U zagrebačkom MSU u četvrtak i petak se održava Međunarodna autorska kreativna konferencija (MAKK), s nizom izlaganja i panela. O tom važnom godišnjem okupljanju domaćih kreativaca razgovarali smo s Nenadom Marčecom, direktorom HDS ZAMP-a, koji je uz Hrvatsko društvo za autorsko pravo suorganizator konferencije.

Ovo je već 7. MAKK, koliko se kreativna scena razvila u ovih sedam godina?

Konferencija MAKK zamišljena je kao mjesto susreta kreativaca, poslovnjaka, pravnih stručnjaka te predstavnika institucija koje su odgovorne za provođenje autorskog i srodnih prava ili za stvaranje boljih okvira i uvjeta za rad i poslovanje kreativaca. Cilj konferencije je ukazati na najaktualnije teme iz djelokruga rada kreativnih industrija te autorskog i srodnih prava, ali i probleme koji u Hrvatskoj koče njihov puni razvoj. Mislim da smo uspjeli u tom naumu da budemo taj jedinstveni glas, otvaramo dijaloge i ukazujemo na ono što je potrebno da kulturne i kreativne industrije daju svoj puni gospodarski doprinos našoj zemlji.  

Koji su sve predavači i o čemu će oni izlagati?

Pod motom Uhvati algoritam, ovogodišnji MAKK otkriva kako će izgledati kreativna budućnost te koji su izazovi za glazbene, filmske i ostale kreativce na nepreglednom digitalnom tržištu. Neki od naših ovogodišnjih govornika i gostiju su glazbenici Mile Kekin, Vojko V, Johnny Palmer, Tomo in der Muhlen pa stručnjaci u području umjetne inteligencije kao što su Davor Runje i Sven Maričić, psiholog Boris Jokić,  pravni stručnjaci Igor Gliha, Romana Matanovac Vučković, Mladen Vukmir, filmaši Antonio Nuić i Christopher Marchich i mnogi drugi. Na panel diskusijama, radionicama i predavanjima oni će dati prave odgovore, ali i otvoriti nova pitanja o suradnji čovjeka i stroja u kontekstu kulturne i kreativne industrije, te ponovno ukazati na pravu vrijednost i rad samih kreativaca. Ove godine uveli smo i interesantne radionice za naše glazbenike (i autore i izvođače) kojima smo obuhvatili sve faze rada: od stvaranja, produkcije, plasmana pjesama, brendiranja glazbenika do ostvarivanja prava. 

O čemu ćete govoriti u vašem izlaganju pod naslovom Kreativna budućnost i budućnost kreativaca?

Uvijek se i osobno trudim istaknuti snagu i potencijal kulturnih i kreativnih industrija. Riječ je o gospodarskom sektoru koji ima iznimni potencijal. Još je važnije da su ove industrije iznimno otporne na gospodarske krize, da uglavnom zapošljavaju mlade ljude, daju snagu i dodanu vrijednost i drugim industrijama. Danas je teško zamisliti turističku zemlju bez kvalitetne glazbene ponude ili bilo koji proizvod bez kvalitetnog dizajna. U svojem ću izlaganju ukazati na tu snagu kulturnih i kreativnih industrija i u zemlji i u svijetu, proći kroz najnovije trendove razvoja usluga vezanih uz digitalno tržište, a kod kojih se mahom masovno koriste djela kreativaca, ali i ukazati na slabu digitalnu ponudu u našoj zemlji te na trenutne probleme na tom tržištu.

Bt će riječi i o kreativnoj suradnji čovjeka i stroja – koliki je danas utjecaj umjetne inteligencije u kulturnim i kreativnim industrijama, kakvi su trendovi? Hoće li umjetna inteligencija zbilja zavladati top listama i hoće li se kreativna suradnja čovjeka i stroja pretvoriti u dominaciju stroja?

