U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva, svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti. Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka kao i logično rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija. Konkretno, čak više od 4 puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.

Kolorektalni karcinom, drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja. U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.

Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?

“Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična”, izjavio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.

Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva

Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se:

• nedostatna tjelesna aktivnost,

• hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama,

• prekomjerna tjelesna masa,

• konzumacija alkohola i

• pušenje cigareta.

Tijek bolesti i liječenje

“Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci”, kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao:

“Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %”.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

U Republici Hrvatskoj, Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.

“Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma”, zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.

Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?

Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva