Svemirska luka Udbina nadomak koncesije i Švicarci bi iz Udbine lansirali satelite za Google i Facebook, naslovi su dvaju tekstova iz 2015. o švicarskoj tvrtki Swiss Space Systems (S3) koja je osnovala hrvatsku podružnicu i planirala od Vlade i lokalne samouprave u Udbini tražiti koncesiju, kako bi tamošnji vojni aerodrom pretvorili u svemirsku luku, pisao je tada Poslovni dnevnik.   

"Svemirska luka u Udbini bit će gotovo identična kao ona koju smo upravo počeli graditi u Švicarskoj, a u koju se ulaže 50 milijuna eura i koja planira zaposliti sto stručnjaka", rekao je Slobodan Danko Bosanac, voditelj projekta u Hrvatskoj. Dodao je da će točne iznose investicije imati nakon što dobiju koncesiju. Švicarci su već dogodine planirati s Plesa raditi pokazne turističke Zero-G letove, odnosno letove tijekom kojih se postiže bestežinsko stanje. 

Sačekuša za prikrivenog vlasnika 
Do 2018. namjeravali su ishoditi ne samo koncesiju već i postaviti svu potrebnu zemaljsku infrastrukturu nužnu za lansiranje komercijalnih suborbitalnih satelita.  Očekivalo se da će tržište takvih satelita doživjeti eksploziju idućih godina, Google i Facebook već su počeli takvim satelitima pokrivati pristup internetu tamo gdje nema drugog načina spajanja.  "U idućem koraku Švicarci žele Udbinu pretvoriti u turističku atrakciju s koje bi se radili ne samo Zero-G letovi već i turistički letovi u svemir.  Plan je da Udbina postane jedna od četiriju lokacije u Europi s kojih bi se za samo nekoliko sati moglo doletjeti u Kinu, Australiju, SAD, Južnu Ameriku i Afriku", rečeno je tada. Plan se ubrzo izjalovio, hrvatski iskorak u svemir ipak nije započeo. Baš kao što nisu dodijeljene niti koncesije za istraživanje nafte u Jadranu o kojima se te godine puno pisalo. 

Više je sreće bilo s onim drugim švicarcima, odnosno francima u kojima su mnogi građani podizali kredite.  Švicarski franak ponovno je postao top tema jer je, nakon tri godine željezne kontrole tamošnja središnja banka neočekivano odustala od branjenja tečaja prema euru pa je franak dramatično uzletio a tečaj kune u jednom danu potonuo za gotovo 16 posto, na 7,4 kune za franak, izazvavši paniku među dužnicima u toj valuti u Hrvatskoj.  Premijer Zoran Milanović odlučio je zamrznuti franak na tečaju od 6,39 kuna, i to u razdoblju od godinu dana. Kao cilj te hitne mjere u Vladi ponavljaju da je to "ublažavanje velikog dužničkog tereta za korisnike tih kredita".  Ministar Boris Lalovac iskazao je lojalnost je premijeru koji ga je dan ranije praktički delegitimirao u misiji pronalaženja i kratkoročnog i dugoročnog rješenja s bankama i naglašeno dramatskim objašnjenjem. 

"Morali smo reagirati brzo jer je postojala opasnost da se neki od dužnika odluči na kakav drastičan korak. Vidjeli ste koliki broj građana s kreditima u CHF razmišlja o samoubojstvu", rekao je Lalovac.  S Udrugom Franak dogovorena je konverzija kredita u eure. Do prosinca je konverziju zatražila polovica dužnika u francima.  Poslovno objavljuje i da su strane banke u prethodnoj godini iz RH povukle 11 milijardi kuna. Uspješan je bio Adris, BAT-u su prodali TDR za pola milijarde dolara i novac uložili u svoj novi biznis, hotelijerstvo.

  Industrija je te godine napokon u plusu, no još 17 posto ispod razine iz 2008. Te je godine desnica preuzela Hrvatsku. Na predsjedničkim izborima, kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović dobila je u drugom krugu 50,4 posto glasova i tako pobijedila kandidata lijevog bloka Ivu Josipovića. Obećala je da će "Hrvatska biti među najrazvijenijim zemljama EU i svijeta".  Zamoljen da komentira rezultate, premijer Zoran Milanović nazvao je novu hrvatsku predsjednicu "militantnim vojnikom i aparatčikom svoje stranke.

Nakon njene pobjede, mi smo jedina brana povratku kriminalne zadruge na vlast", aludirajući na HDZ, koji je tada vodio Tomislav Karamarko.  Uz sve probleme unutarnje politike i gospodarstva, te se godine valjalo suočiti i s izbjegličkom krizom, zbog čega je Hrvatska nakratko blokirala granicu prema Srbiji.  U 2015. nije bilo novih korupcijskih afera, ali smo imali mafijaško ubojstvo uspješnog poduzetnika. U Sesvetama je ubijen Vinko Žuljević Klica, umirovljeni časnik HVO-a i prikriveni vlasnik jedne od vodećih zaštitarskih tvrtki, o čemu Poslovni javlja pod naslovom Smaknut Klica – poduzetnik bez ijedne tvrtke. Nepoznati napadači presjeli su mu put motociklom i automobilom, izvukli ga iz vozila i izrešetali, te potom pobjegli".

Spas potražili u toalet-papiru 
Žuljević se bavio zaštitarskim biznisom, pri čemu je koristio svoju reputaciju, ali ne i svoje ime", pisali smo tada, jer iako su mediji godinama špekulirali da je on prikriveni vlasnik tvrtke, pokojnik nikad nije bio upisan u sudski registar. Tek kasnije, kad se kao suvlasnica tvrtke legitimirala njegova udovica, stigla je potvrda da su novinari bili u pravu.  Tvrtka Bilić-Erić je iznimno brzo rasla, 2012. su došli do 80 milijuna kuna i postali četvrti najveći zaštitar. Bili su to ljudi na koje se može računati, spremni uskočiti i u situaciji kad bi to moglo biti opasno, a posustali su kad se pojavio netko tko se još manje dvoumi i ne odbija niti opasne poslove: Klemm sigurnost, koji je prvo počeo istiskivati Bilić-Erić i preuzeo zaštitu desetaka klubova u Zagrebu i na Zrću. 

I dok se iz ratnog kaosa izrasli poduzetnici međusobno obračunavaju, radnici počinju napuštati Hrvatsku. "Hrvatska nije uspjela iskoristiti sve prednosti koje su joj otvorene ulaskom u EU, potpuno su se ispuhala očekivanja da će Bruxelles nadomjestiti ovdašnje neodlučnosti i da će EU fondovima pokriti svaku ideju. U međuvremenu nije u povijest otišla praksa neplaćanja, a bujanje propisa i dalje je intenzivno, premda se i ranije upozoravalo da poslovna zajednica ne može pratiti praksu usvajanja jednog zakona na dan", komentira Poslovni, a šef HUP-a Davor Majetić kaže – "iako smo ulazak u EU dugo čekali na kraju smo za njega ipak bili nedovoljno spremni". 

Menadžerima državnih kompanija nadolaze razne poduzetničke ideje, pa tako Narodne novine kreću u proizvodnju toaletnog papira, i to ne u vlastitoj hali u Kukuljanovu već u Krapini.  "Riječ je o proizvodnji i ulaganju od 6,2 milijuna eura samo u strojeve, a k tome ulažemo u proizvodnju, gdje ozbiljno računamo da će se vrlo brzo uspjeti ugovoriti proizvodnja za rad u tri smjene", rečeno je u Narodnim novinama. Projekt se pretvorio a aferu i napokon propao, baš kao što je te godine propalo još nekoliko poznatih firmi.

City Ex, najveći alternativni poštanski operater na domaćem tržištu poštanskih usluga, s oko 1100 radnika a od 2011. u vlasništvu Nizozemaca – zatražio je otvaranje postupka predstečajne nagodbe, što je označilo kraj te tvrtke.  U predstečaju je završio i lanac knjižara Algoritam zbog duga od 30 milijuna kuna. Poslovni prihodi se strmoglavio sa 122 milijuna kuna 2011. na 49,5 milijuna kuna 2014., a tvrtka je treću godinu zaredom poslovala s minusom.

Poluotok Pelješac tog je ljeta zadesio veliki požar, u kojem je nastradala vinarija Grgić Vina, u vlasništvu američkog vinara Miljenka Mikea Grgicha. "Glavna šteta je u izgorenom skladištu, gdje je uništeno 26.000 boca plavca malog kao i 1.200 boca pošipa. Kamena zgrada srećom nije oštećena, osim par prozora i vrata", rekao nam je tada Ivo Jeramaz, Grgićev nećak i glavni enolog slavne vinarije Grgich Hills u kalifornijskoj Napa Valley. 

