U subotu 15. lipnja u Brazilu počinje nogometni Kup konfederacija, prvenstvo svijeta u malom i generalna proba za pravo Svjetsko prvenstvo od 12. lipnja do 13. srpnja 2014. Dvije godine poslije, od 5. do 21. kolovoza 2016. Rio de Janeiro i okolica ugostit će ljetne Olimpijske igre, prve na tlu Južne Amerike.

Isti će grad malo kasnije, od 7. do 18. rujna 2016., prirediti i Paralimpijske igre.  Sve to govori da će Brazil biti sportski, a u velikoj mjeri i poslovni centar svijeta. Velika sportska natjecanja – a nema većih od onih koja su dodijeljena Brazilcima – uvijek povlače za sobom i divovska ulaganja u sportsku i drugu infrastrukturu.Zanimanje brazilske javnosti za predstojeća natjecanja je golemo, što pokazuje i 600.000 unaprijed prodanih ulaznica za utakmice Kupa konfederacija. No, organizatori su se osramotili prekoračivši rokove za dovršenje triju od šest stadiona predviđenih za ugošćavanje osam reprezentacija sudionica predstojećeg turnira. Svjetska nogometna organizacija FIFA zahtijevala je od Brazila da dovrši svih šest stadiona prošlog prosinca. Potom je milosrdno produljila rok do 15. travnja. Domaćin je probio oba roka, pa su samo Belo Horizonte, Fortaleza i Salvador dovršili stadione na vrijeme. Recife je okončao radove u travnju, dok u Braziliji pet tisuća radnika crnči od jutra do mraka da bi u subotu igrači Brazila i Japana mogli istrčati na travnjak skupocjenog, 500 milijuna dolara vrijednog Nacionalnog stadiona.  

Udar na nacionalni ponos
Najveća briga odnosi se na legendarnu Maracanu u Rio de Janeiru, koja je podvrgnuta trećoj skupoj obnovi u dvanaest godina – ovaj put teškoj 400 milijuna dolara. No, iako su polaganje travnjaka i ugradnja 76.525 novih sjedala dovršeni sa samo četiri mjeseca zakašnjenja, zastoj je nastao oko postavljanja krova i gradnje prilaza stadionu. Otezanja oko dovršenja najnovije verzije Maracane opalile su Brazilcima planetarni šamar početkom lipnja, kad je sud u Riju presudio da stadion nije spreman za održavanje prijateljske utakmice dviju nogometnih velesila, Brazila i Engleske. Užasnut, brazilski je politički vrh intervenirao pozivom dotičnom sucu, koji je u zadnji tren skinuo zabranu. Utakmica je odigrana tamo gdje je bila predviđena, no nijedan svjetski medij nije propustio izvijestiti o organizacijskom skandalu domaćina triju najvećih sportskih manifestacija u iduće tri godine. FIFA, kao i brazilski građevinski stručnjaci, strahuju da će Brazil u žurbi proglasiti neki od spornih stadiona useljivim te da će doći do nesreće. Brazil je poznat po toj praksi. Stadion Engenhao u Riju, jedno od borilišta za Olimpijske igre 2016., prije šest je godina proglašen dovršenim, da bi nedavno bio zatvoren na neodređeno jer je otkriveno da vjetar brzine 100 km/h može srušiti krov. Brazil je za europske pojmove nepredvidljiva zemlja iracionalnog naroda i teško pojmljivih ekonomskih i društvenih krajnosti. Organizator je izgubio dragocjeno vrijeme oklijevajući dvije godine da bi odabrao 12 gradova koji će ugostiti Svjetsko prvenstvo.

"Mi sve rješavamo u zadnji tren. Imali smo vremena od 2007. da sve dovedemo u red. Da smo počeli odmah s radom, danas ne bismo bili pod ovakvim pritiskom", zaključio je bivši nogometni superstar Ronaldo Luiz Nazário, nekadašnji najbolji igrač na svijetu. FIFA-in glavni tajnik Jérome Valcke upozorio je da "rok za dovršenje svih stadiona namijenjenih Svjetskom prvenstvu ostaje prosinac 2013., oko čega neće biti popuštanja". Utjecajni je Valcke rekao i da bi zbog kašnjenja moglo doći do promjene rasporeda utakmica Svjetskoga prvenstva, primijetivši i da bi "Brazil trebalo opaliti nogom u stražnjicu".   Brazilski dužnosnici šire profesionalni optimizam iz radionice svojih PR-ova. Tako je na otvorenju stadiona Fonte Nova u Salvadoru predsjednica Dilma Rousseff izjavila je da će "Brazil biti nepobjediv i na travnjaku i izvan njega" i da će "nadmašiti očekivanja u organizaciji globalnog sportskog turnira."Ironično, nedugo prije njezina govora, krov na Fonte Novi se urušio jer je nakupljena kišnica bile preteška za jedan segment krova. Baš kao što je organizacija Mundiala, možda, pretežak teret za Brazil.

