Iako je po broju obrađenih kontejnera i po godišnjoj tonaži tereta daleko iza najprometnijih svjetskih luka, riječka je luka jedna od najvrednijih hrvatskih strateških točaka. Sa 150.677 TEU-a kontejnerskog prometa i 9,4 milijuna tona tereta u prošloj godini, Luka Rijeka je najvažnija hrvatska luka, ali privlači pozornost i Kineza i Nijemaca. Ova 730 godina stara luka zainteresirala je kinesku brodarsku kompaniju Cosco (China Ocean Shipping Company), koja je započela pregovore s vladom o izgradnji novoga kontejnerskog terminala na otoku Krku. Predsjednik Cosca Wei Jiafu susreo se proljetos s premijerom Zoranom Milanovićem i ministrom prometa Sinišom Hajdašem Dončićem izrazivši zanimanje za koncesiju na upravljanje dijelom riječke luke i pretvaranje Luke Rijeka u glavnu kinesku poveznicu sa srednjom i istočnom Europom. Takav aranžman Cosco odnedavna ima s glavnom grčkom lukom u Pireju. Proširena bi riječka luka mogla prihvatiti golemi volumen kineske robe i skratiti put kineskim brodovima do iskrcajne europske luke, jer Rijeka je za tisuću nautičkih milja bliža Kini nego Hamburg. Proširenje riječke luke stajalo bi ulagače do milijarde eura, ali Cosco razmatra i postavljanje novoga Krčkog mosta i izgradnju pruge između Rijeke i mađarske granice preko Zagreba. To bi ulaganje iznosilo daljnje tri milijarde eura, a kad bi željeznička poveznica bila dovršena, kineska bi roba stizala do srednjoeuropskih zemalja deset do četrnaest dana brže nego danas. Milanović je na sastanku s Jiafuom obećao da će on i njegova vlada učiniti sve da uklone prepreke za kineska ulaganja u Hrvatskoj, a po riječima ministra Dončića priprema dokumentacije za opisane radove traje najmanje dvije godine. Dovoljno vremena da netko pomrsi Hrvatskoj račune, procjenjuju neki domaći mediji.

Rijeka prijeti Hamburgu?
Nedavne izjave dijela njemačkih političara o "hrvatskoj nespremnosti za ulazak u Europsku uniju" u predviđenom roku 1. srpnja 2013. neki u Hrvatskoj tumače kao pritisak Njemačke na Milanovićevu vladu da odustane od daljnjih pregovora s Kinezima o riječkoj luci. Spomenute su se izjave vremenski podudarile s posjetom kineskog zamjenika ministra vanjskih poslova Song Taoa Hrvatskoj gdje ga je primio ministar prometa Hajdaš Dončić. Navodno njemačka gleda nepovoljno na mogućnost da do kraja desetljeća Hrvatska postane osposobljena za prijem velikog dijela kineske robe jer bi u tom slučaju pao promet hamburškoj luci. Koliko je utemeljena ova teorija zavjere nije lako procijeniti, znamo li da je promet hamburške luke za 600 puta veći od sadašnjeg prometa Luke Rijeka. I uz kinesku pomoć, ona će uvijek baratati samo s djelićem robe koju prihvaćaju njezini sjevernjački kolege iz njemačkog velegrada. No nema sumnje da bi promet u "kineskoj četvrti" Luke Rijeka porastao, kako pokazuje primjer Pireja. Cosco je 2010. unajmio pola pirejske luke za pola milijardi eura i u međuvremenu utrostručio promet, koji u njegovu dijelu sada iznosi 1,05 milijuna kontejnera. Istodobno promet u dijelu luke pod grčkim nadzorom zaostaje, što zapovjednik kineskog dijela luke Fu Cheng Qiu tumači krutim grčkim radnim propisima i utjecajem sindikata, koji djeluju demotivirajuće na radnike. "Svi znaju da ovdje (u kineskom dijelu, op. a.) čovjek mora marljivo raditi", rekao je za New York Times kapetan Fu, pod čijom je upravom luka privukla nove klijente i veće brodove. A i radnike: u sektoru kojim upravlja Kina radi tisuću Grka, u usporedbi sa 800 u grčkom dijelu. Cosco je uložio 390 milijuna dolara kako bi omogućio svojem dijelu luke prihvat 3,7 milijuna kontejnera, što bi podiglo pirejsku luku prema gornjem dijelu ljestvice najprometnijih luka. A tom ljestvicom dominiraju, lako je naslutiti, kineske luke. U proteklih nekoliko desetljeća pomorski je promet napredovao koracima od sedam milja (nautičkih, dakako). Zbog toga prometne vlasti u svakoj zemlji nastoje osigurati da kapaciteti njihovih luka uzmognu zadovoljiti potrebe prijevoznika. Prometnost luke može se mjeriti prema količini kontejnerskog prometa, prema tonaži robe ili tonaži pristalih brodova. U ovom smo prilogu razmatrali kriterij kontejnerskog prometa, koji se mjeri u TEU-ima (Twenty-foot Equivalent Units, jedinica ekvivalenta 20 stopa). TEU je neprecizna mjerna jedinica, no jedan TEU najbliži je veličini jednoga standardnog kontejnera po Međunarodnoj organizaciji za standardizaciju (ISO). Posjetimo vodeće svjetske luke i pogledajmo po čemu su posebne.

