Tijekom proteklog desetljeća Instagram je stvorio novu vrstu poduzetnika, omogućivši im da besplatno kreiraju profile i stranice u poslovne svrhe, kako bi objavom videa i fotografija svojih proizvoda i usluga lakše doprli do potencijalnih kupaca i partnera.

Mnogima je upravo ova društvena mreža i platforma bila ključna da prežive uslijed pandemije. Međutim, sve se više govori o promjeni poslovnog modela Instagrama koji ne ide na ruku malim poduzetnicima koji su se dosad oglašavali na ovoj mreži, jer moraju uložiti puno više novca da se njihove objave i sadržaj ne izgube “u moru” drugih.

Pritom se prstom upire u interese tvrtke Meta Marka Zuckerberga, u čijem su vlasništvu Instagram, Facebook i WhatsApp. No kako s obzirom na sve izazove danas pristupiti ovoj društvenoj platformi?

Krešimira Rendulić, komunikacijska stručnjakinja i direktorica agencije Prorsus komunikacije, podsjeća na vrijednost Instagrama kao prodajnog alata, posebno za tvrtke koje žele rast internetske prodaje svojih proizvoda, pogotovo u industrijama mode i ljepote.

Ovu društvenu platformu danas koristi više od dvije milijarde ljudi, od čega 25 milijuna čine tvrtke kojima je Instagram bio odskočna daska u promidžbi proizvoda i usluga.

”To čini čak 98 posto modnih brendova. Više od 90 posto korisnika Instagrama na toj društvenoj mreži prati barem jedan ‘biznis’. Za poduzetnike ne postoji univerzalni recept koju društvenu mrežu izabrati.

Svatko za svoj posao treba strategiju za društvene mreže kojom će definirati svoje ciljeve i ciljane skupine pa na temelju toga odabrati određenu društvenu mrežu ili više njih te napraviti plan za njihovo korištenje. Tvrtka danas treba biti na društvenoj mreži gdje su kupci njezinih proizvoda i usluga. Zahvaljujući pametnim telefonima kupnja nam je stalno nadohvat ruke – udaljena samo jedan klik”, navodi Rendulić.

Krešimira Rendulić, direktorica agencije Prorsus komunikacije/PD

Podsjeća da je Instagram pomogao mnogim mikropoduzetnicima pri izlasku na tržište, no i dalje veću vidljivost među tvrtkama imaju one veće, odnosno njihove oglasne kampanje.

”To mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima predstavlja ogroman izazov – za Instagram trebaju kreirati atraktivan sadržaj – vrhunske fotografije i video, a svjesni su da bez plaćenog oglašavanja neće ostvariti doseg kakav su prije nekoliko godina dosezali organski.

Organski rast sve je teže ostvariti jer je u interesu Mete da od društvenih mreža u svojem vlasništvu izvuče što veću korist, tj. da na njima što više zaradi. Pokušajte se sjetiti kada ste posljednji put na Facebooku ili Instagramu vidjeli neplaćenu objavu tvrtke koju ste zapratili.

Ako se ne možete sjetiti, jasno je kako su podešeni algoritmi. Kod društvenih mreža nezahvalno je bilo što prognozirati, ali otkako su ušle u naše živote, jasno je da će tu i ostati.

Za ‘biznise’ koji žele biti kraj svojih kupaca, to znači da će se društvenim mrežama morati aktivno baviti – pratiti trendove, kreirati atraktivne sadržaje i stvarati efikasne oglasne kampanje”, smatra Krešimira Rendulić.

Opstajat će još neko vrijeme
Facebook i Instagram hrvatski poduzetnici i/ili njihova poduzeća danas najčešće koriste uglavnom zbog navike i trenutačnog trenda. No, upravo ovdje već u početku rade grešku jer bi trebali birati društvene mreže na kojima se nalazi njihova ciljana skupina, kaže Andreja Rambrot Malenica, direktorica reklamne agencije Pisalica.

”Facebook i Instagram možda vama donose najveći povrat ulaganja, no možda je to neka treća ili četvrta društvena mreža. Da bi poduzetnici dobili odgovor na ovo pitanje, trebaju se pojaviti na nekoj društvenoj mreži i nekoliko mjeseci testirati, pratiti rezultate kako bi mogli donijeti zaključak koja društvena mreža im donosi najviše povrata uloženih sredstava; ne samo novca, već i vremena koje su utrošili na kreiranje objava i komunikaciju sa zajednicom”, pojašnjava Rambrot Malenica.

Instagram je, kaže, “eksplodirao” u posljednjih nekoliko godina kada je riječ o korištenju u poslovne svrhe.

”Razni brendovi, prije svega oni koji se bave ljepotom, životnim stilom i putovanjima, shvatili su da svoju brend priču kupcima mogu lakše ispričati kroz kvalitetne fotografije i bolje se povezati sa zajednicom.

Tu je naravno i more mikropoduzetnika koji su nam poznatiji kao influenceri – Instagram je potaknuo razvoj jednog novog zanimanja čiji članovi su ‘posao bez budućnosti’ pretvorili u mašineriju za produciranje ogromne količine novaca. No nemojmo se zavarati, biti influencer nije baš toliko jednostavno.

Andreja Rambrot Malenica, direktorica reklamne agencije Pisalica/PD

Često se radi više od osam sati dnevno, a potrebno je i odlično snalaziti se u raznim poslovnim alatima. Ironija u svemu tome je ta što upravo ti alati često ‘koče’ algoritam pa onda upotreba alata trećih strana, kako ih zovemo u agencijama, loše utječe na vidljivost objava.

