Kontroligarsi
Autor: Seamus Bruner

Izdavač: Stilus knjiga

“Ključno je čitati ovu knjigu ne kao uvid u već svršen čin, nego kao poziv na buđenje. Kao građani SAD-a imamo pravo suprotstaviti se arogantnom uplitanju u politiku i zaštititi slobodu govora i privatnost od podmuklih upada tehnoloških tvrtki. Naša je odgovornost pobrinuti se da sloboda opstane za generacije koje dolaze”, piše američki konzultant i pisac Peter Schweizer u predgovoru knjige Seamusa Brunera “Kontroligarsi” koja je u izdanju Stilusa stigla ove godine i u hrvatske knjižare. Bruner je kao novinar i publicist vodio istraživačke timove čija su otkrića potaknula više istraga FBI-ja, kao i istraga američkog Kongresa. Od 2013. je pomoćnik istraživanja u Institutu za odgovornost vlade (GAI), a o rezultatima svojih istraživanja često govori na američkoj nacionalnoj televiziji i radiju. U “Kontroligarsima” Bruner tako objašnjava plan Billa Gatesa za preuzimanje prehrambenog tržišta vrijednog 11,7 milijardi dolara, kao i plan Marka Zuckerberga za preoblikovanje društva na način da postane ovisno o tehnologiji. Otkriva brojne ambicije Jeffa Bezosa, među ostalim i onu da preko pametnih uređaja dozna svaki detalj života građana, a nije zaobišao ni Georgea Sorosa, kao ni manje poznatog osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Schwaba i njegov ekskluzivni klub u Davosu. Upravo tih pet lica drži i naslovnicu izdanja.

Nadolazeći val
Autor: Mustafa Suleyman s Michaelom Bhaskarom

Izdavač: Puls

Iz pera suosnivača pionirske tvrtke za umjetnu inteligenciju, DeepMinda, dolazi upozorenje o rizicima koje umjetna inteligencija i druge brzo razvijajuće tehnologije predstavljaju za globalni poredak. Mustafa Suleyman našao se u središtu te revolucije, a u “Nadolazećem valu” pokazuje kako će te sile omogućiti ogroman prosperitet, ali i ugroziti nacionalnu državu, temelj globalnog poretka. I zato će ključnu biti, ističe se, pronaći srednji put između katastrofe i distopije. Suleyman u svom djelu plovi kroz povijest tehnologije, opisuje Homo Technologicusa u vremenima najvećih globalnih prekretnica, vraća se u doba Guttenberga i objašnjava kako su Ukrajinci pametnim korištenjem tehnologije zaustavili u veljači 2022. ruski marš na Kijev. Ili kako je na lokalnim izborima u Indiji 2020. godine upotrijebljen deepfake, nova vrsta AI sintetskih medija. Suleyman je, gle sudbine, rođen 1984., a kao diplomant na Oxfordu odustao je od fakulteta kako bi pomogao pri utemeljenju neprofitnoga savjetodavnog telefonskog servisa koji je postao jedan od najvećih te vrste za potporu mentalnom zdravlju muslimana u Velikoj Britaniji. Suautor knjige je Michael Bhaskar, istraživač i izdavač, autor knjiga o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti izdavaštva, informatičkoj preopterećenosti, budućim izumima…

Elon Musk
Autor: Walter Isaacson

Izdavač: Školska knjiga

Nakon biografija Henryja Kissingera, Benjamina Franklina, Leonarda da Vincija, Alberta Einsteina, Stevea Jobsa i Jennifer Doudna, nagrađivani američki novinar i pisac Walter Isaacson donosi nam na 660 stranica u izdanju Školske knjige uvid u život, odrastanje u Južnoj Africi, rad i intimu inovatora koji iz dana u dan istodobno očarava i sablažnjava svjetsku javnost. Za potrebe pisanja knjige, Isaacson je sjedio s Muskom na sastancima, obilazio tvornice i satima razgovarao ne samo s njim nego i s njegovim rođacima, prijateljima, suradnicima i suparnicima. Tako je nastala i ta priča, “najprije doživljena, a onda zapisana, puna ludih Muskovih pothvata i pravog pravcatog kaosa”. U kritici knjige Guardianov kolumnist John Naughton ističe da je jedna od njenih najvećih vrijednosti način na koji se Isaacson udubljuje u put i način na koji su nastajale velike organizacije koje je stvorio Elon Musk – PayPal, Tesla, SpaceX, Starlink, Neuralink, The Boring i xAI. “Iz Isaacsonova je opisa jasno da se niti jedno od njih ne bi dogodilo bez Muskove osebujne kombinacije vizije, manijakalne odlučnosti, osobne predanosti i nemilosrdnosti”, piše Naughton. Urednica izdanja je Miroslava Vučić. Isaacson je inače i autor knjige “Inovatori – kako je skupina hakera, genijalaca i osobenjaka pokrenula digitalnu revoluciju”, također u izdanju Školske knjige. Bio je urednik Timea, izvršni direktor CNN-a i Instituta Aspen.

