Agencija za promidžbu i odnose s javnošću, Dhar media u Zagreb dovodi jednog od najtraženijih menadžerskih konzultanata na području vođenja, Robina Sharmu koji će 20. veljače 2014. održati predavanje na temu "Vođa bez titule". Uz Robina Sharmu predavanje će održati poznati Hrvatski menadžeri i konzultanti na temu "Vođenja i komunikacije".

Jadranka Boban Pejić, CEO Biovege

Biovega svoje poslovanje temelji na snažnim načelima života. Zašto ste odabrali baš takav put za ostvarenje svojih ciljeva?
Mogućnost pozitivnog utjecaja na sredinu u kojoj živim jednostavno daje smisao vlastitom postojanju. Ekološki/ organski proizvodi čuvaju tlo i pitku vodu a time i zdravlje ljudi, stoga bavljenje organskim proizvodima i organskom poljoprivredom naš je način da iskažemo svoju zahvalnost prema prirodi i životu uopće.

"Vođa bez titule" snažna je teza, možete li je objasniti?
Obzirom da autor navodi da je to demokratizacija liderstva doživljavam ju na način da je od vlastite pozicije puno važnije ono što sami radimo, puno više o nama govore naši postupci nego same riječi. Svojim vlastitim primjerom, a to znači brigom o sebi, jačanjem i stalnim evoluiranjem šaljemo najbolji primjer drugima. Pri tome, umjesto arogancije poželjnije je prakticirati poniznost i spremnost ka češćem slušanju nego pričanju.

Mr.sc. Damir Jugo, dekan Prve visoke poslovne škole Edward Bernays

Zašto u Hrvatskoj uvijek ne postoji svijest o važnosti komunikacije u tvrtkama?
Komunikacijske funkcije u hrvatskim tvrtkama zauzimaju sve važnije funkcije, ali njihova pozicija nije odgovarajuća. Odnosi s javnošću su funkcija upravljanja, ali se u svijesti hrvatskih menadžera ta uloga nije na razini kojoj bi morala biti. Komunikacije i odnosi s javnošću ne donose rezultat preko noći i ne mogu se kvantificirati. Rezultati odnosa s javnošću vide se dugoročno, a prosječni domaći "upravljač" nažalost će prednost uglavnom dati kratkoročnom rezultatu. Međutim, perspektiva komunikacija i odnosa s javnošću u hrvatskim tvrtkama je nedvojbeno svjetla, a ove će funkcije sve više i više zauzimati važne pozicije.

Istina je jedan od temelja svake komunikacije. Zašto se onda u komunikaciji ne vodimo tim načelom, pogotovo kad se radi o poslovanju?
Istina je uvijek ispravan, ali ponekad složeniji i izazovniji put kad je u pitanju komunikacija. Često govorimo kako je danas više nego ikad jednostavnije provjeriti istinitost neke informacije i stoga je teza o istini kao temelji komunikacije važnija nego ikad. Međutim, tvrtke, političari i ostali akteri komunikacije u javnom prostoru često stvore dojam neiskrenosti zbog načina na koji nešto komuniciraju, a ne toliko zbog sadržaja što komuniciraju. U procesu stvaranja dojma o nekoj tvrtci ili pojedincu mnogo veću ulogu igra način na koji oni komuniciraju nego ono što komuniciraju, a upravo u nerazumijevanju ove važne činjenice možemo tražiti razloge zašto se ponekad iskrivljavanju ili skrivanju istine daje prednost ispred jasnog i glasnog komuniciranja istine, ali na odgovarajući način.

Prof. dr. Davor Perkov, Visoka poslovna školi Libertas

Usporedimo li suvremene stilove vođenja u Hrvatskim tvrtkama, koji bi prema vašem mišljenju bio najčešći?
Prema istraživanjima koja sam proveo sa studentima, menadžeri u Hrvatskoj najčešće kombiniraju participativni (sudjelujući) i konzultativni (savjetodavni) stil vođenja, dok direktni (izravni) i delegirajući (osnažujući) stil koriste nešto manje. Stil vođenja je često kombinacija direktnog (vođa jasno kaže što, gdje, kako i kada učiniti, uz neposredni nadzor nad rezultatima) i konzultativnog (vođa podržava ljude, sluša ih, pruža potporu i ohrabrenje). Po ovome se hrvatski menadžeri ne razlikuju od inozemnih. Jasno je da se izravni stil vođenja temelji na moći i snazi liderske pozicije, uz čvrstu kontrolu i fokus na ostvarivanje rezultata pri čemu vođa može igrati i na kartu straha kod zaposlenika. No, etičko pitanje koje se nameće jest koliko je poslovna situacija zaista ozbiljna i jesu li istražene sve druge mogućnosti, prije nego vodstvo zaprijeti zaposlenicima isključivošću i drakonskim mjerama. Kod nas mnogi menadžeri krizu koriste upravo za autoritarni pristup vođenju što u većini slučajeva smatram neopravdanim. Zato recesija u Hrvatskoj i traje već šestu godinu! Tome uprkos, kod nas ima puno pozitivnih primjera koji pokazuju da se može uspješno poslovati kompetentnim vođenjem i istinskom brigom za zaposlenike a ne strahovladom i jednoumljem.

Na čemu se treba temeljiti vođenje u novoj ekonomiji? 
Za razliku od upravljanja koje mora dati odgovore na mnoga pitanja, leadership (vođenje) je funkcija postavljanja pitanja. Najvažnije pitanje za svakoga vođu je:  što namjeravamo biti?  Dakle, ne "što ćemo učiniti?". Fokusom na viziju i stvaranje velike slike, vođe ni ne trebaju brinuti za detalje jer će to (u)činiti svi ostali. Ključ suvremenog vođenja je djelotvorno  komuniciranje priče, optimizma i nade u perspektivnu budućnost organizacije. To znači da vođa najprije mora osvojite srce zaposlenika, a tek onda njihov um. Bitne pretpostavke za uspješne ishode gospodarskih aktivnosti su realna vizija budućnosti i osjećaj za vrijednosti, snažna organizacijska kultura koja potiče pozitivno ponašanje i privlači talente, visoka razina komunikacije s ljudima i sposobnost motiviranja i učinkovito delegiranje za iskorištenje kreativnih potencijala i znanja suradnika.