Glavna tema te, 2014., još jedne krizne godine u nizu, bilo je Ministarstvu financija. Već u siječnju otvoren je slučaj Borisa Šegona, pomoćnika ministra financija Slavka Linića, u medijima prozvanog da je iskoristio položaj za pogodovanje svojim tvrtkama.  "Sumnja se pojavila nakon što je objavljeno da je HBOR Šegonovoj tvrtki odobrio kredit od 31 milijun kuna, te da je Šegon upravljačka prava prepustio sinu. Uz to, objavljeno je i da je Šegon, kao predstavnik Ministarstva financija, sudjelovao u privatizaciji vodećeg korčulanskog hotelskog poduzeća HTP Korčula, a njegova se obitelj bavi luksuznim turističkim biznisom na Korčuli", pisao je tada Poslovni. 

Šegon je smijenjen, a ubrzo potom ostavku je podnijela i ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec, ali iz drugog razloga. Ona je navodno stopirala ovrhu nad osječkim OLT-om vlasnika Željka Biloša, kojeg mediji nemaštovito nazivaju 'kraljem željeza'. Policija protiv ravnateljice podnosi, a Uskok prihvaća kaznenu prijavu zbog trgovanja utjecajem i otvarara istragu.  Smiljanec se požalila na "stalna podmetanja i opstrukcije" od pojedinaca iz Ministarstva financija, a napakirala je Slavku Liniću naglašavajući kako je "iznenađena informacijama da je ministar imao kontakta s ljudima koji su pod policijskom istragom". 

Izmišljanje radnih mjesta  
Tjedan dana kasnije, morao je otići i sam Linić. Nakon što je objavljena priča o spornoj procjeni zemljišta Spačve u predstečaju, premijer Zoran Milanović smijenio je svog najjačeg ministra a za njegova nasljednika imenovao je dotadašnjeg zamjenika Borisa Lalovca. Lalovac je potom napravio presedan i za novog šefa Porezne uprave raspisao javni natječaj. Upravo za Milanovićeve vlade izbilo je par korupcijskih afera u kojima su bili osumnjičeni ugledni članovi SDP-a.

Prvo je početkom veljače Jasmina Jovev, bivša šefica kabineta Marine Lovrić Merzel, u emisiji Nedjeljom u dva ustvrdila da je po nalogu sisačke županice nalogu dvije godine sudjelovala u raznim nezakonitostima, od izmišljanja radnih mjesta do izdavanja lažnih računa, pri čemu su joj ostale kolege govorile "da se to tako radi". Dodala je i da je godinu dana ranije sve prijavila Uskoku, slučaj je došao do sisačkog Državnog odvjetništva, ali dogodilo se nije ništa. Iako je Lovrić Merzel rekla da su "optužbe  monstruozne", u ožujku je počela istraga Uskoka, u travnju je županica uhićena i u zatvoru je ostala cijelo ljeto, sve do rujna kad je podnijela ostavku na mjesto županice. Tada su se otvorile i neke druge njene korupcijske afere, a zbog jedne od njih 2015. je podignuta optužnica. 

Zbog uhićenja fontane na čekanju 
U toj je aferi krunski svjedok bio poduzetnik Željko Žužić, koji je kasnije i na sudu posvjedočio kako je, želeći kupiti tvrtku Ceste Sisak, županici morao predati 100.000 eura. Žužić, kojem su pak mediji nekoć laskali kao 'hrvatskom kralju parketa', uhićen je potkraj 2013. zbog nezakonitog stjecanja nekretnina vrijednih 373 milijuna kuna i neplaćenih 40 milijuna kuna poreza. Zamoljen da prokomentira uhićenje županice Merzel, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pohvalio se da je "u Zagrebu na svim razinama Gradske uprave i Zagrebačkog holdinga nulta stopa tolerancije prema mitu, korupciji i nepodopštinama bilo koje vrste".

