Promjena načina konzumacije informacija dovela je do povećanja budžeta marketinških kampanji između 20 i 30 posto u korist digitalnih platformi, što je trend koji će se u sljedećim godinama dodatno osnažiti, zaključak je okruglog stola Digitalno oglašavanje 4.0 – novo osvajanje cyber prostora, održanog u petak u prostorijama Poslovnog dnevnika.

"Dok smo se nekoć okupljati u 19.30 sati pred Dnevnik da bismo se informirali, danas informacije i razne sadržaje konzumiramo kada i gdje nam odgovara. Takve promjene uvelike su utjecale na oblikovanje marketinških strategija i taktika, brendovi biraju vrijeme i kanale komunikacije ovisno o senzibiliziranosti potrošača za pojedinu temu", smatra Sanja Petek Mujačić, izvršna direktorica agencije Bruketa&ŽinićOM. Naglasila je i važnost kontinuirane edukacije o potencijalima digitalnog i integriranog komuniciranja, dodavši da je misija kreativne i marketinške industrije upravo pokazati što se sve na digitalnim platformama može raditi.

"Komunikacija više ne funkcionira po starim principima plasiranja i konzumacije medija", zaključila je. Upravo je prilagođenost sadržaja krajnjim korisnicima, kao rezultat mnoštva informacija koje u tome pomažu, donekle dovela u pitanje budućnost reklama uz televizijski i filmski sadržaj. No, Nataša Blagojević, savjetnica za digitalne komunikacije iz agencije Dialog komunikacije, naglašava i zabavnu stranu propagande.

"SuperBowl je dobar primjer koliko je zabavna komponenta u oglašavanju važna. Riječ je o zanimljivom fenomenu jer ga osim poklonika sporta globalna publika prati zbog popratnog showa te upravo zbog oglasa koji doprinose spektaklu. Ipak, danas je klijentima važno napomenuti da će Internet postojati s njima ili bez njih, ali o vama će se na njemu zasigurno i pričati, pa je bolje da ste tamo", smatra Blagojević.  Danas informaciju koju tražimo dobijemo gotovo u stvarnom vremenu, dodala je Maja Šplajt, direktorica digitala Real grupe.

"Sve je veća popularnost video sadržaja, jer stvaraju povjerenje. Također, važan je aspekt neprekidne edukacije. Dok se ranije smatralo da se jedino medicinari obrazuju čitav radni vijek, zapravo se u istom procesu nalazimo svi, pa i klijenti koji kod nas dolaze. Osim što i sami moramo neprekidno osvježavati vlastita znanja i vještine u skladu s novim tehnološkim dostignućima, i klijentima nastojimo ukazati da neki raniji poslovni modeli više ne vrijede", smatra Šplajt. Svaki brend treba osluškivati što se na društvenim mrežama, po forumima i u komentarima o njemu priča, ukazao je Darko Bakarić, digital media direktor Media polisa.

"Mi u Media polis grupi, razvili smo metodologiju i alate kojima za naše klijente pratimo što se o njima u digitalnom svijetu govori. Pratiti i pravovremeno reagirati važno je za svaki brend jer u digitalnom svijetu ostaju tragovi i jedna loša reakcija na upit korisnika ili komentar može itekako utjecati na reputaciju brenda", dodao je. Digital media strategist Vedran Petranović iz Advansa smatra da je Internet zapravo jedini kanal koji je u potpunosti mjerljiv. "Iako, pri tome valja biti oprezan jer nisu svi podaci jednako bitni. Vrlo je važno jasno definirati ciljeve same kampanje, jer ovisno o ciljevima znat ćemo koje podatke smatrati relevantnijima, i na temelju njih donositi zaključke o uspješnosti kampanje", poručio je Petranović.

Josip Balek, digital media strategist agencije UNEX, tvrdi da mlađe generacije traže sve veću privatnost i kontrolirano okruženje. "Video sadržaj nije budućnost već sadašnjost, a trendovi o kojima možemo razmišljati kao nadolazećima mogli bi ići upravo u smjeru instant komunikacije poput Vibera ili WhatsApp-a jer se radi o zaštićenim 'end to end' aplikacijama a svakako treba spomenuti i voice search odnosno glasovno pretraživanje koje postaje sve popularnije", poručio je.

Jednu od najvažnijih uloga u prenošenju poruke preuzeli su influenceri i blogeri s određenim brojem pratitelja na društvenim mrežama jer potencijalni konzumenti tragaju za iskustvom s kojim se mogu poistovjetiti, što bi bila druga karakteristika digitalne marketinške ere. Treća je, pak, pojava 'multiscreeninga' ili navike suvremenog konzumenta da istovremeno koristi nekoliko uređaja te da gotovo 24 sata prima informacije. Čak 80 posto socijalnih kontakata odvija se preko ekrana, poručili su predstavnici najpoznatijih hrvatskih marketinških agencija.