Domaći tiskani mediji već su godinama u krizi i mnogi su se ugasili, nestale su mnoge novine  u rasponu od Vjesnika i Ferala do Arene i Svijeta šarana. Krizu printa potvrđuje i službena statistika, odnosno stanje u upisniku HGK o izdavanju tiska. "Otkako je 2004. HGK preuzela vođenje upisnika do danas, 1297 tiskovina je brisano iz evidencije. Trenutno u RH se prema našoj evidenciji izdaje 790 tiskovina, od toga 13 dnevnih", rekao nam je Marko Gjeldum iz Sektora za industriju HGK.

Uvidom u podatke iz upisnika, moglo bi se brzopleto zaključiti kako se trend poboljšava, jer je lani izbrisano 11 tiskovina, a novoprijavljene su 23. Prava je istina pak da su mnogi nakladnici aljkavi i ne dojave na vrijeme da su prestali izdavati neke novine, pa ih se i dalje vodi kao da izlaze. Ipak, na domaćem tržištu ima i nekih novih izdanja. Potkraj 2019. izašlo je hrvatsko izdanje godišnjaka britanskog The Economista Svijet u 2020,  u nakladi od 3000 primjeraka i na 164 stranice, a na kioscima se prodaje po cijeni od 45 kuna.

"Nakladnik je tvrtka Color Media Communications (CMC) iz Petrovaradina, koja je ujedno i nositelj licencije za to izdanje. Tvrtka Livit je distributer magazina u RH i partner u izradi sadržaja", rekli su nam u zagrebačkom Livitu, tvrtki u vlasništvu nekadašnjeg ministra Ivana Vrdoljaka.  Nakon izlaska iz Vlade, Vrdoljak je 2018. registrirao Livit, tvrtku za računalno programiranje, potom je u srpnju 2019. postao suvlasnik građevinske tvrtke Sunčani Žnjan, a početkom 2020. od novinara Sanjina Španovića i odvjetnika Vanje Peha kupio je tvrtku Flight Delay j.d.o.o.

Vlasnik CMC-a Robert Čoban i Ivan Vrdoljak u Zagrebu su u prosincu organizirali i poslovnu konferenciju povodom izlaska magazina pod nazivom The Economist – Svijet u 2020., na kojoj se okupilo stotinjak poslovnih ljudi te predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj, uključujući veleposlanike SAD-a, Izraela, Švedske i Španjolske, koji su sudjelovali i na panel raspravi. Glavni predavač konferencije bio je Jo Johnson, bivši ministar u tri britanske vlade i brat aktualnog premijera Borisa Johnsona, on je održao predavanje na temu Brexita iz prve ruke, svega tri dana uoči izvanrednih parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji.

Na pitanje kako to da se Vrdoljak počeo baviti izdavaštvom, rečeno nam je da se "tvrtka Livit odlučila na suradnju oko izdavanja magazina The Economist – World in… prvenstveno zbog želje da se u javnom prostoru govori o budućnosti, o relevantnim geopolitičkim i poslovnim temama koje imaju izravni utjecaj i na biznis i na živote građana, o aktualnim i nadolazećim globalnim trendovima koji neminovno zahvaćaju i Hrvatsku, a samim time se pozicionira tvrtku Livit kao poslovnu organizaciju koja ide ukorak s najnovijim trendovima. 

Tvrtka Livit ne razmatra neke druge medijske projekte u Hrvatskoj, ali je posvećena daljnjem razvoju projekta The Economist – Svijet u.., s ambicijom da to bude jedno od značajnijih godišnjih izdanja i poslovnih okupljanja koje će u hrvatskom društvu otvarati relevantne teme s pogledom u budućnost, nasuprot dugogodišnjem trendu da se kao društvo dominantno bavimo ipak manje bitnim temama iz bliže ili dalje prošlosti.

Već se pripremamo za novo izdanje magazina i konferencije The Economist – Svijet u 2021. u prosincu ove godine", najavljuju u Livitu. Nismo dobili odgovor na pitanje da li se projekt pokrio novcem od oglasa, što je u vremenima loše prodaje na kioscima jedino rješenje. Zato smo sami prebrojali – u Economistovu godišnjaku objavljeno je 15-ak stanica oglasa, a udarna mjesta na koricama zakupili su Fortenova grupa, Podravkina Vegeta i INA. Te tri tvrtke dominiraju i sadržajem lokalnog, hrvatskog dijela globalnog magazina.  

