Rekli bismo kako nikada prije domaća publika nije imala toliki izbor pića. Bez obzira o čemu se radilo – vinu, žestokim pićima, naravno i pivu – može se izabrati između doslovno stotina etiketa, nebrojenih stilova i varijacija praktično bilo koje vrste pića. Svakako, treba uvijek pogledati i prema van jer globalni trendovi uvijek dohvate i nas…

Predviđanja što će se u svijetu piti 2025. pregršt je, pa se može predvidjeti kako će se paleta okusa koji će se nuditi još znatno proširiti. Od lani u nas imamo i pravi festival destilata koji je ove godine bio i uspješniji nego lanjski. Time se probio put i prema etabliranju Hrvatske kao zemlje destiliranja, kakva je oduvijek i bila, no što zbog globalnih trendova što zbog drugih okolnosti domaći je proizvod, poput rakije, dulje vrijeme ostajao pomalo po strani.

Traži se ‘premiumizacija’
“Nakon održana dva međunarodna festivala rakija i likera, dojma sam da su takva pića ‘sljedeća velika stvar’ ugostiteljstva. To su mi potvrdili i neki domaći distributeri podacima o snažnom porastu prodaje jakih alkoholonih pića, a i moje ‘terensko’ iskustvo na šankovima u mojim barovima Pri Nami i Mojo bar uvjerilo me u te tvrdnje. Naime, rakija više nije piće koje se pije na eks uz bolnu grimasu, već u finoj čašici s nogicom koju pijuckaš kao da je riječ o dobrom konjaku ili viskiju.

Gošće mojih lokala sve češće konobarima daju naputak: ‘Samo da nije slatko’. Navike se mijenjaju i takve promjene treba pozdraviti. Jer dovoljno smo dugo na krivi način doživljavali rakiju te gajili predrasude. Dovoljno smo dugo gurali džinove i viskije stranih proizvođača kraj nacionalnih proizvoda koje treba predstaviti turistima”, kazao nam je Marin Levaj, organizator festivala destilata ZGrappa. Kada se o tržištu pića, pa tako i destilata govori, iz Vrutka, našeg vodećeg distributera pića, kažu da se globalni trendovi ne prenesu uvijek i na nas.

“I dalje kaskamo za nekim trendovima, svi uvoznici jakih alkoholnih pića već godinama pričaju o snažnom trendu rasta primjerice tequille koji se u Hrvatskoj nije dogodio. Također, kaskamo za trendom rasta ready-to-drink pakiranja iako smo u tome nešto bolji od tequilla”, kaže Siniša Drkula, direktor Vrutka. Iz analiza budućih trendova doista se da iščitati da se traži, primjerice, ‘premiumizacija’, odnosno kvalitetnija pića po principu ‘manje ali bolje’. Craft destilati sigurno se prepoznaju u ovoj priči, a njihovi bi proizvođači mogli iskoristiti i stagnaciju, primjerice, ginova. Siniša Drkula primijetit će kako se njima tržište pomalo zasitilo nakon deset godišnje eksplozije potrošnje. S time se slaže i Marin Levaj.

“Globalni trendovi u industriji pića sve više gravitiraju prema autentičnosti i pričama s lokalnim duhom. Ovo nije samo odgovor na zasićenje tržišta džinova, već i na promjene u preferencijama potrošača. Ljudi žele proizvode koji nose naslijeđe, tradiciju i priču, ali su istovremeno inovativni i visokokvalitetni. Rakija i srodni destilati savršeno se uklapaju u ovaj trenutak pa mnoge destilerije u Hrvatskoj, regiji i šire ulažu u modernu opremu i tehnike koje spajaju tradicionalne metode s visokim standardima kontrole kvalitete. Ove godine vidjeli smo porast potražnje za craft rakijama, koje su estetski i organoleptički prilagođene novoj generaciji potrošača”, kaže nam Levaj.

Vani su primjetna dva naizgled suprotna trenda. Jedan je da će prodaja alkoholnih pića rasti, ali je tendencija da se u pojedinim kategorijama udio alkohola smanjuje. Nešto slično se događa i kod nas. “Očekujemo i dalje rast, odnosno oporavak prodaje alkoholnih pića u 2025. godini. Treba obratiti pozornost i na ono što je popularno kod mlađe generacije, a to su gazirani sokovima s alkoholnim pićima. Tradicijska žestoka pića imaju snažan trend rasta u 2024., naročito biljni likeri i rakije, pad prodaje u 2024. ima samo kategorija gina koji je snažno rastao do 2022. da bi u protekle dvije godine bilježio pad”, kaže Siniša Drkula potvrđujući tako razmišljanje Marina Levaja.

Utjecaj Generacije Z
Ivan Dropuljić organizator je našeg najvažnijeg i najznačajnijeg sajma vina i gastronomije VinoCOM koji je ove godine doživio 17. izdanje, ponovo s tisućama posjetitelja u dvoranama Hotela Esplanade u Zagrebu. On ne vidi nešto osobito pozitivno u trendu smanjenja alkohola u pićima.