Stereotipi i predrasude o umjetnoj inteligenciji postoje od trenutka prvog računala, a razvojem tehnologije razvija se i naša mašta. Filmovi i serije su nas naučili kako njezin razvoj redovito znači i kraj čovječanstva, u nekom velikom ratu između robota i ljudi. Srećom, to su samo filmovi, ali stvarnost ipak nije takva. Bez obzira čime se bavimo, umjetnu inteligenciju već sad upotrebljavamo i možemo upotrijebiti u svoju korist te si olakšati svakodnevnicu na više razina. U glazbi se već od ranije eksperimentiralo s upotrebom umjetne inteligencije, još početkom devedesetih David Bowie je sudjelovao u kreiranju aplikacije Verbasizer kako bi korištenjem te aplikacije (odnosno umjetne inteligencije) unaprijedio svoju već raniju praksu rezanja i preslagivanja rečenica tekstova. Od osamdesetih se razvijaju aplikacije za stvaranje glazbe u stilu određenih skladatelja i glazbenika. Do današnjih dana umjetna inteligencija naučila je obrađivati ​​nestrukturirane podatke i djelomično razumjeti čak i prilično složenu glazbu, pa i vrlo uspješno stvarati novu glazbu i tekstove u određenom emocionalnom kontekstu. Npr. pjesma britanskog producenta Alexa Da Kida Not Easy koja je bila zauzela prvo mjesto na Top 40 ljestvici Billboard Chartsa, stvorena je uz pomoć umjetne inteligencije. On je koristio superračunalo opremljeno sustavom umjetnih inteligencija na principu pitanja i odgovora. Računalo je analiziralo ogroman broj blogova, članaka i podataka s društvenih medija kako bi formuliralo najvažnije teme našeg vremena i okarakteriziralo njihovo emocionalno raspoloženje. Računalo danas može napisati cijeli neobjavljeni album grupe Queen ili Beatlesa, a američka glazbenica Taryn Southern izdala je lani album koji je isključivo stvarala koristeći umjetnu inteligenciju. Umjetna inteligencija dakle pomaže glazbenicima da testiraju nove ideje, pronađu optimalni emotivni kontekst, integriraju glazbu u moderne medije i jednostavno se zabave. U kojem smjeru se ona dalje razvija u području glazbe, može li se sve to usporediti s ljudskim stvaralaštvom i kome ono što je stvoreno umjetnom inteligencijom zapravo pripada, pitanja su na koja ćemo tražiti odgovore na ovogodišnjem MAKK-u.

Kakav je utjecaj kulturne i kreativne industrije na pokretanje ekonomije, na zapošljavanje i rast BDP-a?

Dugo vremena kulturne i kreativne industrije nisu bile tako jedinstveno percipirane, o njima se nije vodilo računa kao o ostalim industrijskim granama niti se proučavao njihov učinak na gospodarstvo. Posljednjih desetljeća međutim dokazano je da je riječ o  industrijama koje generiraju visoku stopu rasta BDP-a ili bruto dodane vrijednosti te zapošljavaju značajan broj uglavnom mladih ljudi. Istraživanje iz 2015. pokazalo je da su one u Hrvatskoj već tada ostvarivale više od 15 milijardi kuna prihoda, pridonosile s 3,5 posto hrvatskom BDP-u te zapošljavale oko 124.000 ljudi, a s obzirom da ovaj industrijski sektor bilježi stalni rast te su brojke danas zasigurno veće. Ove industrije mogu poboljšati gospodarsku poziciju zemlje i njezinu kompetitivnost u vanjskoj trgovini, mogu privući investicije i poslovni svijet, regenerirati cijele gradove i područja kvalitetnim brendiranjem. Potencijalno, one imaju osobine vodećeg sektora koji može generirati rast cjelokupnih gospodarstava. Osim toga, uvijek trebamo imati na umu da kulturne industrije imaju dvojaki učinak, onaj ekonomski o kojem sada govorimo, ali i onaj koji je presudan za društveni razvoj, izgradnju njegova sustava vrijednosti, koheziju društva i odgovoran za neke sociološke fenomene. 

Jedan od panela jest i onaj pod nazivom Tko su djeca s kolodvora YouTube?, o čemu će tu biti riječi?

Zanima nas zašto je balkanska trap glazba toliko popularna među djecom i mladima u Hrvatskoj i što hrvatska glazbena industrija može, a možda propušta, ponuditi mladima na YouTubeu. Mnoge roditelje danas ‘užasava’ glazbeni stil koji na toj platformi dominira i oduševljava njihovu djecu. O ovim pitanjima u panelu će razgovarati Vojko V, Relja Milanković iz Bassivitiy Digitala, Boris Jokić, Neven Kepeski i Goran Komerički. Zanimljiv uvod svakako će biti izlaganje skladatelja, dirigenta i profesora na Glazbenoj akademiji Mladena Tarbuka „Kako je folk postao turbo“.

Kakva su pravila igre na dominantnom glazbenom terenu današnjice, YouTubeu?

YouTube je dosada koristio nejasne zakonske odredbe, pa je zapravo sam odlučivao koliko bi i kome za što trebao ili želio platiti, a onda je prema kreativcima i njihovim udrugama nastupao prema principu uzmi ili ostavi. To će se sada morati promijeniti i oni će morati pregovarati oko cijene sadržaja koji je na platformi dostupan, koji se u velikoj mjeri monetizira i donosi ogromne profite. Osim toga, razvio je algoritme uz pomoć kojih je prikupljajući informacije o korisnicima vrlo uskoj ciljanoj publici nudio određene sadržaje, a s druge strane razvio je filtere za uklanjanje sadržaja koji nisu primjenjivani sasvim jasno i transparentno. I to će se morati mijenjati. Što se konkretno našeg odnosa s YouTubeom tiče, HDS ZAMP ima zaključen ugovor temeljem kojega naplaćuje naknadu za korištenje glazbe naših članova u cijelome svijetu. 

Ovogodišnji MAKK otvara ministrica kulture, dakle imate podršku države? 

