Hrvatska pamet Hrvatskoj (HPH) kao jedan od najuspješnijih projekata Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista svoju potragu za najboljim studentskim projektima nastavlja i u ovoj godini. Do listopada 2018. godine redovni i izvanredni studenti svih hrvatskih fakulteta u dobi od 18 do 27 godina u jednoj od kategorija koje su tematski vezane uz smjerove nacionalne razvojne strategije mogu prijaviti svoj autorski rad.

Nakon što se zatvore prijave, stručni žiri koji čine predstavnici obrazovnog sektora i poslovne zajednice vijećaju te odabiru po tri najbolja projekta u svakoj od kategorija. Finalisti koji uđu u uži izbor na raspolaganju će kasnije imati njihove korisne savjete i sugestije kojima svoju ideju mogu pretvoriti u uspješnu poduzetničku priču. Svi sudionici dobivaju priliku institucionalizirane demonstracije vlastitih znanja i sposobnosti zainteresiranim poslodavcima, kao i mogućnost za stjecanje novih znanja iz segmenta projektnog menadžmenta koje će im Poslovni dnevnik i Večernji list, u suradnji s partnerima, tijekom trajanja projekta omogućiti. U prosincu 2018. bit će konačno poznati i rezultati natječaja, u svakoj od kategorija proglašeni pobjednici te uručene vrijedne i poticajne nagrade.

Kategorija Izvorno hrvatsko podrazumijeva projekte usmjerene na plasiranje postojećih hrvatskih proizvoda, isticanja njegovih kvaliteta ili sasvim novi proizvod i strategiju za njegov što bolji uspjeh na domaćem i inozemnim tržištima. Konkretne poduzetničke ideje i projekti usmjereni razvoju održivih biznisa mogu se prijaviti u sklopu kategorije Poduzetna Hrvatska, a  inovativne ideje koje će biti korisne pojedincima ili tvrtkama te time doprinijeti dodatnom razvoju Hrvatske i ojačati njezin status na polju inovativnosti u svijetu unutar kategorije Inovativna Hrvatska. Prijave mogu biti pojedinačne ili u grupama od najviše tri studenta i k tome je dopuštena i suradnja studenata s različitih fakulteta ili sveučilišta, ali nije moguće isti rad prijaviti u više kategorija.

Rad kojim se natjecatelji prijavljuju mora se sastojati od osnovne prezentacijske ideje, prikaza potencijalnih benefita koji bi njezinom realizacijom bili stvoreni, te detaljne razrade svih tehničkih, organizacijskih i financijskih uvjeta potrebnih za realizaciju. Među najvažnijim razlozima zbog kojih je Poslovni dnevnik 2014. godine i pokrenuo ovaj projekt, uz želju da najbolje studente nagradi za njihov trud, bilo je poticanje suradnje poslovne, akademske i političke javnosti na stvaranju uvjeta za ostanak mladih akademski obrazovanih ljudi u Hrvatskoj. K tome, a to je upravo ono što se na samom projektu i postiže, motivacija je bila i uključivanje visokoobrazovanih mladih u definiranju smjera budućeg razvoja naše zemlje. Koliko mladima takva prilika znači najbolje pokazuje činjenica da je već prve godine stiglo nekoliko stotina prijava, dok atraktivnost projekta nije jenjavali ni u kasnijim izdanjima.

Neprocjenjivo iskustvo
Da je HPH od svojih početaka bio dobra podloga za budući profesionalni razvoj mladih ljudi s velikim potencijalom svjedoče i primjeri studenata koji su svojevremeno u sklopu HPH osvajali nagrade, a danas se njihovi proizvodi mogu pronaći u svim dijelovima kako Hrvatske, tako i svijeta. Naime, pobjeda i nagrada HPH-a 2015. godine jedna je od prvih koju je poznati hrvatski inovator Ivan Mrvoš osvojio za svoj projekt pametnih klupa.