Moja Rusija: mir ili rat?
Autor: Mihail Šiškin

Izdavač: TIM press

Jedan od najpoznatijih suvremenih ruskih pisaca i najvećih kritičara Putinova režima ne dvoji da bi velikan Tolstoj osudio današnju rusku pseudo-državu, da bi Rahmanjinov održavao dobrotvorne koncerte za ranjenu ukrajinsku djecu, a Brodski putem svojih predavanja diljem svijeta prikupljao novac za ukrajinske oružane snage. U godini kad je ruski vladar pokrenuo invaziju na Ukrajinu Šiškin je napisao knjigu koja je originalno objavljena na njemačkom, a ove je stigao i hrvatski prijevod, u izdanju Tim pressa, izdavača koji prvi put sada objavljuje Šiškina u svojoj biblioteci Janus. “Bolno je biti Rus”, počinje svoj esej pisac rođen 1961. u Moskvi, da bi se 1995. nastanio u Švicarskoj. Vezu s domovinom nije izgubio, a gostujući u Zagrebu još je 2014. izjavio da osjeća stid zbog svega što se događa u Rusiji. “Oba pokušaja uvođenja demokratskog društvenog uređenja u Rusiji propala su. Prva ruska demokracija iz 1917. godine trajala je samo nekoliko mjeseci. Druga, 1990-ih, jedva je izdržala nekoliko godina. Svaki put kada moja zemlja pokuša izgraditi demokratsko društvo, uvesti izbore, parlament i republiku, nađe se u totalitarnom carstvu. Ruska povijest neprestano grize vlastiti rep”, piše autor te u pogovoru prilaže i pismo Europi poručujući joj da su je korumpirani stručnjaci jednostavno prevarili.

Većeslav Holjevac: Tvorac modernog Zagreba i hrvatskog nacionalnog pokreta
Autor: Željka Godeč

Izdavač: Profil

“U velikoj mjeri zahvaljujući njemu, Zagreb je bio najjače industrijsko središte Jugoslavije. Na početku njegova mandata u zagrebačkoj industriji bilo je zaposleno 40 tisuća, a na kraju 110 tisuća radnika. Zagreb je postao prvi grad u Hrvatskoj i Jugoslaviji po broju poduzeća i po industrijskoj proizvodnji, a po ekonomskom potencijalu bio je jedan od najrazvijenijih gradova u cijeloj jugoistočnoj Europi”, stoji na koricama knjige Željke Godeč, novinarke Jutarnjeg lista, koja je ispisala detaljnu biografiju slavnog gradonačelnika u čije je vrijeme uz više od 25 tisuća stanova podignut i cijeli niz značajnih infrastrukturnih simbola grada. Knjiga otkriva kako je nastao Zagrebački velesajam, i kakvi su se pritisci vršili da se odustane od te “izravne provokacije” Beogradu, da bi na kraju, unatoč svim opstrukcijama, bilo otvoreno 164.885 kvadrata izložbenog prostora, a gradnju su sufinancirale brojne države, od Mađarske i SSSR-a do Kine. Tu je i pokretanje televizije, prve u tadašnjoj državi, što je također poticalo ljubomoru drugih republika, pa projekt preseljenja grada preko Save. U isto vrijeme odvijao se procvat industrijskih poduzeća, počevši od Tvornice električnih strojeva Rade Končar, Tvornice telefonskih uređaja Nikola Tesla, RIZ-a, pa sve do Tvornice čokolade, bombona i keksa Josip Kraš.