U očajničkom pokušaju da smanji troškove i broj radnih mjesta u javnom sektoru, grčka je vlada u utorak navečer donijela odluku o ukidanju javne televizije (ERT). Emitiranje je prestalo u ponoć toga dana, a gotovo 2700 ljudi, zaposlenih u tom javnom servisu preko noći je doslovce ostalo bez posla. Vlada na čelu s premijerom Antonisom Samarasom na taj se korak odlučila jer javni mediji navodno nisu bili transparentni te su imali prevelike troškove.

Toleriranje svetih krava
"U vremenu dok se grčki narod žrtvuje, nema mjesta za odgađanje, oklijevanje ili toleranciju svetih krava", poručio je Simos Kedikoglou, glasnogovornik grčke vlade dodajući kako su tri nacionalna programa, zajedno s regionalnim, nacionalnim i vanjskim radio postajama, Grčku koštala 300 milijuna eura na godinu. Kedikoglu je pritom istaknuo, piše Reuters, da će svi sadašnji zaposlenici primati naknadu i moći će podnijeti molbu za posao u novoj organizaciji.Nakon objave o isključenju, tisuće ljudi demonstriralo je oko sjedišta grčke javne televizije boreći se protiv takve odluke, no interventna policija blokirala im je ulaz u studio u središtu Atene. U znak solidarnosti, komercijalne TV postaje prekinule su s emitiranjem emisija uživo na šest sati, a zamijenile su ih je reprizama i reklamama, dok niti jedna nije emitirala glavne dnevne vijesti. I predsjednik sindikata zaposlenih novinara Panayotis Kalfayanis pozvao je na zauzimanje zgrade i kazao da će se obratiti europskom i grčkom pravosuđu. On se, kao i šef oporbe radikalne ljevice – Syriza, Alexis Tsipras, nada da će postići povlačenje odluke koji su prethodnog dana potpisali jedino ministri Samarasove "Nove demokracije" (jedna od tri stranke vladine koalicije), dok su ostali bili protiv.

A u međuvremenu, grčka je vlada najavila da će ERT nastaviti s radom za nekoliko tjedana kad se dovrši restrukturiranje. U srijedu su tako objavili da su podnijeli nacrt zakona o preustroju audiovizualnog javnog sektora u Grčkoj. "Nacrt zakona o novom radiju, internetu i televiziji u Grčkoj podnesen je danas glavnom tajništvu vlade i o njemu će raspravljati povjerenstvo za nacrte zakona na svojoj sjednici tijekom poslijepodneva", poručili su medijima. S obzirom da su grčki novinari jučer stupili u štrajk, glasnogovornik Kadikoglu novi nacrt zakona predstavio je tek stranim novinarima okupljenim u Ateni te pri tome izjavio kako ukidaju stvar koja je bila "mutna i ustrojena na pogrešan način". Zato osnivaju novu "radioteleviziju" koja bi se trebala zvati Nerit S.A., a navodno neće ovisiti o državi te će imati neovisnu uređivačku politiku.Negodovanje odlukom grčke vlade izrazili su svi koji štite javni servis u Europi, a s tim se slaže i Tena Perišin, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Ona smatra kako je takav potez vrlo opasan jer može utjecati na sudbinu drugih javnih servisa u Europi. 

Pluralizam medija
"U Grčkoj već dugo postoji pitanje opstanka javne televizije, a slično se događa i u Portugalu, ali i u drugim, krizom pogođenim zemljama. Zato je ukidanje grčke javne televizija jako opasno jer može poslužiti kao putokaz drugima", kazala je Perišin dodajući kako je pitanje hoće li se, s obzirom na krizu, nova televizija u Grčkoj stvarno i osnovati.Na cijeli slučaj oglasila se i Europska komisija koja je poručila kako je odluka grčkih vlasti da zatvore javnu televiziju potpuno autonomna. "Komisija nije tražila zatvaranje ERT-a niti dovodi u pitanje mandat grčke vlade da upravlja javnim sektorom. Odluku grčkih vlasti treba gledati u kontekstu velikih i nužnih napora koje vlasti poduzimaju na moderniziranju grčkog gospodarstva. To uključuje poboljšanje efikasnosti u javnom sektoru", poručili su iz Komisije istaknuvši da podržavaju ulogu javnog servisa kao integralnog dijela europske demokracije, ali ne mogu propisivati zemljama članicama kako će organizirati taj servis."Željeli bismo naglasiti ulogu javnog servisa u pogledu europskih vrijednosti u svim ekonomskim okolnostima, radi pluralizma medija, medijskih sloboda, kvalitete medija i izražavanja kulturne raznolikosti", stoji u izjavi Komisije u kojoj pozdravljaju i najava grčke vlade da osiguraju financijski održiv javni servis. 

Goran Radman, ravnatelj HRT-a

Ne mogu govoriti o Grčkoj

I dok se u Grčkoj, radi rezanja troškova, ukida javna televizija koja zapošljava 2700 ljudi, na HRT-u, na kojem je broj zaposlenih puno veći, nema velikih rezova. Iako ih je, nakon dolaska na poziciju ravnatelja HRT-a, Goran Radman najavljivao, broj zaposlenih u šest mjeseci smanjio se tek za 15.  "Ovogodišnjim planom predviđeno je smanjivanje zaposlenika takozvanim 'prirodnim odljevom'. Sadašnji broj zaposlenih, dakle u lipnju ove godine, je 3354, dok ih je u prosincu 2012. bilo 3369", poručili su s HRT-a. Istovremeno, ravnatelj Radman nema ni stav o ukidanju javne televizije u Grčkoj. Na pisani upit što misli o tome, dobili smo tek šturi odgovor u kojem nam Radman objašnjava kako je HRT pravna osoba koja ima status javne ustanove, čiji je osnivač RH, a čija osnivačka prava ostvaruje Vlada te bismo zato "sva pitanja vezana uz ukidanje javne televizije u Grčkoj trebali uputiti osnivaču, jer on može govoriti o tome kome će i kako ukidanje javne televizije u Grčkoj najviše naštetiti te kako može utjecati na društvo".

Potez Grčke vlade je opasan jer bi mogao utjecati na sudbinu drugih javnih servisa u Europi
Tena Perišin, Fakultet političkih znanosti