"Poslovni dnevnik kao medij zaista se potrudio i jedni su od rijetkih u Hrvatskoj koji su se na ovakav način dotakli startupa, dok su nagrada i projekt zaista korisni. Sjećam se da smo za vrijeme trajanja projekta imali osigurane radionice na kojima smo mogli dobiti više detalja o tome kako se treba napraviti poslovni plan, a zatim smo imali i pitch pred stručnim žirijem, tako da je iskustvo stečeno za vrijeme trajanja projekta uistinu hvalevrijedno. Naravno, pobjednik na kraju dobije i novčanu nagradu, što je odlično za mlade tvrtke. Sve u svemu, jedan od boljih projekata koji početnike vodi kroz cijeli proces od izrade poslovnog plana, preko prezentacije ispred 'investitora' pa do uspješnog financiranja za one najbolje", istaknuo je Mrvoš u razgovoru za Poslovni dnevnik.

Njegovo je ime u međuvremenu postalo jednim od sinonima hrvatske inovacije, a za njegove su klupe interes pokazali i u Saudijskoj Arabiji i Japanu. Njegov startup Include trenutno je prisutan na 25 tržišta, otkrio je u siječnju ove godine Poslovnom dnevniku. Među kvalitetnim poslovnim idejama koje su na tržištu opstale do danas priča je i Ivana Borovića koji je nastavio obiteljski posao ekološkog uzgoja lješnjaka. Kako sam kaže, inicijalno se oko te ideje zbog generalno lošeg stanja u hrvatskoj poljoprivredi te ovisnosti proizvodnje o vremenskim utjecajima pomalo i dvoumio, ali da je donio dobru odluku svjedoči njegova suradnja s poznatim lancem drogerija DM-om. Pobjeda u sklopu HPH 2015. godine, kada je bilo ukupno pet kategorija u kojima su se mogli prijaviti radovi, olakšala je njegovu odluku da postane mladim hrvatskim poljoprivrednikom, istaknuo je u jednom od intervjua.

"Sudjelovanjem na natječaju Hrvatska pamet Hrvatskoj stekao sam nova iskustva koja su mi u dosadašnjem poslovanju uvelike koristila. Posebice bih istaknuo prezentaciju poslovnog plana pred žirijem gdje sam po prvi puta predstavljao poslovnu ideju eminentnim stručnjacima iz područja ekonomije i zaštite okoliša. Svakako bih preporučio svima koji imaju određenu poslovnu ideju neka se prijave na ovaj projekt jer osim velike novčane nagrade koju mogu osvojiti, steći će iskustva i vještine koje će im uvelike pomoći u njihovu budućem poslovnom razvoju", poručio je budućim sudionicima HPH-a. 

Ne nedostaje inovacija
Iste te 2015., među projektima koji su osvojili novčane nagrade izdvaja se Finis koje su osmislile Anja Rodin i Ekaterina Drobat, studentice diplomskog studija na smjeru Upravljanje sigurnošću hrane na Prehrambeno – biotehnološkom  fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prehrambenom proizvodu, jestivom kulinarskom koncu koji zamjenjuje dosadašnju špagu koja se koristi u kulinarstvu.

Uz njih, studentica turističkog i hotelskog menadžmenta na Visokoj poslovnoj školi Libertas u Zagrebu Doris Barić pobijedila je idejom Key Huntera, odnosno novog koncepta razgledavanja grada. Zagreb zadnjih godina bilježi porast mladih backpackera i city break turista, koji pretežno putuju u grupi prijatelja ili u parovima, i koriste internet za rezervaciju prijevoza, smještaja i prikupljanje informacija o destinaciji. Kako ne bi sve bilo jednolično, autorica je uz interaktivne programe za razgledavanje grada odlučila turistima pomoći da otkriju nepoznate kutove Zagreba prateći zagonetke i tragove po specifičnim tematskim rutama, koje ih približavaju međusobno, ali i upoznaju s lokalnim stanovništvom. Valja spomenuti i projekt Vinifera Ana Čobanković s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Ive Čobanković, s Prehrambeno-tehnološkog fakultet Sveučilišta u Osijeku, pobjednički u sklopu kategorije Poduzetne Hrvatske.

