Da bi bile uspješne, kompanije kontinuirano moraju stvarati nove prilike za rast. U tom slučaju inovacija je imperativ i uvjet poslovnog uspjeha. Radikalne inovacije su snažan pokretač rasta koji može stvoriti ogromno bogatstvo, ali i uništiti poduzeća.

One nisu slučajnosti koje se događaju drugima, već moraju biti dobro planirane za dugoročan uspjeh. O tome je u Zagrebu nedavno govorio profesor Rajesh Chandy s London Business Schoola. Ovaj svjetski stručnjak za marketing, inovacije i poduzetništvo, predavanje je održao u sklopu Advanced Program in Business, u organizaciji Instituta za inovacije. U razgovoru za Poslovni dnevnik govorio je važnosti radikalnih inovacijama te o stvaranju kulture inovacija. 

Možete li nam za početak objasniti što je uopće inovacija, a što je radikalna inovacija? 
Inovacija je, pojednostavljeno, aplikacija novih ideja koje stvaraju veću vrijednost. To nije samo izum ili ideja do koje dođete, već podrazumijeva da je i primijenite. Inovacije postoje u svim granama. Vlade mogu biti inovativne u načinu na koji stvaraju vrijednost za svoje građane. U biznisu se fokusiramo na to kako poduzeća mogu stvoriti vrijednost za potrošače, ali i vlastitu upravu. S druge strane, radikalna inovacija kojom se bavim posljednjih godina, uključuje dvije stvari: značajno povećanje benefita za kupca u odnosu na ono što je postojalo prije; i drugo: one su bazirane na puno drugačijoj tehnologiji nego je postojala prije. Primjerice, digitalna fotografija naspram filma. Ili korištenje elektronskih novina, umjesto tiskanih na papiru. Dakle, više benefita i drugačija tehnologija je ključna, a takve ionovacije postaju sve češće u svim industrijama. Industrija tiska je bila više-manje ista stoljećima, a sada u njoj vidimo velike transformacije. Isto je i u bankarstvu. Pojavilo se, primjerice, mobilno bankarstvo. Radikalne inovacije su se počele pojavljivati u industrijama koje su dugo vremena bile statične. 

Inovacija može donijeti rast, ali kompanijama je istovremeno i rizik. Kako one mogu procijeniti taj rizik? 
To je često nemoguće predvidjeti. Priroda tehnologije je takva da ponekad samo veliki izumitelji, ili velika tržišta dođu do izuma koji ima smisla. No, mnogo je načina da možete razumjeti kako će brzo neke stvari uspjeti. Treba pratiti analogiju razvoja nekog proizvoda, ali i eksperimentirati i pratiti druga tržišta. Neka tržišta su ispred drugih i mogu biti primjer kako reagirati u određenim situacijama. Osim toga treba gledati i na budućnost tržišta, kako se ponašaju naša djeca i mladi. Postoje razna istraživanja tržišta, no uvijek treba imati na umu da inovacija donosi i rizik.

Mislite li onda da je bolje biti inovativan ili se možda ipak držati provjerenih rješenja? 
Nema ništa loše u tome da radite nešto što je već isprobano. Jedan od mojih omiljenih citata jednog futurista jest : "Budućnost je već ovdje, samo je nejednako raspodijeljena". Naša budućnost se vjerojatno negdje već događa, što znači da je već isprobana negdje drugdje. Dakle, čak je i bolje da učimo od drugih. Možda je naša budućnost već isprobana i na našem tržištu, ali ne na pravi način. Svakako je vrijedno učiti od drugih. Problem je ako zaglavimo u navikama, odnosno radimo nešto samo zato što smo na to navikli. 

Kako možemo izgraditi kulturu inovacija?
Morate početi na vrhu, od ljudi koji upravljaju kompanijama, dakle od direktora i predsjednika uprava. Inovativne kompanije imaju nekoliko sličnosti. A to je da njihovi ključni ljudi u kompaniji provode puno više vremena razmišljajući o budućnosti, zamišljajući kako bi ona mogla izgledati. Čak i ako se ispostavi da je budućnost puno drugačija od onoga što su zamislili, to ih senzibilizira za mogućnosti koje bi mogle postojati u budućnosti. Vrijeme koje provedu razmišljajući o budućim potrošačima, budućim konkurentima i budućoj tehnologiji je nešto što čini razliku, jer ljudi s vrha određuju smjer cijele kompanije. Oni moraju biti spremni za ono što zovem kanibalizam, odnosno uništenje onoga što su sami stvorili. Bitno je i kako pristupaju rizku, kako nagrađuju, kako potiču inovativne individualce i kako promoviraju konkurenciju unutar kompanije. Nekoliko je dimenzija koje ulaze u kulturu inovacija, ali suština je da mora krenuti od vrha. 

Ali osim u kompanijama, takvu kulturu bi trebalo osvijestiti i u društvu. Kako društvo može potaknuti inovacije? 
Inovacije se uglavnom događaju u kompanijama. Kompanije se mijenjaju, uče jedna od druge i stoga postoji tendencija da stvari rade drugačije, da se mijenjaju, da stvaraju nove proizvode i usluge. Na razini društva, najveća stvar koju možete učiniti je investirati u obrazovanje i stvoriti visokokvalificiranu snagu i biti otvoren prema ostatku svijeta. U oba slučaja, u Hrvatskoj se dosta toga događa. Sama činjenica sam i ja ovdje govori da ljudi iz Hrvatske razmjenjuju i dijele ideje međusobno i s ostatkom svijeta. Ovdje postoje pametni ljudi koji dobivaju iznimno obrazovanje, a to čini razliku. 

Postoje li kulturološke karakteristike koje bi mogle potaknuti inovaciju u društvu?
Ako su ljudi otvoreni prema novim mogućnostima i ostatku svijeta postaju otvoreniji za nove prilike, ali i za prijetnje. U svojim istraživanjima koristim kulturu, ali ne kulturu s velikim K. Dakle ne kulturu koju definira religija, jezik ili povijest. Kulturni element koji je važan je mentalni sklop za otvorenost prema vanjskim idejama. To je, primjerice, znatiželja koju vam daje obrazovanje. Ona je veći pokretač inovacije, nego religija ili etnička grupa kojoj pripadate, ili bilo što drugo što obično smatramo kulturom. 

Što inovativnost znači za tržišta u razvoju, kakvo je i Hrvatska?
Inovativnost je novi način za stvaranje vrijednosti. U Hrvatskoj se stvaraju zanimljivi novi proizvodi, no ne postoji nema toliko izvora financiranja kao što to imaju neke druge zemlje ili kompanije. Zbog toga Hrvatska mora pametno razmisliti o poslovima u koje će ulagati i u tom području mora biti otvorena za suradnju. Pogotovo sada kada ulazi u Europsku uniju. Za mnoge tvrtke to može biti sjajna prilika, ali i prijetnja. Hrvatsko tržište bi trebalo gledati i izvan granica EU, učiti od drugih tržišta u razvoju te razviti nove načine poslovanja koji možda nisu prisutni u ostatku Europe. 

Savjet

Kakvim bi se inovacijama trebali posvetiti u Hrvatskoj i koja bi nam tržišta mogla biti uzor?

Kada je riječ o proizvodima teško je reći, jer postoje brojne industrije u kojima se nešto događa, od telekoma, turizma, medija, energetike. Svaka industrija je pogođena promjenama i tu Hrvatska nije drukčija od drugih zemalja. No postoje uzori među zemljama koji biste mogli slijediti. Primjerice relativno male zemlje koje su u mnogo goroj situaciji nego je Hrvatska, a rade odlične stvari, poput Singapura. Imaju snažan obrazovni sustav, imaju slobodnu trgovinu i investiraju u budućnost. Otvoreni su prema multinacionalkama, ljudima izvana i to ih čini dinamičnim tržištem.