Sve veći problemi s proizvodnjom električne energije ne samo u regiji, nego i u svijetu, ponovo su kao rješenje nametnuli nuklearnu energiju. Slovenija najavljuje gradnju novog bloka reaktora, Bugarska kreće u izgradnju, u Albaniji se sve više razmišlja o tome, a u Srbiji je pred kraj prošle godine najavljeno ukidanje moratorija na izgradnju nuklearnih eleketrana. Slovenija namjerava do 2017. izgraditi novi blok reaktora u nuklearki Krško. Slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak rekao je da se zbog povećane potrebe za energijom razmišlja o još jednom nuklearnom reaktoru. Godine 2013. počeo bi se graditi drugi nuklearni blok u Krškom, snage 1000 megavata, a vrijedan dvije milijarde eura. Preduvjet za to je izgradnja skladišta za radioaktivni otpad iz sadašnje nuklearke. Projektu gradnje drugog reaktora usprotivili su se “zeleni” kao i stanovništvo u okolici Krškog, dok nuklearni stručnjaci podupiru ideju.

Putin u Bugarskoj
U Bugarskoj započinje izgradnja druge nuklearne elektrane Belene koja će koštati nešto manje od 4 milijarde eura. Tim povodom najavljen je dolazak predsjednika Rusije Vladimira Putina u tu državu na potpisivanje sporazuma sporazum o izgradnji dva reaktora u Belenama koje će izgraditi Atomstroiexport. Glavni podugovarači u tom projektu su kompanije Areva i Siemens, a izgradnja bi trebalo početi kasnije ove godine. Prvi reaktor bi trebao biti pušten u rad 2013. godine, a drugi godinu dana kasnije. Električna energija koja će se dobivati u nuklearki u Belenama koštat će između 3,6 i 3,7 euro-centi po kWh. U bugarskoj vladi tim povodom su procijenili da će narednih godina deficit električne energije u regiji dostići 50 posto, objašnjavajući da je to prilika da se dobiva jeftina struja u skladu s ekonomskim interesima zemlje. Izvršni direktor poduzeća Belene Enterprises Jordan Georgijev kaže da je nuklearka Belene trenutno najbolji europski projekt što se tiče sigurnosti. Ta elektrana neće imati štetne posljedice po okolinu, kazao je on i dodao da je 97,2 posto lokalnog stanovništva podržalo njenu izgradnju. Zeleno svjetlo za gradnju dala je i Europska komisija. U Srbiji je različite reakcije izazvala inicijativa potpredsjednika Božidara Đelića da se preispita mogućnost izgradnje nuklearne elektrane umjesto donedavno planirane gradnje dviju termoelektrana. Kako je javna rasprava trajala, nuklearni lobi postajao je sve jači, s obzirom da Srbiji nedostaje oko 1000 MW instalirane snage. Trenutno je ukupna snaga kapaciteta Elektroprivrede Srbije 8355 MW, a najveći udjel čini osam termoelektrana u kojima je instalisano 5171 MW. Postojeći plan predviđa izgradnju dva nova proizvodna objekta od po 700 MW – jedan na lokaciji TENT B, a drugi na mestu nedovršene elektrane Kolubara B. Međutim, Aleksandar Popović, ministar rudarstva i energetike, rekao je za tjednik Vreme da strategija razvoja energetike do 2015. godine ne predviđa gradnju nuklearne elektrane u Srbiji. U regiji je izgrađen cijeli niz elektrana. Prema podacima IAEA, nenuklearnim zemljama se smatraju Grčka, Makedonija, BIH, Crna Gora i uvjetno Hrvatska, dok Albanija planira izgradnju nuklearne elektrane. U regiji je aktivno 11 reaktora koji se nalaze na pet lokacija u četiri države.

Nepouzdani Kozloduj
Slovenija ima jednu nuklearnu elektranu – Krško s jednim Westinghouse PWR reaktorom s vodom pod pritiskom, čija je snaga 696 MW. Godišnje proizvode 5,3 milijarde kWh, što je oko 40 posto ukupne potrošnje struje u Sloveniji. Bugarska je prava lokalna nuklearna sila s dugom tradicijom proizvodnje struje koja je opskrbljivala regiju, ali i sa nuklearnim problemima. U Bugarskoj rade dvije nuklearne elektrane – Kozloduj i Belene. U Kozloduju, na obali Dunava, izgrađeno je čak šest reaktora od 1974. godine. Prva četiri su bili nepouzdani VVER reaktori sovjetske tehnologije koji su dugo bili predviđeni za gašenje. Jedinice 1 i 2 su i ugašene 2002. godine, a jedinice 3 i 4 krajem 2006, neposredno pred ulazak Bugarske u EU. U Kolzoduju su nastavila raditi dva ruska, ali znatno sigurnija V-320 PWR reaktora s vodom pod pritiskom, snage po 953 MW koja su izgrađena 1988. i 1992. godine. Ova dva reaktora proizvode godišnje 18,1 milijardu kWh, što je 44 posto bugarske potrošnje. Rumunjska ima jednu nuklearnu elektranu, Černa voda, koja je prije nekoliko mjeseci dobila novi CANDU 6 reaktor kanadske proizvodnje, snage 655 MW, pošto je prethodnih deset godina u njoj radio samo jedan CANDU 6 iste snage i proizvodio 5,2 milijardi kWh, što je oko devet posto potrošnje u toj državi. Mađarska u elektrani Paks ima četiri VVER440/V-213 reaktora ukupne snage 1826 MW. Oni proizvode 12,6 milijardi kWh, što pokriva 38 posto nacionalne potrošnje.