Njihova je ideja iskoristiti otpad koji nastaje u proizvodnji vina – tropa ili komina, kako bi se dobilo hladno prešano ulje od sjemenki grožđa. Hladno prešano ulje od sjemenki grožđa ima vrlo povoljan utjecaj na zdravlje, ponajprije na dijabetes, povišen krvni tlak, visok kolesterol, ali i mnoge druge bolesti. Posljednjih godina ovo ulje postalo je trend u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, pogotovo na tržištima kao što su Amerika i Europa. 

Promoviranje Hrvatske
U kategoriji Izvorno hrvatsko 2016. godine pobijedio je projekt studenta Akademije dramskih umjetnosti Matije Drnikovića zasnovan na ideji računalne igrice u kojoj se koriste motivi dječjeg romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića, autorice Ivane Brlić Mažuranić. Računalna igra Čudnovate zgode šegrta Hlapića predstavlja interaktivnu avanturu sa zagonetkama, koja okvirno prati fabularnu strukturu predloška. Igrač preuzima kontrolu nad Hlapićem kojem na početku može dati svoje ime, tako da se ostali likovi tijekom igre imenom obraćaju osobi koja je igra. Animirani film predstavlja bitnu referentnu točku jer je cilj pružiti slična dizajnerska rješenja kako bi produkt bio što prepoznatljiviji potencijalnim kupcima.

U kategoriji Poduzetne Hrvatske, najbolje su bile Bilja&bilje inovativne bilježnice koje kombinacijom boja i mirisa potiču kognitivne sposobnosti korisnika. Ovu bilježnicu za poboljšanje koncentracije i pamćenja osmislile su Žana Plejić, Josipa Bjelobrk i Ana Čobanković s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njihov proizvod krasi prirodni biljni miris ružmarina, dok je boja unutrašnjih listova blijedo žuta, te je namijenjena svima onima koji su još uvijek u procesu učenja, a prije svega studentima i srednjoškolcima. U ponudi je i bilježnica za smanjenje napetosti i umora, oplemenjen prirodnim biljnim mirisom lavande, čiji su unutrašnji listovi blijedo zeleni, a ciljana skupina korisnika zaposlene osobe u potrazi za relaksacijom.

Vladimir Puvača s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku s projektom Fit Foodsa odnio je pobjedu u kategoriji Inovativna Hrvatska, a predstavio je web shop za kupovinu individualiziranih i svježih obroka, jedinstven po načinu pripreme hrane u skladu s potrebama ciljanih skupina te savjetovanja i izrade programa prehrane. Planira se i suradnja s nekoliko drugih tvrtki, čime će se olakšati poslovanje i ponuditi cjelovita usluga. Potrebe za zdravom prehranom sve su veće, naročito zbog trendova zdravog načina života i prehrane koje je zbog nedostatka vremena uvjetovanog ubrzanom svakodnevicom sve teže prakticirati.

Studenti Ekonomskog fakulteta bili su apsolutni pobjednici izdanja HPH 2017. godine. Pobjednik kategorije Izvorno hrvatsko je projekt je DW ormara  baziranog na konceptu interneta stvari (IoT) kojeg su osmislile studentice Petra Pavić, Iva Purgar i Ivana Pribanić, u sklopu Poduzetne Hrvatske najboljim je proglašen projekt  Zdrave hrana – iz ljubavi prema sebi autora Filipa Oreškovića, Renate Oreč i Petre Mucić, a na ideju su došli nakon što su uočili da u studentskim menzama najčešće ne postoji zdrava prehrana. Borna Nikolić, Ana Petrović i Marija Mrvelj s projektom Vrijeme je novac, usmjerenom na lakše usvajanje ekonomskih znanja kod kolega, proglašeni su pobjednicima u kategoriji Inovativna Hrvatska.