‘Hrvati preferiraju Facebook, ali popularnost Twittera raste’

Autor: Tomislav Hrastovčak , 15. veljača 2013. u 15:49
Davor Runje (Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)

Direktor Drapa Davor Runje u razgovoru za Poslovni.hr govori više o korištenju Twittera i društvenih mrežea u Hrvatskoj.

Agencija Drap objavila je ovog tjedna novo istraživanje o korištenju Twittera u Hrvatskoj koje je pokazalo kako se na toj društvenoj mreži nalazi 51.986 domaćih korisnika. Podsjetimo, u prethodnom istraživanju Drapa provedenom prije više od godine dana, u Hrvatskoj je bilo oko 19.000 tviteraša, pri čemu je očito kako se u međuvremenu dogodio snažan rast. Novo istraživanje agencije među ostalim je pokazalo kako je mjesečno aktivno 14.743 hrvatskih korisnika Twittera. Također, na ovoj društvenoj mreži postoji 12.997 domaćih poslovnih profila, od kojih je 4.300 aktivno.

Direktor Drapa Davor Runje u razgovoru za Poslovni.hr govori više o korištenju Twittera i društvenih mreža u Hrvatskoj te o tome kako se provodilo samo istraživanje. Runje nam je poslao i zanimljivu infografiku koju možete pogledati na kraju teksta.

Premda je broj hrvatskih tviteraša osjetno porastao u odnosu na prijašnje Drapovo istraživanje, još uvijek ih je jako malo u odnosu na broj domaćih korisnika Facebooka. Kako to tumačite? 

Društvene mreže su jedan od primjera gdje tržišni lider osvaja (gotovo) cijelo tržište. Facebook je prva društvena mreža u Hrvatskoj koja je još prije pet godina prešla brojku od 100.000 aktivnih korisnika te je u sljedeće tri godine njihov broj narastao na 1.000.000. Nakon toga se rast znatno usporio, ali osnovni razlog za to jest da je danas već svaki drugi online korisnik u Hrvatskoj na Facebooku. Te brojke su usporedive ili čak i veće u odnosu na razvijenije države zapadne Europe. Velikoj većini korisnika aktivno komuniciranje na više od jedne društvene mreže zahtijeva previše vremena te je značajniji rast korištenja Twittera uvjetovan masovnijom migracijom korisnika s Facebooka.

Twitter je primarni kanal za dvosmjernu komunikaciju medija u SAD-u i to je odigralo važnu, ako ne i ključnu ulogu u masovnom prihvaćanju platforme. U Hrvatskoj mediji komuniciraju sa svojim čitateljima/slušateljima/gledateljima najčešće putem Facebooka. Ako i kada se ovaj trend prebaci s Facebooka na Twitter, tada možemo očekivati da će ih pratiti i njihova publika.

Razlog je vjerojatno i kulturološki – Hrvati preferiraju vizualnu platformu kao što je Facebook u odnosu na čisto tekstualnu, iznimno sažetu formu Twittera. Postoji samo jedna zemlja na svijetu u kojoj je Twitter popularniji od Facebooka, a to je Japan. Zapravo to i nije tako iznenađujuće za naciju u kojoj se masovno piše haiku poezija, ali isto tako nam daje neki osjećaj za kulturološki kontekst potreban da bi se prihvatio ovakav oblik komunikacije. Popularnost Twittera snažno raste u Hrvatskoj, ali zapravo se radi o globalnom trendu. Twitter je u 2012. imao globalni rast od 40%, što je više nego što su imali glavni konkurenti Facebook i Google+.

Je li broj aktivnih tviteraša u Hrvatskoj premali ili smatrate drugačije? Zašto? 

Broj aktivnih tviteraša je u skladu s ukupnim brojem otvorenih profila. Mislim da je osnovni problem masovnijeg korištenja Twittera u Hrvatskoj u nedostatku zanimljivih sadržaja. Kad kažem zanimljivih, mislim prije svega na tinejdžerske zvijezde, popularne pjevače i glumce, poznate sportaše i slično. Osim prilično aktivne, ali relativno male jezgre zagriženih tviteraša, ostatak tviteraša uglavnom prati Justina Biebera, One Direction ili Kim Kardashian.

Prema Vašem mišljenju, jesu li tvrtke u Hrvatskoj prepoznale potencijal Twittera za komunikaciju s korisnicima i širenje svjesnosti brenda? 

Trenutno je aktivno više od 4.000 poslovnih profila na Twitteru, što je izuzetno puno s obzirom na svega 10.000 aktivnih privatnih profila na Twitteru. Ovdje se prije svega radi o ulaganju u budućnost kad će broj korisnika biti veći, a do tada će Facebook i dalje biti prvi izbor za sve one koje računaju na kratkoročnu korist.

Možete li nam opisati na koji način se provodilo Drapovo istraživanje? Kakvu metodologiju ste koristili?

Prvi korak nam je bio skupljanje svih korisnika Twittera u Hrvatskoj u bazu. Problem kod ovakvog pristupa je što veliki broj korisnika nije postavio svoju lokaciju: svaki automatski algoritam istražujući veze u društvenom grafu praćenja relativno brzo pronađe sve one koji su deklarirali hrvatsku lokaciju, ali to je na žalost manjina. Naš algoritam također automatski nalazi sve takve korisnike, ali dodatno, na osnovu veza u društvenom grafu već pronađenih te automatske leksičke analize tvitova potencijalnih kandidata koji nemaju postavljenu lokaciju, u svakom koraku nalazi i jednog korisnika za kojeg smatra da je najveća vjerojatnost da je iz Hrvatske. Takvog kandidata tada operater ručno potvrđuje ili odbacuje i s tim novim znanjem algoritam nalazi novog najizglednijeg kandidata. Ovaj postupak se ponavlja dok ne nestane izglednih kandidata, tj. dok se ne mapiraju svi korisnici iz Hrvatske.

Razlog zbog kojeg ovakva metodologija funkcionira u praksi je u visokoj strukturiranosti društvenih grafova zbog kojeg algoritam vrlo brzo nauči prepoznavati hrvatske profile i posao operatera se uglavnom svodi na potvrđivanje potencijalnih kandidata. Nakon što smo skupili sve profile, sljedeći korak je bio skupljanje svih javno dostupnih podataka o njima s Twittera i statistička analiza podataka. Ovaj korak je bio puno lakši, jednom kad imate dobru bazu podataka lako je iz nje izvući zanimljive podatke i statistike.

Hoće li  istraživanje na neki način postati 'tradicionalno'?

Drap kontinuirano provodi slična istraživanja tržišta koja nam daju jedinstveni uvid u ponašanje online korisnika i komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju. Rezultati često znaju biti kontraintuitivni te ponekad čak i u kontradikciji s objavljenim internacionalnim istraživanjima ili široko raširenim vjerovanjima. Neke važnije rezultate ćemo nastavljati objavljivati na prigodnim konferencijama kao što je bila ova.

Možete li na temelju sadašnjih rezultata iznijeti neke projekcije za npr. iduću godinu? 

Twitter će nastaviti svoj rast u 2013. godini, prije svega zbog učenika osnovnih i srednjih škola koji će na njima pratiti svoje omiljene bendove. Masovniji prelazak na platformu možemo očekivati jedino ako iz nekog iznenadnog razloga padne popularnost Facebooku ili ako dođe do značajnije migracije komunikacije domaćih medija i/ili zvijezda s Facebooka na Twitter.

>>> VIDEO: Saznajte koliko korisnika Twittera ima u Hrvatskoj!

 

Komentirajte prvi

New Report

Close