Bez ijedne reklame
Tu su i dvije stranice reklame za mjesečnik na engleskom Diplomacy & commerce, koji u Zagrebu također izdaje Robert Čoban. Njegov CMC jedan je od važnijih nakladnika u Srbiji, a već dulje vrijeme ima projekte u Hrvatskoj.  S Čobanom, nekadašnjim dopisnikom zagrebačke Arene, izdavačem 50-ak magazina koji je u međuvremenu dobio titulu srpskog 'kralja tabloida', Poslovni dnevnik je 2010. objavio veliki intervju. Upravo tada je CMC od Economista dobio licenciju za njihov godišnjak The world in 2010. i Čoban nam je najavio da će "uz srpsko, tiskat ćemo i slovensko, a možda i hrvatsko izdanje", što se eto dogodilo deset godina kasnije.  Dodajmo kako je hrvatsku verziju The Economistovog godišnjaka 2012. i 2013. izdavao Poslovni dnevnik. 

 Još se jedna tiskovina, bitno drugačijeg profila, vratila na kioske – dvotjednik Imperijal, koji nema niti jednu reklamu i prodaje se po 15 kuna, počinje izlaziti po treći put. Glavna urednica je ponovno Irena Divković, a izdavač tvrtka Imperijal jučer danas sutra, u vlasništvu njenog supruga Zorana Milanovića, bivšeg novinara Vjesnika. "Imperijal odgovara na pravo čitatelja da dobiju informacije koje im u drugim medijima nisu dostupne. Radeći godinama za slovenske medije uvidjela sam da je moguće sačuvati integritet sadržaja od utjecaja marketinga, jer tamo je to naime odvojeno. Nadam se da će to zaživjeti i u Hrvatskoj te da oglašivači neće diktirati novinarske sadržaje", kaže Irena Divković. 

"Specijalizirala sam se za priče o životu, biznisu i nekretninama slovenskih bogataša u inozemstvu. Skoro desetljeće u najtiražnijem slovenskom dnevniku pisala sam o zatajenom ili nepoznatom bogatstvu slovenskih ali i regionalnih poduzetnika. Lani sam objavila članak o Indian Creek vili Dragana Šolaka regionalnog medijskog tajkuna, ali i priču o tome koliko je nekretnina na Floridi kupio savjetnik Borisa Pahora.  Za Slovenske novice pisala sam 2013. i o višemilijunskom kreditu koji je dobio brat tadašnjeg premijera Zorana Milanovića od Nove ljubljanske banke i nikad ga nije vratio. 

Pišući takve teme za slovenski medij uočila sam kako se u Hrvatskoj nitko ne bavi sličnim pričama jer interes za aktere financijske ili političke scene kao da završava unutar zemljopisnih granica Hrvatske.  Kroz godine rada stekla sam istraživačka iskustva i alate koji drugima ili nisu poznati ili nisu dostupni, tako da sam ih odlučila implementirati u novi-stari projekt Imperijal", kaže naša sugovornica. Prvi Imperijal pokrenula je još 1997.

"U svim fazama Imperijala bila sam prisutna ili kao urednica ili kao autor projekta, tako da se tu ne radi ni o kakvom nepoznatom terenu za mene. Imperijal je uvijek imao svoju čitalačku publiku – kad sam slučajno pretraživala internet uočila sam kako postoji nostalgija za tim listom, a neke teme koje su objavljene ostale su u trajnom sjećanju. To možete vidjeti na orumima gdje su u ljeto 2015., što je bila zadnja godina izlaska druge serije Imperijala, neki čitatelji bezuspješno pokušavali kupiti svoj primjerak na moru, ali ga nigdje nisu mogli pronaći jer je bio rasprodan", prisjeća se Irena Divković. 