Da sumiram, ono što Instagram najviše voli je ne samo to da redovito objavljujete sadržaj, već da se zaista povežete sa zajednicom i da zapravo što više vremena provodite na toj društvenoj mreži. Bilo koji alat tu aktivnost teško može zamijeniti”, pojašnjava naša sugovornica.

Aktualne su polemike o plaćanju promocije i organskog rasta na Instagramu. Rambrot Malenica kaže da se jedni kunu u to da nakon plaćene objave Instagram više nikada organski ne dozvoljava dobru vidljivost objavama, dok se drugi kunu u to da je potrebno platiti promociju da bi se došlo do veće brojke pratitelja, a posebno kupaca, klijenata i partnera.

”Prije nekoliko godina na Instagramu je bilo otvoreno daleko manje profila pa je korisnik te mreže, ako je bio aktivan 1-2 puta dnevno, mogao vidjeti gotovo sve, ako ne i sve, objave profila koje je pratio. Danas je na Instagramu mnogo veća gužva pa korisnicima onda algoritam ove mreže ‘gura’ sadržaj za koji je procijenio da korisnika zanima.

Može li profil vašeg poduzeća na Instagramu rasti organski (neplaćeno)? Može, ako dobro poznajete svoju ciljanu publiku, znate kakvu vrstu sadržaja i format objave preferira i upravo joj to servirate. Znači li to da ne trebate plaćati promociju?

Ne, ako ste freelancer pa možete od nekoliko tisuća pratitelja dobro živjeti. U svim drugim scenarijima bilo bi dobro da barem povremeno platite promociju svojih objava”, ističe.

Smatra da će društvene mreže koje danas poznajemo opstati još neko vrijeme, no pojavljivat će se nove, a ne preostaje nam ništa drugo doli prilagođavati se novoj tehnologiji i trendovima.

Organski rast i plaćene objave nisu jedini izazov. Naime, pažnju publike pa i one poslovne, sve više uzima TikTok koji u proteklih par godina bilježi streloviti rast među aplikacijama i društvenim platformama – po popularnosti je lani nadmašio čak i Google.

”Dokaz njegovoj popularnosti je činjenica da su i Instagram s Reelsima i YouTube sa Shortsima morali pronaći način da mu konkuriraju. Pratitelji traže iskustvo, autentičnost, edukaciju, motivaciju i zabavu. I idu tamo gdje to mogu pronaći.

Trenutačno je TikTok najbolji izvor. Zasićeni su ‘savršenim’ fotografijama s Instagrama i dugačkim videima s YouTubea. Na TikToku se otvoreno priča o svim mogućim temama, nema tabua. Grade se zajednice i ljudi se međusobno podržavaju. Ne prolazi savršeno montirani i umjetni sadržaj. Na TikToku jako dolazi do izražaja ona rečenica ‘ljudi se povezuju s ljudima’.

Influenceri, kao i poduzetnici traže reach, a na TikToku je on najveći i organski dostupan. U našoj regiji još nema oglasa, pa su na TikToku svi jednaki. Uspijevaju oni koji se najviše potrude oko kreative, oko svoje zajednice i oko praćenja trendova platforme. Na Instagramu je doseg znatno manji i nastavit će padati.

Za svoj profil ne koristim oglašavanje, no po analitici vidim da je organski doseg slabiji kao i engage. Ali opet sve ovisi i o broju pratitelja, kvaliteti objave i trudu koji se uloži u komuniciranje sa zajednicom”, pojašnjava nam Dario Marčac, TikToker, poduzetnik, suvlasnik obrta Limitless koji je svoju zajednicu okupio upravo na TikToku gdje ga prati više od 547.000 ljudi.

Strateški je prebacio publiku i na Instagram gdje ima više od 100.000 pratitelja. Prije manje od godinu dana postao je aktivan i na LinkedInu gdje drugima približava TikTok, dok na Facebooku priprema novi projekt.

Je li izgubljena autentičnost?
Instagram se, kaže Marčac, značajno mijenjao u protekle dvije godine; od promjene feeda i konkuriranju TikToku uvođenjem Reelsa, čime su iz platforme za objavu fotografija postali video platforma. Marčac smatra da su taj potez Instagramu mnogi zamjerili zbog dojma da je izgubio autentičnost i da slabi u konkurenciji s drugim društvenim mrežama.

”Društvene mreže su proizvod kao i svaki drugi i nisu otporne na vrijeme, zato ne čudi da ih se konstantno osvježava, mijenja i nadograđuje. Uvijek se može rasti organski na svakoj mreži ako je sadržaj kvalitetan i konzistentan.

Samo je naravno danas na Instagramu puno teže nego što je bilo u počecima. Više je kreatora, više kompanija, više oglašivača, tako da izrada sadržaja zahtijeva puno više vremena, znanja i originalnosti.

Organski reach je na Instagramu sad moguć najviše preko Reelsa. Oglašavanje pomaže u postizanju većeg reacha, ali ne garantira engage. Također su potrebni sve veći budžeti da bi se došlo do nekog reacha”, pojašnjava Dario Marčac.

Smatra da će najviše rezultata imati platforma koja zadovoljava potrebe svih generacije jer društvene mreže imaju sve jači utjecaj, pogotovo na mlade.