Iz kolijevke maslinarstva gordo poručuju: ako je uje, onda je s Broča

Autor: Marta Duić , 05. ožujak 2020. u 22:00
Pretpostavlja se da su masline na Braču zasadili još stari Grci/Sanja Grgić Ćurić

Otok s milijun stabala maslina 19.-22. ožujka na ‘noćnjaku’ će ugostiti 350 izlagača.

Maslina je oduvijek bila najvažnija poljoprivredna kultura otoka Brača. U Hrvatskoj je oko 18 tisuća hektara zemljišta zasađeno maslinama, a gotovo 30 posto otpada na Splitsko-dalmatinsku županiju.

Brač sa svojih impresivnih milijun stabala maslina, od kojih se obrađuje više od 500 tisuća, naše je najveće maslinarsko područje s maslinovim uljima svjetske kvalitete. Danas taj otok ima 26 proizvođača extra djevičanskog maslinovog ulja i proizvoda od masline koji imaju oznaku Hrvatski otočni proizvod.

Nakon svih ovih podataka ne čudi da je upravo ovaj otok, točnije Supetar, ovogodišnji domaćin 22. Noćnjaka, međunarodne manifestacije maslinara i uljara, koja će se od 19. do 22. ožujka održati u sklopu hotelskog naselja Waterman Svpetrvs Resort.

Noćnjak će ove godine okupiti oko 350 izlagača, od čega 300 proizvođača maslinovog ulja i proizvoda od maslinovog ulja. Ova tradicionalna manifestacija, koju organizira Zadružni savez Dalmacije, treći put stiže u kolijevku maslinarstva – na otok Brač gdje će se tradicionalno dodijeliti nagrade šampionima kvalitete u dvije kategorije – ulja u rinfuzi i pakovine u sklopu kojih se ocjenjuje i ambalaža.

Tradicija kao temelj
“Prema podacima iz Razvojne strategije Lokalne akcijske grupe Brač, maslina se uzgaja na 1883,22 ha poljoprivrednog zemljišta što čini dvije trećine svih poljoprivrednih kultura na otoku. Najzastupljenija sorta je oblica, a osnovna karakteristika kojoj ona može zahvaliti tako veliku raširenost na otoku je njena otpornost na sušu, vjetrove i niske temperature pa je pogodna za uzgoj i na škrtijim, plitkim i kamenitim tlima.

Danas je sedam suvremenih postrojenja za preradu maslina na otoku koja omogućuju što bržu preradu ubranog ploda u ulje kako bi se ostvarila vrhunska kvaliteta proizvoda”, pojašnjava Tija Mlinac, direktorica PZ Supetar. O tradiciji uzgoja masline na ovim prostorima svjedoče brojni povijesni izvori. Prve pisane tragove o uzgoju masline nalazimo u zapisima rimskog putopisca Strabona iz 1. stoljeća prije Krista, a značajan je i Edikt cara Dioklecijana iz 3. stoljeća poslije Krista u kojem se spominje uzgoj masline.

Cvitanić

Maslinovo ulje i otočka gastronomija sve su češći motivi dolaska turista na naše prekrasan otok.

Osim ekonomske, maslinarstvo ima duhovnu, tradicijsku i krajobraznu vrijednost na tim prostorima, a pretpostavlja se da su masline na Braču zasadili još stari Grci. Unapređenje i razvoj maslinarstva na otoku Braču u 16. stoljeću poticala je mletačka uprava koja je bračkom knezu sugerirala da se na neobrađenim površinama zasade masline i navrnu brojne “divlje” masline te tako poveća proizvodnja maslinova ulja.

Zanimljiv je i podatak da tada nije bilo pitomih, nego samo divljih nasada, pa su vlasti donijele dekret prema kojem se svatko tko je uništio drvo masline kažnjavao izgonom s Brača na čak 10 godina. Takve mjere su pomogle da maslinarstvo postane najvažnija poljoprivredna grana pa se krajem 18. stoljeća na Braču uzgajalo preko 500 000 stabala maslina koje su davale oko 800 vagona ulja, više nego čitava tadašnja Dalmacija.Veliki razvoj maslinarstva na otoku rezultirao je i osnivanjem Prve dalmatinske uljarske zadruge 1899. godine u Povljima na Braču.