Prelazak preko granica
"Dakle, Imperijal je i kroz kontroverze koje je izazivao postao brend. Mislim da većina čitalačke publike u Hrvatskoj zna o kakvim se novinama radi tako da u tom smislu pokretanje Imperijala nije iziskivalo golem marketinški budžet. Kod Imperijala je bilo bitno poslati poruku da smo ponovno na tržištu i sugerirati publici da je to list koji će uvijek ići dalje od granica kojih se drugi drže. U Hrvatskoj je golema nakladnička kriza tako da smo toplo dočekani kod naših partnera, tiskara i distributera. Naime, Imperijal pripada vremenu kada su se novine puno bolje prodavale i imale veći utjecaj i moć.  Nadamo se da će se to vrijeme vratiti i zato smo pokrenuli Imperijal da budemo sudionici u stvaranju pluralističnijeg medijskog prostora. 

Novinari dobro znaju kako je sužen prostor u medijima za objavu pravih istraživačkih tema – u Hrvatskoj postoji puno osoba o kojima se ne piše dovoljno objektivno. Ima puno zatajenih priča o moćnicima pa samim tim se otvara veliki prostor konceptu poput Imperijalovog da otvori tu tržišnu nišu. Imali smo hendikep da smo izašli u vrijeme predsjedničkih izbora pa nam nisu emitirali spot na HTV-u.

No, unatoč tomu, drugi broj smo prodali za skoro duplo više od prethodnog i taj će se trend sigurno nastaviti s obzirom na izbor tema koje ćemo donijeti", naglašava naša sugovornica. Na kraju, glavna urednica nabraja neke zanimljivosti oko povijesti Imperijala koje, napominje, nikad dosad nisu javno objavljene.  "Grafički prijelom prve serije Imperijala radila je tvrtka NMtri Marka Rakara, koji se kasnije proslavio kao stručnjak za IT i sudionik u političkim kampanjama te savjetnik. 

Lektorica druge serije Imperijala 2000. bila je Mirela Holy. Redaktor u prvoj seriji Imperijala bio je Hrvoje Prćić, kasnije urednik hrvatskog izdanja National Geographica. Prve novinarske korake u Imperijalu napravila je aktualna urednica Storyja Zrinka Ferina. Novinarka u Imperijalu bila je i ravnateljica Hine Branka Valentić (tada Juras). Javnosti je poznato  da je za nas pisao i Velimir Bujanec, ali i Roko Vuletić, danas direktor šibenskog Iskra brodogradilišta", prisjetila se glavna urednica Imperijala.

Spašavanje Glasa Podravine  

Lokalcima je najteže 
Od 2010. do 2018. prema podacima HGK prodana naklada glavnih dnevnih novina pala je između 46 posto (Jutarnji list) i 61 posto (Novi list). I dok se nacionalni dnevnici nekako snalaze, stanje u pojedinim lokalnim novinama je dramatično. Tako je sredinom studenog u Glasu Podravine i Prigorja, tjedniku u vlasništvu Grada Koprivnice i nekoliko okolnih općina, objavljen oglas: "da smo pristali na ucjenu, ovdje bi bio njihov natječaj, oglas ili reklama. Oglašavajte se u lokalnom tjedniku s tradicijom dugom 70 godina". A potom se u siječnju taj tjednik nije pojavio na kioscima u uobičajenom terminu. Prije toga su plaće počele kasniti i dio novinara je otišao. Skupština Glasa Podravine d.o.o. početkom siječnja za direktoricu je imenovala Tihanu Hleb, glavnu urednicu Glasa Podravine, koju su zadužili za izradu Plana poslovanja za 2020. "Izrada Plana poslovanja i plana restrukturiranja je u tijeku, kao i usklađivanje stanja potraživanja i obveza koje ima društvo. U tijeku je i intenzivno ugovaranje poslova za 2020. te sklapanje ugovora s kupcima i oglašivačima. Uvjerena sam da ćemo, u suradnji s vlasnicima od kojih imamo punu podršku, omogućiti nastavak poslovanja", rekla nam je Hleb.  Upitana za neobičan oglas objavljen u studenom, odgovara kako je "riječ o reakciji redakcije Glasa Podravine i Prigorja na dugogodišnju poziciju lokalnih medija, koje se često pokušava prisiliti da biraju između objektivnog izvještavanja i priljeva novca oglašivača".