Do sredine 2022. Hrvatska bi trebala dobiti svoj prvi filmski studio, kako su nedavno najavili iz Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), a riječ je o investiciji od pola milijarde kuna. Izgradnja studija trebala bi krenuti u prvoj polovici iduće godine, a detalje o studiju, izgradnji, investicijama i gospodarskim učincima predstavio je u intervjuu za Poslovni dnevnik ravnatelj HAVC-a Chris Marcich.

Kada ste prepoznali potrebe za izgradnjom studijskom kompleksa u Hrvatskoj i što konkretno time dobivamo?

Idejom o izgradnji modernog filmskog studija po modelu nekada mitskog Jadran filma HAVC se bavio godinama, a ujedno je i jedan od ciljeva Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva. To je projekt od nacionalnog interesa. Brendira nas i čini nas konkurentnim na svjetskom nivou.

Prijeko potrebnim se studio pokazao kada je 2012. pokrenut Program poticaja, poznatiji pod nazivom Filming in Croatia, čime su stvoreni preduvjeti za privlačenje stranih produkcija u Hrvatsku. Ako želimo razvijati industriju, ostati konkurenti na međunarodnom tržištu te stvoriti bolje uvjete za hrvatsku produkciju, danas je moderan studio imperativ. Želimo omogućiti domaćim i stranim produkcijama da svoje projekte u potpunosti mogu odraditi u Hrvatskoj. Postoji velika potražnja za sadržajem, snimat će se puno i mi trebamo iskoristiti tu priliku. Trenutačno se projekti koji se snimaju na lokacijama u Hrvatskoj proizvode u studijima u Budimpešti, Pragu, Beogradu, Londonu… naš je cilj da Hrvatska može isporučiti gotovi proizvod.

Studijski kompleks će funkcionirati kao hub audiovizualne industrije, što uz proizvodnju filmskog, televizijskog i sadržaja za online platforme uključuje i gejming industriju. Za pokretanje studija moramo se pripremiti edukacijom mladih ljudi za rad na atraktivnim i dobro plaćenim poslovima.

Koliko bi se uložilo u gradnju studija, odakle novac?

Interes investitora postoji, a sama investicija se procjenjuje na 60 do 80 milijuna eura. Tu ima prostora i za hrvatske investitore koji već iskazuju interes. Naš je cilj da država bude uključena u oformljenju projekta, jer se participacijom države u projektu (kroz zemljište ili nekim drugim modelom) pristup studiju omogućava i za hrvatsku audiovizualnu proizvodnju što je od početka najavljeno investitorima kao sine qua non za nas.

Za koliko bi se investicija vratila i gdje bi se studio nalazio?

Olsbergova studija predviđa da bi sam studio bio komercijalno isplativ, te bi čak uz konzervativne pretpostavke o popunjenosti mogao generirati značajan prihod, već u drugoj godini rada oko dva, a u petoj godini više od četiri milijuna eura. U taj izračun nisu uključena kapitalna ulaganja pa povrat investicije prvenstveno ovisi o tome kolika će biti kapitalna ulaganja investitora i o zaradama na popratnim uslugama.

Konačni izbor lokacije je na investitoru, ali istraživanje koje je proveo Olsberg SPI daje jasne okvire koje kriterije lokacija za studio mora zadovoljiti, poput kriterija vezanih uz buku te prometnu povezanost, prvenstveno sa zračnom lukom. Otkad je Olsberg izradio svoju studiju, javili su svoj interes i drugi lokaliteti poput Koprivnice, Splita te Lekenika.

Kakav bi to studio bio i kakve se prilike njime otvaraju?

Olsbergovo istraživanje preporučuje izgradnju studijskog kompleksa sa šest studija, u rasponu od 1394 do 2787 m2 (ukupno 10.684 m2), visine od 12 do 15 m, kako bi se u njima mogle montirati konstrukcije za snimanje i osvjetljenje prikladne veličine. Studiji bi također trebali raspolagati popratnim objektima. Najveće prilike otvaraju se za proizvodnju visokokvalitetnog televizijskog sadržaja. Primjerice, snimanje serije Igra prijestolja u Hrvatskoj bilo je jedan od pokretača pokretanja Programa poticaja. Svi znamo kakav je utjecaj serija imala na promociju Hrvatske u cijelom svijetu. Uostalom, radi se o multidimenzionalnom projektu, kombinaciji tehnologije i kreativnog klastera kojim će se koristiti i drugi sektori poput gejmera.

Što bi gradnja studija donijela domaćoj produkciji i kakve bi koristi imao državni proračun?

Naravno da studijski kompleks mora biti komercijalan, ali naš je cilj osigurati pristup domaćim produkcijama koje najčešće imaju manje budžete. To bi bilo primjerice moguće u sklopu studija manjega gabarita, koji bi bio izgrađen u sklopu kompleksa, a za koji neki od naših producenata izražavaju interes. Taj prostor bi mogao služiti i u edukacijske svrhe, a već danas se suočavamo s manjkom kvalificirane radne snage. Državni proračun bi prvenstvenu znatnu korist ostvarivao od stranih produkcija i zapošljavanja naših djelatnika, ali i naši producenti su trenutačno prisiljeni na “uvoz” jer nam nedostaje studijskog prostora, a često i potrebna oprema na našem tržištu rentala. Zašto mi ne bismo postali ti koji i izvoze te usluge, a ujedno zadovoljavaju domaću proizvodnju?