Dio gastroponude
Maslinarstvo je u zadnje vrijeme sve više povezano s turističkom i gastronomskom ponudom otoka Brača. Najveće tržište za njihovo ulje je ono domaće, osobito Zagreb, Istra i Split te kroz turizam kao djelatnost. Naime, velike količine prodaju se upravo na “kućnom pragu” odnosno tijekom turističke sezone. Brač godišnje posjeti više od 200.000 turista od kojih veliki broj svojim kućama kao suvenir ponese upravo bračko djevičansko maslinovo ulje.

Nasljeđe kreativnih nona
“Nekad, kao i danas, prerada maslina bila je poseban društveni događaj u kojem sudjeluju brojni stanovnici Brača koji u uljarama izmjenjuju iskustva tekuće berbe i prepričavaju uspomene i priče njihovih predaka o nekadašnjoj preradi maslina. O suživotu s maslinom danas svjedoči i šest kilometara duga pješačka staza Maslinovi puti – koja počinje i završava u mjestu Mirca u blizini Supetra. Staza je kružnog oblika, vodi kroz mrčanske maslinike do Prihoda, starog sustava za navodnjavanje.

U Škripu je smješten i Muzej uja obitelji Cukrov, a Postira su domaćin Svjetskog prvenstva u branju maslina koje na ovaj otok u listopadu dovede brojne goste. Maslinovo ulje i autohtona otočka gastronomija sve su češći motivi dolaska turista na naše prekrasan otok, posebno u pred i posezoni”, ističe Ive Cvitanić, direktor Turističke zajednice grada Supetra.

1883

hektara na Braču je pod maslinama

Kako su se pohvalili Cvitanić i Mlinac, TZ grada Supetra i Poljoprivredna zadruga Supetar su prije četiri godine krenule s projektom “Otočka kuhinja Supetar” s ciljem promocije autohtone bračke gastronomije i vraćanja jednostavnih, starih i tradicionalnih otočkih jela na stolove restorana.

“Naše su nam none ostavile u naslijeđe bogatu gastronomsku baštinu, temeljenu na zdravim, dostupnim i autohtonim namirnicama iz svojih vrtova i maslinika. Bile su nadasve kreativne maksimalno koristeći upravo te namirnice i od njih spravljale ukusna jela u svakoj prigodi. Odabirom jela s menija u dobitnicama oznake ‘Otočka kuhinja Supetar’ podupiru se sva njihova nastojanja, daje se zamah našoj lokalnoj ekonomiji i postaje se dijelom ove lijepe otočke priče”, pojasnili su Mlinac i Cvitanić.

Zaštitom do tržišta
Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je prijelaznu nacionalnu zaštitu naziva “Bračko maslinovo ulje” – zaštićeno oznakom izvornosti, a u pripremi je podnošenje Zahtjeva za registraciju naziva Bračko maslinovo ulje – ZOI Europskoj komisiji.

“Registracijom proizvoda na nacionalnoj razini omogućuje se proizvođačima autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj ista zaštita koju imaju i proizvođači u zemljama Europske unije. Time im se otvara put za registraciju oznaka na razini EU što povećava prepoznatljivost samih proizvoda, regije u kojoj se proizvode i čiji naziv nose, a u konačnici i cijele Hrvatske. Time se povećava i konkurentnost na tržištu što je jedan od bitnih ciljeva poljoprivredne politike”, smatra Mlinac.

Ono što pomaže u promociji kroz sustav turističkih zajednica su manifestacije. Osim što će Supetar uskoro biti domaćin međunarodnog susreta maslinara i uljara, Turistička zajednica Postira organizira ljetne priredbe “Fešte od uja” na kojima se promovira maslinovo ulje kao važan dio turističke ponude, te Svjetsko prvenstvo u branju maslina koje je nedavno na turističkom sajmu u Madridu dobilo i nagradu za najkreativniji turistički događaj godine.

Otočki moto “Ako je uje onda je s Broča˝ njeguje i obitelj Cukrov koja masline i otočko maslinarstvo slavi Muzejom ulja koji su otvorili u Škripu. Posljednjih nekoliko godina postao je nezaobilazno mjesto svih koji žele naučiti više o maslinovim ulju, tradiciji proizvodnje maslinovog ulja na Braču i kušati extra djevičansko maslinovo ulje. Godišnje ga posjeti više 4000 turista, najviše iz SAD-a, Njemačke i Austrije.

Komentirajte prvi

New Report

Close