Šangajska luka planet za sebe
Šangajska je luka 2010. sa 29,5 milijuna TEU-a pretekla singapursku na ljestvici najprometnijih na svijetu. Prošle je godine otišla korak dalje postavivši povijesni svjetski rekord više od 31 milijun TEU-a. Luka gleda na Istočnokinesko more prema istoku i na zaljev Hangzhou prema jugu, a obuhvaća ušća rijeka Jangce, Huangpu i Qiantang. Izvor je dinamične ekonomske aktivnosti i slovi kao ključan poticaj ekonomskom bujanju Šangaja i provincija Zheijang, Jiangsu i Henan. Donedavno najprometnija singapurska luka danas drži drugo mjesto sa 29,9 milijuna TEU-a u 2011. Povezana je sa 600 luka u 100 zemalja te je odgovorna za tranzit 48% globalne opskrbe sirove nafte. Hongkonška luka smještena je u zaljevu Južnokineskog mora kao stvorenom za luku. Tijekom 2011. obradila je 24,4 milijuna TEU-a kontejnerskog prometa probivši se na treće mjesto. Zauzimala je prvo mjesto na ljestvici najprometnijih luka od 1987. do 1989., od 1992. do 1997. te od 1999. do 2004. Kinesku dominaciju odražava i prisustvo još četiri luke među prvih osam. Četvrti je južnokineski Shenzen, koji opslužuje industrijsko područje u okolici delte Biserne rijeke, ostvarivši promet od 22,57 milijuna TEU-a u 2011.Na šestom je mjestu zajednička luka gradova Ningbo i Zhoushan, čije su se luke spojile 2006. Prošle je godine zabilježila promet od 14,72 milijuna TEU-a, a njezina će se važnost povećati 2014. kad se očekuje dovršenje novog terminala. Sedmoplasirani Guangzhou 2011. je obradio promet od 14,26 milijuna TEU-a i diči se povezanošću s više od 300 luka u stotinjak zemalja. Na ovu se luku oslanja industrijski pojas u provincijama Guangxi, Yunnan, Hunan i Jiangxi i promet koji se odvija Bisernom rijekom. Sastavni dio luke u Guangzhouu je i luka u Huangpuu. Luka grada Qingdaoa, smještenog nasuprot Japanu i Južnoj Koreji, izgrađena je na poluotoku Shangdong u blizini Žute rijeke. Povezana je sa 460 luka u 130 država i prošle je godine rukovala s prometom od 13,01 milijuna TEU-a. Između silnih kineskih ugurala se luka u korejskom Pusanu (poznatom i kao Busan) skočivši na peto mjesto sa 16,17 milijuna TEU-a. Podignuta je na rijeci Naktong i tvori važnu trgovačku rutu i između Tihog oceana i zemalja Euroazije.

