporoze, dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti te kognitivnog slabljenja u starijoj dobi. Ne treba zanemariti ni opuštajući učinak alkohola i hmelja te posljedično smanjenu razinu stresa što igra bitnu ulogu u razvoju bolesti današnjice koje su povezane s načinom života.

4. Pivo doprinosi gubitku tekućine iz tijela

Više od 90 % piva je voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Velika krigla piva volumena pola litre sadrži približno 10 g alkohola. Sadržaj alkohola doprinosi dehidraciji, odnosno pojačanom lučenju tekućine iz tijela. Međutim, nakon što se iz tijela izluči približno 80 mL tekućine uslijed konzumacije pola litre piva, i dalje ostaje više od 4 dL koji pridonose hidraciji tijela. Žestoka alkoholna pića nemaju tekvu računicu jer potiču pojačano izlučivanje tekućine i dehidraciju tijela, a ne pridonose hidraciji.

5. Pivo je tipično muško piće

Tijekom proteklih desetljeća, pivo se sustavno oglašava i pozicionira kao piće za muškarce. Međutim, novija istraživanja pokazuju da skupina pivopija nije toliko nadmoćno muškog spola, jer žene čine 37% populacije koja uživa u pivu. Također, sve je više žena koje rade u proizvodnji piva i općenito u pivarskom biznisu. Stoga, čini se da pivo nije tek tipično muško piće jer sve više žena uživa u kvalitetnom pivu jednako kao i muškarci.

Na kraju valja napomenuti kako se sve navedene pozitivne karakteristike piva manifestiraju samo kada se ono konzumira umjereno. Za zdrave odrasle ljude umjerene količine iznose 3 – 6 dL piva dnevno za muškarce i do 3 dL dnevno piva za žene, zaključuje se u priopćenju.