Stara izreka kaže da je doručak najvažniji obrok u danu, a pokazalo se da bi baš ta izreka mogla biti istinita. Naime, nova studija je otkrila da preskakanje doručka može ozbiljno naštetiti vašim kognitivnim sposobnostima, piše Eatthis.

Rezultati su objavljeni u radu dr. Changzheng Yuana i dr. Dongmei Yua sa Sveučilišta Zhejiang, koji je objavljen u časopisu Life Metabolism. Nalazi su temeljeni na studiji koja je uključila 3342 sudionika iz javne baze podataka China Nutrition Health Survey (CHNS). Svi su bili muškarci prosječne dobi od 62 godine.

Podaci su bili usredotočeni na prehrambene navike sudionika – posebno kada su jeli i koje su obroke običavali preskakati – dok su također provodili telefonske testove koji su se odnosili na kognitivne funkcije kao što su prisjećanje, brojanje i osnovna matematika.

istraživanje

Pomaže li vam obilan doručak da smršavite? Nova studija iznenađuje

Iako su primijetili da različiti životni i zdravstveni čimbenici mogu utjecati na ishode, istraživači su otkrili da je jedenje obroka po ravnomjerno raspoređenom rasporedu najbolje za kognitivno zdravlje. S druge strane, preskakanje doručka povećava rizik od oštećenja kognitivnih funkcija.

“Ova studija nije iznenađenje i ima potpunog smisla, uglavnom zato što se podudara sa sličnim studijama koje sugeriraju iste rezultate za djecu, adolescenciju i mlade odrasle osobe koje preskaču obroke”, kaže Kiran Campbell, RDN, registrirana dijetetičarka i nutricionistica,

Campbell primjećuje da “preskakanje doručka, bez obzira na razlog, na kraju bude potpuno kontraproduktivno”.

“Bilo da žurite, ne znate što jesti ili jednostavno niste gladni u ovom trenutku, preskakanje doručak je loša ideja. Konzumiranje doručka loše kvalitete koji se sastoji samo od jednostavnih šećera (kao što je bombon) može imati negativan utjecaj na kognitivnu funkciju”, kaže Campbell.

Objašnjavajući da se “naša tijela oslanjaju na glukozu kao gorivo kako bi naš mozak funkcionirao na optimalnoj razini”, Campbell kaže da “ako vaš prvi obrok u danu potpuno preskočite, u biti lišavate svoje tijelo i mozak goriva koje im je potrebno za kreni i izdrži dok ne odlučiš jesti.”

Foto: Unsplash

Što se tiče prehrane prema ravnomjernije raspoređenom rasporedu, Campbell kaže kako pacijente upućuje da ne provedu vrijeme bez hrane dulje od 4 do 5 sati tijekom onih budnih sati u danu.

“To ne samo da sprječava pad kognitivnih funkcija i vještina razmišljanja, već i održava odgovarajuće razine šećera u krvi i tjelesne težine tijekom vremena. Preskakanje obroka ima negativne učinke na druga područja osim pada kognitivnih sposobnosti. Studije pokazuju da preskakanje obroka može biti povezano s debljanjem i povećanim rizikom od metaboličkih bolesti, rizikom od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, inzulinske rezistencije i povišenih koncentracija lipida natašte”, upozorava Campbell.

Zato bi “vaš cilj trebao biti započeti dan kako treba s hranjivim tvarima koje vaše tijelo i um trebaju za pravilno funkcioniranje”, i, kao što je Campbell ranije istaknula, “pobrinite se da dopunite gorivo svakih 4 do 5 sati kako biste nastavili proces.”