Atrakcija Dubaija
Očekuje se da će Pusan do 2015. staviti u promet novu luku koja će rasteretiti staru i povećati ukupan obim robe koju drugi najveći korejski grad može prihvatiti. Tek na devetome mjestu nalazimo luku izvan područja istočne i jugoistočne Azije. Dubajska je luka jedna od brojnih atrakcija Dubaija, jednog od sedam emirata koji tvore Ujedinjene Arapske Emirate. U 2011. ova je luka zabilježila više od 13 milijuna TEU-a robe, što je zadivljujuća brojka s obzirom na oštru financijsku krizu koja posljednjih godina prati ovaj iznimno zaduženi emirat. Top 10 zaključuje Rotterdam sa 11,88 milijuna TEU-a, uvjerljivo najbolje plasirana europska luka, iza koje slijedi još jedna kineska – luka u Tianjinu na rijeci Haihe, najveća u sjevernoj Kini.

Rotterdam spašava europsku čast
Europske su luke dugo bile najveće i najprometnije na svijetu. Europljani su bili prvi koji su oplovili globus, a gospodarstva vodećih pomorskih država kao što su Engleska, Nizozemska, Portugal i Španjolska dobila su velik zamah zahvaljujući svojim moreplovcima i lukama. Posljednjih se desetljeća mnogo toga promijenilo te se većina današnjih luka danas nalazi u istočnoj Aziji, no Rotterdam se održao među najvažnijima. Roterdamska luka, koja se prostire na više od 100 četvornih kilometara, između 1962. i 2004. bila je najprometnija na svijetu po tonaži robe, ali je prošle godine zauzela vrlo visoko mjesto sa 430 milijuna tona prihvaćenog tereta.Sjeverno je more dom i drugih najprometnijih europskih luka – hamburške i antverpenske. Iako je 70 kilometara udaljen od obale Sjevernog mora, Hamburg ima drugu najvažniju luku Europe zahvaljujući širokoj i plovnoj rijeci Elbi. Sa 9,04 milijuna TEU-a u minuloj godini osvojio je 14. mjesto u globalnoj konkurenciji. Tik do njega je belgijski Antwerpen, sat i pol vožnje južno od Rotterdama, sa 8,66 milijuna TEU-a. Obližnja belgijska luka Brugge-Zeebrugge, na ulazu u La Manche, najbrže je rastuća morska luka u Europi. Među njezinim jakim stranama je široka lepeza robe s kojom barata. Konkretno, ona je vodeća europska luka zvanih RoRo (roll-on/roll-off, dokotrljaj-otkotrljaj), prilagođenih ukrcavanju automobila, kamiona i pružnih vozila. Što se tiče riječnih luka, lovorike za najveću pripadaju luci u Duisburgu, na rijeci Rajni i u njemačkom industrijskom središtu, Ruhru. Duisburška luka ima 22 doka i odlično je povezana s riječnim, željezničkim i cestovnim prometom. Između ostalog opslužuje i tri od najvećih europskih morskih luka – roterdamsku, amsterdamsku i antverpensku.

Najprometnije luke svijeta

1. Šangaj (Kina) – 31,74
2. Singapur (Singapur) – 28,43
3. Hong Kong (Kina) – 24,38
4. Shenzen (Kina) – 22,57
5. Pusan (Južna Koreja) – 16,17
6. Ningbo-Zhoushan (Kina) – 14,72
7. Guangzhou (Kina) – 14,26
8. Qingdao (Kina) – 13,02
9. Dubai (UAE) – 13,01
10. Rotterdam (Nizozemska) – 11,88
(Podaci prema World Shipping Councilu; sve količine u milijunima TEU-a)

Najprometnije EU luke

1. Rotterdam (Nizozemska) – 11,88
2. Hamburg (Njemačka) – 9,04
2. Antwerpen (Belgija) – 8,66
4. Bremen (Njemačka) – 4,89
5. Valencia (Španjolska) – 4,30
(Podaci prema World Shipping Councilu; sve količine u milijunima TEU-a)
Napomena: TEU ili Twenty-foot Equivalent Unit je mjerna jedinica količine robe, koja ugrubo odgovara jednom kontejneru po kriterijima Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO)