Upadljiva potrošnja luksuzne robe u Europi više nije isključivo rezervirana uz dobrostojeće Europljane, Amerikance i Japance. Pad ekonomske moći i gospodarska kriza u tim regijama posljedično su dovele do toga da je ova skupina potrošača postala manje rastrošna i dobro promisli prije nego što potroši novac na luksuzne predmete. Ali srećom po Europu, prodaja luskuzne robe i dalje će rasti, i to zahvaljujući mladim kupcima s tržišta u razvoju kao što su Azija, Latinska Amerika i Bliski Istok koji u Europu doslovce dolaze trošiti novac, navodi prof. Jonas Hoffmann u članku za T. Rowe Price. Ovi novi potrošači imaju novac, želju za putovanjem u Europu i snažnu želju da pokažu svoj financijski status i dobar ukus kupovinom luksuzne robe. Ustvari, ova nova kategorija potrošača postala je ključni faktor rasta industrije luksuznih proizvoda koja je u proteklih 17 godina narasla sa 60 milijardi američkih dolara u 1995. godini na 165 milijardi u 2012. godini. 

Bogati, pronicljivi i ‘gladni’ prestižnih brendova, oni nisu samo obični kupci luksuzne robe već ih nazivaju luksuznim kupcima kojima je jednako važna i prestižna destinacija na kojoj kupuju. Letimičan pogled na red ispred butika visoke mode na Avenue Montaigne u Parizu, Madison Avenue u New Yorku ili Canton Road Wealthy u Hong Kongu, otkriva kupce-turiste iz Kine, Indije, Brazila, Rusije i ostalih tržišta u razvoju. Prema istraživanju koje je proveo Bain & Company u suradnji s talijanskom organizacijom za trgovanje luksuznom robom Altagamma, 70 posto sve luksuzne robe koju su kupili Kinezi kupljena je izvan Kine, a većina u Hong Kongu. No, Europa je i dalje najpopularnija svjetska šoping destinacija, ako se ima u vidu da je tamo ostvareno 35 posto sve svjetske kupovine luskuzne robe, a sljedi SAD sa 31 posto. Baš kao i Kinezi, i brazilski pripadnici visoke bogate klase ostvaruje 80 posto posto luksuzne kupovine izvan granica vlastite države, a njihove top šoping destinacije su Miami, New York i Pariz.

Skuplje u vlastitoj zemlji

I iako proizvođači luksuznih brendova ulažu značajan novac u svoje prekomorske trgovine u gradovima od Pekinga do Bombaja, porez na luksuz, porez na izvoz, i porez na potrošnju plaćen lokalnim vlastima u Kini, naprimjer, značajno povećava cijenu njihovih proizvoda u tim zemljama (od 50 posto za nakit i torbice do više od 300 posto za ručne satove i automobile) zbog čega domaći stanovnici ipak radije kupuju u inozemstvu. I upravo su visoke cijene razlog zbog kojeg rijeke kupaca već po pravilu odlaze u kupnju izvan granica zemlje.  Prema posljednjim podacima koje je objavio Global Blue, glavni igrač u tax-free trgovini, Kinezi se nisu smjestili samo na vrh onih koji su najviše kupovali luksuznu robu prošle godine, nego su ujedno i na prvom mjestu među kupcima koji ostvaruju tax-free povlastice, a sljede ih Rusi i Japanci. I doista, na aerodromu Incheon u korejskom Seoulu, popularnom tranzitnom centru za Kineze i Japance, Louis Vuitton je otvorio svoj prvi i jedini aerodromski butik.