“Alkohol je dobar, čini ljude veselima!”, našalio se na početku profesor Dropuljić pa će ozbiljnijim tonom da tradicija ne nalaže kako vino mora imati alkohola u mjeri u kojoj će utjecati na opuštanje. “No, ono što jest novo u toj priči jesu klimatske promjene koje utječu i na vinograde zbog kojih grožđe ranije zori pa ima više alkohola. Vjerujem da će barem jedan dio vinara ostati tradicionalistima. Iako trend smanjenja alkohola u vinu zaista postoji”. Zadnjih je godina u nas prisutan i rast ponude pjenušaca. “To će ostati, a i nastaviti se. Postoji kod pjenušaca čimbenik osvježenja, odlični su i kao aperitivi, imaju i taj jedan blagotvoran učinak, a činjenica je da sada imao i kvalitetnih pjenušaca koji konkuriraju vanjskim pićima te kategorije”, kaže naš sugovornik.

U analizama globalnih kretanja tržišta alkoholnih pića, kao nositelj trenda manje ili bez alkohola jest Generacija Z. Vremenske okolnosti doista imaju utjecaja na tržište pića, vina pogotovo.

“Trend potražnje bijelih i rose svježih vina, nižeg alkohola i dalje raste. Tako je zadnjih par godina. Prodaja bi bila i bolja, no dobar dio proizvođača posebice Slavonije, Baranje i Istre ima znatno slabije berbe 2022., a naročito 2023. zbog mraza, kiše i razvoja bolesti a utjecaj je globalnog zatopljenja izražen u berbi 2024. Trend rasta cijena svih proizvoda pa tako i domaćih vinara se nastavlja od pandemije na ovamo. Bezalkoholna vina, kao i pjenušci vjerojatno će rasti jer je to i dalje uvijek mala niša pa su baze male. Kod pjenušaca je i dalje prisutan blagi rast pjenušaca proizvedenih metodom charmat i prosecca, dok su klasične metode malo usporile”, kaže Siniša Drkula.

U vinima je također prisutan sve jači trend ekološke proizvodnje. “Ove godine na VinoCOMu je gostovala jedna tvrtka uvoznik vina s certifikatom Demeter, što je najcjenjenija oznaka u ekološkim vinima. I to je znak da svijest vinara ide prema tome, da se prave ekološka vina, dakle da se u pravljenju manje koriste zaštitna sredstva, pesticidi. Mislim da će to biti u porastu, a to je i signal zakonodavcu da za to olakša uvjete”, kaže profesor Dropuljić.

Pivo je segment koji je posljednjih desetak godina zabilježio možda i najveći rast i širenje ponude. Korisnik nije prije imao takve mogućnosti izbora. Ipak, u Vrutku primjećuju određenu stagnaciju craft piva gdje je nakon velkog raste te kategorije i broja proizvođača posljednjih deset godina vjerojatno došlo do vrhunca, pa onda i stagnacije. Bezalkoholna pića, međutim, rastu i dalje. Traže se artikli s manjim udjelom šećera, odnosno ‘zero sugar’ – bez šećera.

U 2025. novi rast cijena
Cijene su, međutim, druga priča. “Trend rasta cijena svih proizvoda, pa tako i domaćih proizvođača vina, jakih alkoholnih pića i piva nastavlja se od pandemije, preko uvođenja eura, inflacije na ovamo. Za 2025. već imamo najave poskupljenja većine domaćih proizvođača vina i pjenušaca radi slabe berbe i povećanih troškova proizvodnje cijene rada… Očekujemo i dalje pad prodaje vina i pjenušaca u HORECA kanalima, retail će vjerojatno i dalje rasti”, procjenjuje Siniša Drkula.

Ono što su ovogodišnji uspješni festivali pokazali jest da su domaća pića izuzetno jak turistički katalizator. “Ono što me dodatno raduje jest otvaranje prema međunarodnom tržištu. Na festivalima i sajmovima sve češće srećem posjetitelje koji nisu iz regije, ali su fascinirani pričama o rakiji kao ‘tekućem nasljeđu’. To je nevjerojatna prilika za nas, ugostitelje i distributere, da proizvod koji je odavno u našoj tradiciji predstavimo kao luksuzni artikl s dodanom vrijednošću.

Rakija, kao tradicionalno piće s beskrajnom raznolikošću, ima sve predispozicije da postane globalni hit u svijetu koji traži autentičnost, kvalitetu i inovaciju. Kako bi taj potencijal bio realiziran, ključ leži u edukaciji i promociji. Kao što smo to vidjeli kroz festivale poput ZGrappe, kad ljudi nauče više o rakiji i kako je pravilno konzumirati, njihov interes i poštovanje prema tom piću rastu eksponencijalno. A to je put prema uspjehu, ne samo za rakiju, već i za cijeli naš ugostiteljski sektor. Nadam se da će se u taj vlak ukrcati i država, kao kod nekih naših susjeda koji odavna rade na tome”, zaključuje Marin Levaj.