GOBankingRates se konzultirao s Joelom Larsgaardom, jednim od autora podcasta ‘Kako do novca’, u kojem dvoje najboljih prijatelja razgovaraju o osobnim financijama uz craft pivo, kako bi nam pomogli da prepoznamo greške koje radimo i počnemo manje trošiti na hranu. Evo šest navika zbog kojih kojima odlaskom u trgovinu potrošimo više nego što bi trebalo, piše Investitor.
Odlazak u ‘pogrešne’ trgovine
“Gdje kupujete čini veliku razliku. Ako idete na skuplja mjesta, vrijedi pogledati neke od trgovina koje imaju češća sniženja”, rekao je Larsgaard. Po pravilu, veće trgovine imaju povoljnije cijene i češća sniženja.
Kupovina bez plana
“Nedostatak plana prehrane vodi do većih računa”, kaže Larsgaard.
Besciljna kupovina dovodi do kupovine stvari koje vam ne trebaju, što dovodi i do viška otpada, u smislu hrane i novca. Procjenjuje se da se 30-40% hrane proizvedene u SAD-u baca, prema USDA, dok prosječna četveročlana obitelj svake godine baca hranu u vrijednosti od gotovo 1.500 dolara.
Kada formulirate plan obroka, u svoj plan uključite kupovinu sastojaka koje možete proširiti na više obroka. Razmislite o tome kako ćete prenamijeniti ostatke u ručak ili neki drugi obrok, poput večerašnje piletine koju ćete pretvoriti u sutrašnji sendvič.
I dalje idete u trgovinu?
Kupovina online i podizanje namirnica u trgovini može biti jedna od pandemijskih navika koje će na kraju postati navika za mnoge potrošače. Ne samo da je iznimno prikladno, rekao je Larsgaard, već pomaže da vaša kupnja bude fokusirana.
“Kada uđemo u trgovinu, podložniji smo akcijskim porukama ili rasprodaji nečega, a na kraju u košaricu stavljamo hrpu drugih stvari koje nismo planirali kupiti. Kupovina putem interneta i preuzimanje ušteda je vremena, ali i osiguranje da ćete dobiti samo ono što ste planirali kupiti”, kaže Larsgaard.
Čak i ako trgovina naplaćuje naknadu za preuzimanje, ona je obično minimalna.
Hoćete li stvarno sve to pojesti?
Generalno smo skloni tome da jedemo previše. Ako vodite računa o veličini porcija i kupujete samo količinu koju želite pojesti, to vam može pomoći u uštedi novca. Dodatne količine odmah podijelite u ostatke u frižideru ili zamrzivaču.
Ne pomaže ni to što nam trgovine mješovitom robom i supermarketi izvrsno prodaju stvari u prevelikim količinama. Ali dobar je posao samo ako se ne potroši, stoga samo pazite da porcije kvarljivih proizvoda koje nećete odmah pojesti podijelite i spremite u zamrzivač, označene imenom i datumom.
Preopterećenje mesom i mliječnim proizvodima
Iako cijene rastu u svim kategorijama hrane, meso i mliječni proizvodi poput pancete, maslaca i mlijeka nedavno su imali značajan cjenovni skok, prema Indeksu cijena hrane UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu. To su također glavne grupe hrane oko kojih mnogi građani planiraju svoje obroke.
“Mislim da postoji problem s previše mesa u našoj prehrani generalno”, rekao je Larsgaard, koji priznaje da je i sam ljubitelj mesa. “Možemo li imati jedan obrok bez mesa u tjednu? Kako bi bilo da preskočimo špek?”, kaže Larsgaard.
Štoviše, emisija štetnih plinova uzrokovana proizvodnjom hrane za životinje dvostruko je veća od emisije biljne hrane, prema nedavnoj studiji. Dakle, osim što je bolje za naše zdravlje i naše novčanike, smanjenje ovih artikala je i dobra navika za planetu.
Povezivanje imena i brenda
Velika greška koju ljudi čine tijekom kupovine je automatsko posezanje za brendiranim artiklima u trgovinama.
“Često oglašavanje pojedinih brendova se jednostavno ‘zalijepi’ u naš mozak i skloni smo kupovini poznatih brendova često bez potrebe. Ako je vaša intuitivna reakcija da se odlučite za proizvod s poznatim imenom, jednostavno zastanite koji trenutak i razmislite je li vam potreban u tom momentu”, rekao je Larsgaard.
Ističe da je došlo do porasta brojnih robnih marki koje nude jednaku ili bolju kvalitetu od poznatih brendova, pa možete uštedjeti čak 20% – 40%.
Osim toga, provjerite na kasi može li se proizvod koji kupujete prvi put vratiti ako vam se ne svidi, jer pojedine trgovine će vam to dozvoliti i time ćete se osigurati od ‘propale investicije’.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu