Vjetroorgulje koje se grade na brdu Trovro u Rogotinu kod Ploča prve na svijetu muzicirat će zahvaljujući vjetru, piše Slavica Vuković za Večernji list.

Bura, jugo i maestral u ulozi orguljaša! Bit će to jedinstvena atrakcija, svjetska senzacija, ravna zadarskim morskim orguljama.

Koje je boje zvuk na Trovru?

– Naravno, ako sve bude onako kako smo zamislili. S obzirom na to da nismo našli da je itko na svijetu napravio nešto takvo, nemamo se na koga ugledati. Ali stručnjaci Hrvatskog meteorološkog zavoda radili su nam ružu vjetrova, svirala u orguljama podesio nam je jedan od najboljih svjetskih orguljaša i probe koje smo više puta obavljali bile su uspješne – kaže Željko Škorić, zaposlenik Grada Ploča, u čijoj se mašti rodila ideja da bi vjetar koji neprestano puše na Trovru mogao i zasvirati.

– Trovro je poznat po vjetru koji uvijek puše i jednom sam se zapitao kako bi zvučao taj vjetar, koje bi “boje” bio taj zvuk. Pala mi je na pamet ideja da bismo ga mogli čuti kada bi vjetar upuhivao zrak u orgulje, a one će stvarati zvuk. Tu sam ideju prvom rekao prijatelju Anti Šunjiću, glavnom uredniku portala rogotin.hr koji je tada bio i predsjednik Mjesnog odbora. On se jako zagrijao, pridobili smo i tadašnjeg gradonačelnika Ploča, ali od ideje do realizacije projekta prošlo je desetak godina – govori Željko Škorić, inače inženjer građevine po struci.

Nacrte, odnosno idejno rješenje za vjetroorgulje sam je izradio.

– Don Petar Mikić, župnik u Pločama, pomogao nam je da dođemo u kontakt s Antunom Škrablom iz Slovenije koji je izradio orgulje za našu crkvu, ali i za 300 drugih crkava u Hrvatskoj. Poslali smo mu Željkove nacrte, crteže i presjeke i za nekoliko dana on se javio oduševljen idejom. Razradio je svaku sviralu po tonalitetima, sve smo to ukomponirali u građevinski dio projekta i zatražili građevinsku dozvolu – kaže Ante Šunjić.

Najteži dio, a to je financiranje projekta, riješili su zahvaljujući Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je vjetroorgulje u Rogotinu uvrstila u širi projekt “Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve”, za koji je dobila sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Prijavitelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, partneri su jedinice lokalne samouprave Grad Ploče i Grad Metković, stručni partner je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, dok je ukupnu pripremu projekta i prijavu provela Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.

– Jako puno ljudi nam je pomoglo i potrudilo se oko cijele priče – naglašava Škorić. Ukupna je vrijednost projekta “Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve” oko 14,5 milijuna kuna, EU financira 80 posto, dok preostalih 20 posto financiraju projektni partneri vlastitim udjelima. Projekt vjetroorgulja na Trovru vrijedan je oko tri milijuna kuna. Osim kamenih orgulja, uključuje uređenje cijelog prostora: popločavanje staze kamenim pločama, postavljanje kamenih i drvenih klupica u skladu s lokalnim ambijentom, postavljanje infokarte, izradu platoa od kamenog suhozida, izgradnju promatračnice s panoramskim dvogledom i izgradnja edukativnog ekovrta s hortikulturno uređenim sadržajem.

Makadamski put koji vodi od budućeg biblijskog vrta do vrha Trovra, na kojem je još 2000. godine na nadmorskoj visini postavljen veliki križ, dug je 900 metara, a uz njega su postavljene postaje križnog puta. U uskrsno vrijeme ovdje se održavaju noćne i dnevne procesije. A svatko tko se popne na Trovro bit ćete nagrađeni veličanstvenim pogledom na ušće rijeke Neretve i zaštićeni rezervat Parile.

– Ako vam se čini da je uspon prestrm, sitite se da smo svaku vriću cimenta, kante s vodom i sve marende morali ručno i pješice ovamo donijeti – dočekuje na vrhu Josip Gustin, voditelj gradilišta. Građevinski radovi, koje izvodi tvrtka Trag, počeli su prošlog proljeća i bliže se kraju. Rok za završetak radova na uređenju cijelog područja je 29. svibnja, a orgulje bi trebale prosvirati 15. travnja. Kako bi svirao svaki vjetar koji puše na Trovru, prave se troje vjetroorgulje. Jedne okrenute prema Pločama svirat će uz pomoć maestrala, druge, okrenute Neretvi, za stvaranje zvuka koristit će jugo, a na trećima će iz pravca Rogotina svirati bura.

– Već smo napravili građevinske radove za dva kraka orgulja, a na trećem je nalivena ploča i sada se pripremamo za montažu orgulja. Nikada ništa slično nismo gradili. Ovo je specifičan objekt, drago mi je da smo angažirani – kaže Gustin.

– Nakon što je Državni hidrometeorološki zavod napravio ispitivanje ruže vjetrova, pozicionirali smo orgulje prema stranama s kojih dolaze najjači udari vjetra, a oni moraju biti minimalno 20 km na sat ili 2,7 metara u sekundi. To je donja granica na koju će orgulje reagirati – kaže Škorić.

Inoks otporniji na utjecaj soli

Djelatnici tvrtke Kvaternik orguljarstvo iz Koprivnice izradili su prva svirala za jedinstveni projekt vjetroorgulja. Svirala se sastoje od tube, redukcije, rezonantne cijevi i labija. Tonalitet zvuka ovisit će o dužini rezonantne cijevi. Ukupno će biti ugrađena 21 sviralo na troje vjetroorgulje.

Većina dijelova na sviralama izrađuje se od posebne vrste inoksa, 316, a riječ je o materijalu koji se koristi u morskim krajevima jer je otporniji na utjecaj soli od običnog inoksa. Projekt podrazumijeva zatvorena svirala i kombinaciju tonova sa sedam svirala kako bi se dobila ugodna harmonija. Svake orgulje imat će četiri izlaza za zvuk i ugrađene regulatore.

– Postavljali smo tube, zaista reagiraju, čak i pri manjoj brzini vjetra, ali sve je potpuno nepoznato i nadam se da ovo neće biti spomenik ljudskoj gluposti – brine se Škorić, međutim Marin Glamuzina, predsjednik Mjesnog odbora Rogotin, uvjeren je da će vjetroorgulje biti svjetska senzacija. Kaže: za Rogotin će svi čuti. Zahvaljujući izvrsnom položaju na otoku što ga sa sjeverne strane oblijeva Crna rijeka, s jugozapadne njezin rukavac koji ga s njegovim zapadnim simbolom, jezerom Vlaška, spaja s Jadranskim morem i nevjerojatnim prirodnim ljepotama, pred njima je sjajna turistička budućnost.

– U Rogotinu je u tijeku pravi turistički bum. Brojke nisu velike, ali kada skočite sa 6 apartmana na 16 to puno znači za mjesto od 600 stanovnika. Dosta se ljudi iselilo i sada se obnavljaju stare kuće i pretvaraju u turističke apartmane – kaže Glamuzina. Dodaje kako je Rogotin rekorder predsezonskog turizma kada zbog Neretve i jezera dolaze kajakaši, a vjetroorgulje bi trebale doprinijeti da budu atraktivniji posjetiteljima tijekom cijele godine, a poglavito u glavnoj turističkoj sezoni kada u velikom broju prolaze kroz njihovo mjesto, ali se do sada nisu često zaustavljali.

Ipak, otkriva nam Glamuzina, mještani su, što se vjetroorgulja tiče, podijeljeni.

– Velika većina razmišlja pozitivno, za nas će se čuti i to će se dobro odraziti na turizam. Oni koji su protiv boje se da neće moći spavati. Točno je, ne znamo kako će orgulje zvučati, ali postoji način da se jačina zvuka stiša bude li potrebno. Ali ljudi su takvi. Dobit ćemo izvanredan turistički sadržaj, nisu to samo orgulje, cijela priča će se razvijati u dobrom smjeru. Profitirat će poljoprivrednici, ugostitelji, iznajmljivači… Zahvaljujući vjetroorguljama, za nas će se čuti, a to ćemo dalje znati sami iskoristiti. Dođite na otvaranje! – poziva Glamuzina.