Postoje li slični studiji u regiji? koliko bi hrvatski studio bio konkurentan?

Veliki filmski studiji postoje u Mađarskoj i Češkoj, prate ih Bugarska, Rumunjska, Srbija… Grčka je povećala poticaje na 40% (naš poticaj iznosi 25%, odnosno 30% za snimanja u područjima ispodprosječne razvijenosti), krajem prošle godine najavila gradnju studija u suradnji s NU Boyana Film Studios, a dodatno su ove godine uveli tax relief (poreznu olakšicu) od 30% za ulaganja u audiovizualnu proizvodnju u Grčkoj. Stanje u Hrvatskoj je jednostavno, studija nema. To nas automatski izbacuje iz konkurencije za projekte kojima je studio jedan od uvjeta za proizvodnju. Mi smo među prvima u regiji pokrenuli Program poticaja, ali drugi nisu ostali stajati i gledati uspjeh Hrvatske. Dosad smo uz Program poticaja polagali snage na bogomdane lokacije i vrijedne ljude. Izgradnja studija, uz lokacije koje imamo, predstavlja najprirodniji razvoj industrije. Stepenicu više. Moramo se pokrenuti, jer drugi neće čekati.

Reakcija Ministarstva kulture i medija na ideju?

Ministarstvo kulture i medija je partner u projektu od samog početka. Sunaručitelj je studije koju je proveo Olsberg SPI. Svjesni su potrebe, uz to maksimalno podržavaju domaću proizvodnju, što se posebno pokazalo ove godine kada su osigurana dodatna sredstva za projekte koji su kretali i koji će krenuti u snimanje.

Koliko su mjere ‘Snimanje u Hrvatskoj’ pomogle AV industriji?

U Hrvatskoj je od pokretanja Programa mjera poticaja 2012. pa do kraja 2019. godine ukupno 70 produkcija snimalo u sklopu Programa poticaja te su ostvarile lokalnu potrošnju više od jedne milijarde kuna, s time da je samo u 2019., koja je bila rekordna godina, ostvarena potrošnja premašila 340 milijuna kuna. Prema analizi Instituta za javne financije svaka kuna isplaćenih poticaja kroz Program poticaja u razdoblju od 2012. do 2018. stvorila je najmanje 11,6 kuna gospodarskih učinaka na području RH, a u državni i lokalne proračune uplaćeno je najmanje 6,6 kuna poreza i doprinosa.

Kad se troškovi uplaćenih poreza, doprinosa i pristojbi stave u odnos s iznosima primljenih poticaja, može se zaključiti da se čitav iznos isplaćenih poticaja za proizvodnju AV djela direktno vratio u proračun kroz kanale uplaćenih poreza i doprinosa. Osim zapošljavanja i edukacije, industrija i zemlja su doživjele veliku promociju. Hrvatska se brendira ne samo kao destinacija nego kao moderna i atraktivna država. Institut za javne financije u najkonzervativnijoj varijanti procjenjuje ukupne pozitivne učinke isključivo serije Igre prijestolja na hrvatski turizam u cijelom razdoblju od 2012. do 2019. na minimalno 2-3 milijarde kuna.

Koliko je domaća AV produkcija konkurentna u odnosu na regiju i Europsku uniju, a koliki je pritom doprinos državnom proračunu posljednjih godina?

Naš sektor je cijenjen u regiji, a i u EU. Naši filmovi se redovito pojavljuju na međunarodnim festivalima usprkos relativno manjim financijskim sredstvima kojim raspolažu naši filmaši. Radimo i na tome s podrškom Ministarstva kulture i medija. Sva AV proizvodnja kod nas ima pozitivne gospodarske učinke, a domaća i nemjerljiv doprinos našoj kulturi.

Svaka kuna isplaćenih poticaja AV djelatnosti u najširem mogućem smislu (uključuje isplaćene potpore iz EU programa, programa poticaja ili po javnim pozivima) stvara 2,4 kune gospodarskih učinaka na području Republike Hrvatske, a u državni i lokalne proračune uplati se 1,4 kuna poreza i doprinosa. Studio će nam omogućiti da sve to snažno podebljamo. Ojačat ćemo izvoz usluga i smanjiti potrebu za uvozom, a sve ekonomski opravdano. Samo u posljednjih godinu dana hrvatski filmaši bilježe velike uspjehe na međunarodnoj razini. Na primjer, producentici Ankici Jurić Tilić iz Kinorame dodijeljena je prestižna nagrada Eurimages koja ističe značaj koprodukcijskih suradnji u poticanju međunarodne razmjene te doprinos žena u uspješnosti filmskih koprodukcija. Producent Danijel Pek izabran je za sudjelovanje na platformi European Film Promotiona, Producers on the Move, na koju se prima samo 20 producenata iz europskih zemalja. Platforma je namijenjena producentima čije su karijere u usponu. Uz to, glumac Goran Bogdan nedavno je nominiran u kategoriji Najboljeg europskog glumca za nagradu Europske filmske akademije.