Premda genetika, životni stil i drugi zdravstveni faktori itekako utječu na razvoj mozga i kognitivne funkcije, znanost je potvrdila da su mame i bake bile u pravu – doručak je doista najvažniji obrok u danu i njegovo preskakanje može dovesti do narušavanja kognitivnih funkcija.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Life Metabolism, a potpisuju ih dr. Changzheng Yuan i dr. Dongmei Yu sa Sveučilišta Zhejiang. Studija je uključila 3.342 sudionika iz nacionalne kineske baze zdravstvenih osiguranika. Sve uključeni bili su muškarci prosječne dobi od 62 godine.

Pitanja su bila fokusirana na prehrambene navike sudionika, posebno kad jedu i koje obroke preskaču, a potom i na kognitivne funkcije kao što su pamćenje, računanje i osnove matematike.

Premda su bili svjesni da na rezultate utječe i životni stil i drugi zdravstveni faktori, znanstvenici su otkrili da su obroci s otprilike podjednakim razmacima i redovnim rasporedom najbolja opcija za zdravlje mozga. S druge strane, preskakanje doručka povećava rizik od oštećenja kognitivnih funkcija.

“Ova studija ne iznenađuje i ima smisla, uglavnom jer se podudara sa sličnim studijama provedenim kod djece, adolescenata i mladih koji preskaču obroke”, rekla je nutricionistica Kiran Campbell.

Napominje da je preskakanje doručka kontraproduktivno: “Bilo da ste u žurbi, ne znate što jesti ili jednostavno nemate apetita, preskakanje doručka je loša ideja.”

Naša se tijela oslanjaju na glukozu kao gorivo za mozak pa ako prvi obrok u potpunosti preskočimo, uskraćujemo tijelu i mozgu gorivo koje mu je potrebno da radi kako treba, objašnjava. Svojim pacijentima preporučuje da ne budu dulje od četiri do pet sati bez obroka.

Preskakanje obroka, osim na mozak, može imati loš utjecaj na tjelesnu težinu generalno, povećati rizik od bolesti probavnog trakta, povišenog krvnog tlaka, otpornost na inzulin i dr., prenosi Eat This, Not That.