Čokolada je od 16. stoljeća, kada su je španjolski konkvistadori donijeli u Europu iz Meksika, prozvana je lijekom, luksuzom, pa čak i afrodizijakom. Tamna čokolada danas je aktualna tema u znanstveno-istraživačkim krugovima i sve je više rezultata istraživanja koja potvrđuju njezinu blagotvornost. No o njoj postoje i neki uvriježeni mitovi.

Čokolada usrećuje
Točno/Netočno
Vjeruje se kako čokolada, barem kratkotrajno, usrećuje. Istina je da hrana koja obiluje ugljikohidratima u organizmu može povećati razinu serotonina – neurotransmitera zaduženog za osjećaj zadovoljstva i mentalne opuštenosti, ali ne bezuvjetno. Ugljikohidrati neće biti učinkoviti ako se unose hranom koja sadrži obilje proteina ili masti jer u takvom okruženju dolazi do usporavanja njihove apsorpcije. Budući da čokolada sadrži masti, treba pretpostaviti kako nije učinkovita u tom zadatku. S druge strane postoji nekoliko istraživanja koja joj pripisuju svojstvo lijeka za emocionalni stres. Primjerice, klinička studija iz 2009. godine je zabilježila kako svakodnevni unos 30 g tamne čokolade kroz razdoblje od dva tjedna smanjuje razinu hormona stresa. Međutim, studija objavljena u stručnom časopisu “Archives of Internal Medicine” iznosi podatke kako osobe koje unose veće količine čokolade češće pate od depresije. Za sada je nejasno iz kojeg su razloga depresivne osobe unosile više čokolade. Moguće je kako čokolada ima antidepresivno djelovanje, pa zbog toga nesretni ljudi češće posežu za njom. Jednako tako je moguće da čokolada na kratkoročnoj bazi utječe na raspoloženje te da poput alkohola dugoročno izaziva nepovoljne učinke, odnosno što je više jedemo, to nas čini nesretnijima.

Čokolada izaziva ovisnost
Točno/Netočno
Smatra se da čokolada može izazvati slične psihofarmakološke reakcije i ponašanje u podložnih pojedinaca slično kao droge i alkohol. Iz znanstvene literature može se zaključiti kako su za privlačnost čokolade zaslužni njezini hedonistički atributi poput sadržaja masnoća, šećera, tekstura i aroma, ujedno i glavni pobuđivači želje za čokoladom. Čokolada također sadrži nekoliko biološki aktivnih supstancija, između ostalog i masne kiseline, koje imitiraju djelovanje kanabisa, što bi moglo biti zaslužno za izazivanje osjećaja ugode i spokoja. Najvjerojatnije kombinacija senzorskih karakteristika, nutritivnog sastava i psihoaktivnih tvari čine čokoladu neodoljivim slatkišem bez kojeg većinom žene ne mogu živjeti. Vjeruje se kako pojačanu želju za čokoladom u žena izazivaju hormoni, no unatoč svim teorijama o povezanosti PMS-a i čokolade za sada nema objašnjenja za taj fenomen. Budući da je sadržaj psihoaktivnih tvari u čokoladi prenizak za izazivanje bilo kakvog učinka, čokolada vjerojatno ne izaziva ovisnost, već se jednostavno ne možemo zasititi njezina osjećaja ugode, glatkoće i punoće okusa.

Čokolada uzrokuje nastanak prištića
Točno
Iako znanstvena istraživanja nisu dovela u vezu unos čokolade i pojavu prištića, ovaj mit još nije razbijen. Čini se kako na pojavu akni utječe hrana s visokim glikemijskim indeksom. Hrana koja naglo povisuje razinu glukoze u krvi izaziva navalu inzulina, što za posljedicu ima masniju kožu i upalu.

Čokolada štiti od kardiovaskularnih bolesti
Točno
U porastu je broj istraživanja koja potvrđuju blagotvoran učinak tamne čokolade za zdravlje, osobito njezina djelovanja na srce i krvne žile. Utvrđeno je kako konzumacija tamne čokolade može sniziti krvni tlak i poboljšati funkciju krvnih žila i time smanjiti rizik od infarkta miokarda i moždanog udara. Za te pozitivne protektivne učinke čokolade zaslužni su antioksidansi flavonoidi. Valja imati na umu da čokolada sadrži i šećere i znatnu energetsku vrijednost pa je treba konzumirati u maloj količini koja je dovoljna za pozitivan učinak na srce i krvne žile. Pritom treba birati čokoladu sa što većim udjelom kakaa jer će se na taj način postići veći kardioprotektivni učinak.

Čokolada je bogata hranjivim sastojcima
Točno
Zrno kakaa sadrži otprilike 50 posto masti, a najzastupljenije su dvije zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska) i jedna mononezasićena masna kiselina (oleinska). Kakao maslac i čokolada ne uzrokuju podizanje kolesterola u krvi, međutim unos mliječne čokolade, kod koje dio ukupnog sadržaja masti čine i mliječne masti, može negativno utjecati na kolesterol. Zrno kakaa također sadrži obilje ugljikohidrata od kojih je najviše škroba te topivih i netopivih prehrambenih vlakana. Kakao sam po sebi sadrži vrlo malo jednostavnih šećera, a većina ih se dodaje prilikom proizvodnje čokolade. Kakao je poznat po sadržaju antioksidansa, i to polifenola flavonoida. U kakau se može pronaći i vrlo malo teobromina i kofeina. Kakao zrnca bogata su esencijalnim mineralima, uključujući magnezij, kalcij, željezo, cink i bakar te vitaminima A, B1, B2, B3, C i E.

Nije sve u boji
Zahvaljujući brojnim istraživanja koja govore u prilog blagotvornom učinku na zdravlje, čokolada se više ne smatra nepoželjnom namirnicom. No to ne znači zeleno svjetlo za prekomjerno uživanje u toj slastici. Zbog velikog sadržaja masti i energije potencijalna je prijetnja vitkoj liniji, stoga treba vrijediti pravilo o umjerenosti. Moć čokolade je u antioksidansima. Što je čokolada tamnija, odnosno što je viši postotak kakaa u čokoladi, viši je i sadržaj vrijednih antioksidansa za koje je moguće da djeluju antikarcinogeno. Ipak, nisu sve tamne čokolade jednake. Da bi se u čokoladi sačuvao što viši sadržaj antioksidansa, potrebno ju je proizvesti posebnom metodom pri niskim temperaturama. Tom se metodom u 20 g čokolade može naći čak 660 mg flavonoida, a usporedbe radi, jedna šalica zelenog čaja sadrži oko 50 mg flavonoida. Za kvalitetnije čokolade treba izdvojiti više novca, međutim, čini se da se investicija ipak isplati.

Gastro.hr