Država kriva za uništenu vinariju
Od Jeramaza smo tada saznali još jedan poražavajući podatak – šteta bi bila minorna samo da je državna administracija vinariji na Pelješcu u prihvatljivom roku izdala dozvolu za izgradnju novog vinskog podruma.  "Da smo na vrijeme dobili građevinsku dozvolu štete u vinariji apsolutno ne bi bilo! Svih ovih godina naše vino držimo u tom privremenom skladištu koje smo već namjeravali srušiti, ali to ne možemo bez građevinske dozvole za izgradnju novog podruma. Mi čekamo, dosad strpljivo a sada nestrpljivo, na dozvolu već tri godine. Htjeli bismo ulagati novac i zaposliti dosta građevinara, ali samo čekamo, čekamo…", požalio nam se tada Jeramaz.  Izgorjelo skladište su Grgić i Jeramaz podigli još 1996., kad su počeli podizati vinariju na Pelješcu.

Bio je to privremeni potez, sa željom da se napravi neki ljepši objekt, ukopan u zemlju. Upitan očekuje li pomoć od države zbog elementarne nepogode, Jeramaz odgovara – "jedinu pomoć koju trebamo je građevinska dozvola!" Potvrdio je da je u požaru nastradalo nešto manje od deset posto vinograda, a od vina je spašeno oko 18.000 boca plavca i pošipa.  Nisu se oni jed ini ljutili na državu. Vlasnik Croduxa Ivan Čermak i njegovi pravni zastupnici zatražili su na konferenciji za novinare ostavku ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, smatrajući da je objavom analiza kvalitete goriva nanio milijunsku štetu Croduxu.

"Tražimo ostavku Vrdoljaka jer bi to bilo jedino moralno nakon učinjene štete Croduxu, ali i hrvatskom gospodarstvu", izjavio je Anto Nobilo, odvjetnik Croduxa, nakon što su stigli rezultati testiranja Croduxovih dizelskih goriva iz inozemnih laboratorija koji su pokazali, kažu u Croduxu, njihovu ispravnost. Ministarstvo gospodarstva potkraj prošle godine objavilo je na kojim je benzinskim postajama tijekom inspekcije pronađeno gorivo loše kvalitete. To su prema njihovoj objavi bile tri crpke Croduxa i jedna postaja tvrtke Naftne crpke ulice iz Županje.

Iz Agrokora pak stižu vijesti da ta kompanija "počinje transformaciju u online trgovca, želi postati regionalni Amazon".  Devet mjeseci otkako je Ivica Todorić objavio kako želi da Agrokor naraste na 20 milijardi eura prometa, predstavljeni su prvi rezultati interne transformacije u okviru projekta A007.   Najveći trgovac u Hrvatskoj Konzum Klik uložio je 30 milijuna kuna te u novom logističkom centru specijaliziranom za online na Vrbanima u Zagrebu zaposlio 60 radnika.  Prethodno je koncern u sklopu projekta A007 u nekoliko valova zaposlio niz stručnjaka za online prodaju i marketing, a neposredno pred predstavljanje Konzum Klika proveo i veliku kadrovsku rošadu unutar Agrokora.

Gazdina Abrakadabra kao Amazon
Kao drugi korak, najavljeno je da će Agrokor predstaviti i platformu za kupnju neprehrambene robe. Neslužbeno se doznalo da će se nova platforma zvati Abrakadabra.   U međuvremenu, unatoč očekivanjima, na parlamentarnim izborima održanim potkraj godine Karamarkov HDZ nije uspio osvojiti vlast, jer se na desnici pojavila jedna nova,, nekorumpirana snaga – Most. 

Iako se njihova kampanja bazirala na borbi protiv korupcije, pristali su ući u koaliciju sa HDZ-om, strankom kojoj se tada sudilo upravo zbog raznih korupcijskih afera.  Za premijera su koalicijski partneri doveli menadžera Tihomira Oreškovića iz Plive, javnosti dotad nepoznatog kanadskog iseljenika. Taj se projekt, kako se vidjelo uskoro, nije pokazao naročito dobrom kombinacijom, tako da niti Orešković nije dobio pravu priliku da predstavi što sve može napraviti.