Usprkos želji da većinu svojih prihoda potroše na luksuzne predmete kao što su Chanelove torbe, Vacheron Constantin satove i Ferragamo cipele, novopečeni pripadnici bogatog jet seta razlikuju se od etabliranih pripadnika u nekoliko važnih stvari. Za početak, mnogo su mlađi i obično

 su stari između 40 i 50 godina što znači da su 10 do 20 godina mlađi od prosječnog europskog kupca luksuzne robe. I za razliku od Europljana, koji vole ostati neprmijetni, a takve su im i kupovne navike, za kupce s tržišta u razvoju luksuzni predmeti predstavljaju stvar prestiža i tretiraju ih kao trofeje koji demonstriraju njihovo bogatstvo. I za razliku od bogatih ruskih i bliskoitočnih potrošača, koji predstavljaju mali postotak ukupne populacije, potencijalna baza luksuznih kupaca na tržištima u razvoju je ogromna. Primjerice, trenutno si svega 3 milijuna domaćinstava u Brazilu od njih 57 milijuna može priuštiti luksuznu robu, no taj će broj zasigurno rasti u osmoj najvećoj svjetskoj ekonomiji čija je srednja dob u prosjeku ispod 30 godina. Za razliku od stare garde potrošača koji su bogatstvo i moć stekli nasljeđem, luksuzni kupci iz Brazila i ostalih tržišta u razvoju stvaraju nova bogatsva i to razvijajući vlastite poslove čime postaju i ključni sudionici svjetske najzdravije ekonomije.

Uloga društvenih medija

Zahvaljujući svojim godinama, lokaciji i periodu u kojem će stariti, nije iznenađenje i da je ta generacija luksuzne klijentele nevjerojatno digitalno potkovana. Prema nedavnoj studiji američkog Strategy Analytics, prosječna svjetska stopa prodora korištenja pametnih telefona je jedva 15 posto. No, u zemljama poput Južne Koreje, gdje je prisutnost pametnih telefona najveća (67 posto od 50 milijuna stanovnika ima pametni telefon), ili u Brazilu gdje su društveni mediji prihvaćeni od strane luksuznih potrošača, nije niti čudo da su veliki proizvođači tu uočili priliku za svoje proizvode. Jasno je da je uloga Kine kao vodeće svjetske internetske populacije koja i nadalje nastavlja usvajati nove tehnologije trenutno u fazi stagnacije, ali i sa više od 718 milijuna očekivanih korisnika do kraja ove godine. Kineski najpopularniji micro-blogging site Sina Weibo (hibrid Twittera i Facebooka) s registriranih više od 500 milijuna korisnika, ima novu konkurenciju u vidu WeChat (Weixin) za kojeg se očekuje da preuzme primat u Kini do konca godine.

Novi mediji

Digitalno iskustvo u Burberryju

Nakon početne neodlučnosti, čak su i luksuzne talijanske i francuske kompanije počele razmišljati o tome da se prilagode i prihvate ogromne mogućnosti koje im pružaju pametni telefoni i tableti odnosno prihvaćanja stotina milijuna potencijalnih novih potrošača. Britanska modna kuća Burberry pronicljivo je prije pet godina zaposlila renomiranog modnog i imidž dizajnera Christophera Baileya kao voditelja kreativnog odjela s ciljem da ovu britansku modnu kuću provede kroz period agresivnog korištenja digitalnih alata i društvenih medija. Burberry je nedavno omogućio kupcima digitalno iskustvo omogućujući im da se povežu s njihovim trgovinama kroz bezbroj interaktivnih uređaja koji im pomažu da stvore vlastitio individualno iskustvo. Danas tržište lukusznih roba odražava  trenutni geo-ekonomski zaokret s trokuta SAD-Europa-Japan prema tržištima u razvoju kao što su Brazil, Rusija, Indija i Kina, i predviđa se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Kombinacija rastuće ekonomije, globalizacije i raširenost internetskih i društvenih mreža samo će pridonijeti ekspanziji industrije luksuznih roba. I kako se mijenjaju dominantni kupci luksuzne robe, za očekivati je da će se mijenjati i njihove kupovne navike čime se onima koji nude luksuznu robu otvaraju nove mogućnosti.