Iluzija od 70 milijardi dolara
Kad se kandidirao za Svjetsko prvenstvo 2014. i Olimpijske igre 2016., Brazil se nakanio organizacijom tih megamanifestacija predstaviti kao ekonomska i turistička velesila. Vlada je izračunala da će Svjetsko prvenstvo uliti 70 milijardi dolara u državno gospodarstvo i da će kolosalna ulaganja u stadione, ceste, pruge, zračne luke i hotele stvoriti podlogu za daljnju zaradu idućih godina i desetljeća. Međutim, razvoj događaja izazvao je dvojbe da će Brazil biti dobar domaćin i da će država od Mundiala imati koristi koje je vlada obećala narodu. Jer, obećanja ekonomskog rasta od organizacije sportskih priredaba nikad se ne ostvaruju, osobito sa stajališta običnih građana.Kad su ekonomisti Robert Baade i Victor Matheson analizirali učinke Svjetskog prvenstva 1994. održanog u Sjedinjenim Državama, utvrdili su da se ni SAD u cjelini niti gradovi domaćini nisu okoristili organizacijom prvenstva. Nisu pomogli ni milijuni turista koji su tada doputovali u SAD, ni gledatelji koji su do vrha ispunili stadione na svakoj utakmici. Dapače, zemlja i gradovi pretrpjeli su mali gubitak od Svjetskog prvenstva.

Eonomist Stefan Szymanski i pisac Simon Kuper predviđaju da ni Brazil neće Mundial završiti u velikom plusu, nego u blagom minusu. "Država će vjerojatno žrtvovati djelić svoje budućnosti da bi ugostila Svjetsko prvenstvo", napisali su u prošlogodišnjoj knjizi Soccernomics. To ne znači da netko neće zaraditi: određene interesne grupe u Brazilu i u inozemstvu sigurno će profitirati. Bloomberg je nedavno izvijestio da inozemni i brazilski privatni ulagači crpe profit od dioničkih društava angažiranih na izgradnji stadiona i realizaciji infrastrukturnih projekata; jedna je brazilska građevinska kompanija ostvarila rast dionica od 300 posto zahvaljujući poslu na isporuci betona i skela.S druge strane, u gradovima domaćinima i u mnogim drugim dijelovima zemlje javne se financije urušavaju, što se odražava na ruševnim školama, kvarovima na sustavima čišćenja voda, nefunkcionalnim lukama te bolnicama s nedovoljno osoblja i previše pacijenata. Možda će najviše koristi biti na planu duševnog stanja naroda: Brazilci bi mogli dobiti ohrabrenje od organiziranja planetarno značajne priredbe, osobito ako Mundial prođe bez većih incidenata. 

Odgodili neke infrastrukturne projekte

Tri milijuna gledatelja, logistička noćna mora

Tegobe sa stadionima nisu jedine koje prate organizatore. Neki od infrastrukturnih projekata odgođeni su ili otkazani. Projekti proširenja autobusne, tramvajske i željezničke mreže u Braziliji, Fortalezi, Manausu, Salvadoru i Sao Paulu neće biti spremni na vrijeme, ocijenila je vladina agencija koja kontrolira javnu potrošnju. Kašnjenja u radovima na gradskom prijevozu i u zračnim lukama mogla bi izazvati logističku noćnu moru kad pristignu silni navijači. Procjenjuje se da će u vrijeme Mundiala tri milijuna gledatelja, od čega 550.000 stranih turista, posjetiti 12 stadiona u 12 brazilskih gradova da prati turnir na kojemu će sudjelovati 32 momčadi. Na graditeljske nevolje nadovezale su se i proračunske. Brazil je vjerovao da će mu za izgradnju pet novih i obnovu sedam starih stadiona za Mundial dostajati milijarda dolara. Proljetos je, međutim, procurilo da će trošak na stadione preskočiti tri milijarde dolara, što je triput više od cijene koju je platila Južna Afrika, domaćin Svjetskog prvenstva 2010. Troškovi pratećih infrastrukturnih projekata također su nadmašili očekivanja, a preostaje punih 12 mjeseci za još poneko poskupljenje.