Moram istaknuti da su osim Ministarstva kulture, potporu MAKK-u i ranijih godina dali i Ministarstvo znanosti, ali i Ministarstvo financija kao i Ministarstvo gospodarstva. No snažna podrška kulturnim i kreativnim industrijama od strane države zapravo je i europski trend. EU je prepoznala važnost ovog gospodarskog segmenta, kao i važnost potpore kulturi, a kako bi u svijetu ojačala svoj gospodarski položaj i održala vlastiti identitet koji se očituje upravo u kulturnoj raznolikosti. EU tako danas ima razne projekte i fondove kojima ide prema tom cilju, oni se većim dijelom razvijaju unutar programa Europske komisije pod nazivom Kreativna Europa kroz koji se u fondovima izdvajaju značajna novčana sredstva, ali i stvaraju platforme za suradnju, rast i razvoj kulturnih i kreativnih industrija i kulture. Konkretno za područje glazbe postoji projekt Music moves Europe kroz koji je već s oko 57 milijuna eura financirano više od 90 projekata diljem Europe. Osim toga, kroz njega se želi očuvati i proširiti raznolikost europske glazbene kulture ali i pomoći glazbenom sektoru da se prilagodi digitalnom okružju i iskoristi ga za vlastiti rast.  Kao članica EU, Hrvatska dakako koristi sve ove mogućnosti potpore i vlastitog kulturnog i kreativnog sektora. O poticanju kulturnih i kreativnih industrija poreznim i drugim mjerama kao i o zakonodavnim okvirima za učinkovitu provedbu autorskog i srodnih prava pa time i za razvoj kulturnih i kreativnih industrija, više će se govoriti drugoga dana MAKK-a. 

Jeste li zadovoljni nacionalnim zakonodavstvom u dijelu koji se tiče vašeg rada – donosi se novi Zakon o autorskom pravu, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti? 

Nacionalno zakonodavstvo je usklađeno i moderno, međutim lakši je dio prepisati europske direktive u naš zakon, a puno teži provesti ono što u njemu piše. Taj raskorak je još uvijek velik, no zadnjih godina intenzivno radimo na tome da povežemo važnost zaštite autorskog prava i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u RH koji su uzročno – posljedični. 

Što donosi nedavno usvojena EU Direktiva o autorskom pravu?

Direktiva uređuje pitanja zaštite autorskog prava na internetu te uvodi odgovornost velikih platformi poput YouTubea i Facebooka za sadržaj koji se na njihovim platformama nalazi. Također, ona uvodi i vrlo važno novo pravo novinskih izdavača za korištenje njihovih sadržaja na platformama poput Googlea i sličnih. 

Kakva je njena implementacija u hrvatsko zakonodavstvo?

Prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo obično traje godinu do dvije pa očekujemo njenu implementaciju tijekom 2020. Direktiva zapravo nije zakon, već skup ciljeva koje svaka pojedina zemlja mora ispuniti donošenjem primjerenih zakonskih rješenja. Kada se izrade propisi, onda mogu krenuti pregovori između kreativaca i platformi. Jedan od glavnih ciljeva Direktive je uspostava balansa između kreativaca: autora, umjetnika, producenata i platformi kao što su YouTube, Facebook, Dailymotion. Platforme će s nositeljima prava morati pregovarati pravedno i ravnopravno. Više neće moći koristiti pristup ‘uzmi ili ostavi’, pa će kreativci dobiti pošteniji udio u prihodima koje njihova djela generiraju na online tržištu. Prema nekim procjenama, prvi rezultati ove Direktive trebali bi biti vidljivi za dvije do tri godine.

Kakav je položaj novinskih nakladnika nakon Direktive o autorskom pravu i srodnim pravima na Jedinstvenom digitalnom tržištu?

Direktiva uvodi i novo pravo u korist novinskih izdavača, a koje im daje mogućnost kontrole korištenja njihovih sadržaja te naplaćivanja naknade za takvo korištenje u digitalnom okruženju. Veliki internetski divovi su i kad je riječ o sadržajima novinskih kuća i njihovih autora, praktički neometano koristili te sadržaje opet u svrhu stvaranja vlastita profita, a oni koji su taj sadržaj proizveli zapravo od takvoga korištenja i tog masovnog cirkuliranja njihova sadržaja na internetu nisu imali nikakve koristi. Naime financijski teret stvaranja informativnog sadržaja uglavnom jest na izdavačima, međutim taj sadržaj na on-line tržištu monetiziraju gotovo isključivo platforme jer su im propisi dosada to omogućavali. Osim toga, Direktiva na neki način, uz podržavanja slobode govora i izražavanja, nalaže i prateće odgovornosti, a upravo kako bi sloboda svih bila zajamčena. Takva vrsta odgovornosti već postoji za medijske kuće i nakladnike, a sada će računa o tome morati voditi i internetske platforme. Zapravo, ova Direktiva jednostavno uvodi red na digitalnom tržištu.