Već u listopadu i Bandić je uhićen u akciji Agram, a skupa s njim u Remetincu su završili suvlasnik CIOS-a Petar Pripuz, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, Slobodan Ljubičić te mnogi drugi iz tog kruga.  Poslovni tada upozorava da bi "odlazak Milana Bandića i njegovih prvih suradnika s političke scene nekim najavljenim projektima mogao zapečatiti sudbinu. Tu je  nastavak izgradnje fontana kod Nacionalne knjižnice, gradska WiFI mreža koju je Bandić mislio razviti s HT-om, izgradnja Zagrebačkih termi, kongresnog centra, niz ideja za megalomanske projekte koji su uhićenom gradonačelniku trebali poslužiti i u vlastitoj promociji, a u ozbiljnijim krugovima doživljavali su ih kao Bandićevu listu želja".

  Stručnjak za javnu upravu Ivan Koprić podsjetio je da se lokalne čelnike u dotadašnjim sličnim koruptivnim slučajevima (varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, županica Lovrić Merzel) nije puštalo iz pritvora sve dok ne podnesu ostavku zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, no Bandić to nije učinio, a uskoro je ipak pušten.   U međuvremenu neki stari slučajevi napokon idu dalje, pa je nakon četiri i pol godine počelo suđenje u aferi Bankomat protiv Josipa Protege i drugih, optuženih da su oštetili HPB za 667 milijuna kuna odobravanjem visokorizičnih kredita povlaštenim klijentima. Protegu ćemo pamtiti po izjavi "da je banka išta vrijedila, sumnjam da bi nas izabrali da ju vodimo". 

Vrhovni sud spasio HDZ bankrota 
I istraga o kriminalu u Karlovačkoj banci stigla je pred sud. Godinu i pol nakon uhićenja, Uskok je na Županijskom je sudu u Zagrebu podignuo optužnicu protiv bivše čelnice banke Marije Šole, njezinih sinova Sandija, Petra i Tomislava, te još pet osoba i tri tvrtke, a koje se teretilo da su pribavili ilegalnu korist od najmanje 99 milijuna kuna, uzrokovavši pritom najmanje 72 milijuna kuna štete. Objavljena je i presuda u aferi Fimi-media. Kao nalogodavac korupcijskih inkriminacija, bivši premijer Ivo Sanader nepravomoćno je osuđen na devet godina zatvora, te je presuđeno da mora vratiti nezakonito stečenih 15,3 milijuna kuna.  Mladen Barišić, šef Carine i bivši rizničar HDZ-a koji je priznao kaznena djela, osuđen je na tri godine, Branka Pavošević osuđena je na 18 mjeseci.

Vlatko Maček, glasnogovornik tadašnje Vlade, koji je djelomično priznao krivnju, dobio je godinu uvjetno, a vlasnica Fimi-medije Nevenka Jurak osuđena je na dvije godine zatvora.  Oni koji su ostvarili protupravnu imovinsku korist moraju vratiti državi ukupno 55 milijuna kuna. Najviše je morao vratiti šestooptuženi HDZ, čak 25 milijuna kuna, plus pet milijuna kuna kazne. Već dogodine Vrhovni sud je srušio tu presudu. 

Tog su ljeta bez ikakve najave zatvorene sve mesnice Fiolić, u vlasništvu nekadašnjeg saborskog zastupnika HDZ-a Stjepana Fiolića, uhićenog dvije godine ranije zbog afere Planinska. Unatoč dugogodišnjoj blokadi računa i obvezama od 257 milijuna kuna, od poslovnog kraha ponovno se vješto izvukao Ivić Pašalić. Hypo Leasing je u postupku predstečajne nagodbe prihvatio prijedlog o smanjenju duga njegova Kapital konzaltinga, uknjiživši se pritom na 250 Pašalićevih nekretnina u naselju O2 u Odranskoj zavrtnici te 15 vila s bazenima u Istri. Tako je Pašalić izašao iz stanogradnje i posvetio se unosnijem biznisu s drvenim peletima. 

Fižulićeva Pirova pobjeda 
Te je godine država u postupku predstečajne nagodbe Magmi Goranka Fižulića otpisala 51,25 milijuna kuna. Magma se obvezala platiti ostatak duga državi u idućih pet godina, a dug od 42,3 milijuna kuna Zagrebačkoj banci pretvoren je u kredit. Nakon uspješno okončanog predstečaja Magme, što tu tvrtku ipak nije spasilo, Fižulić se počeo baviti 3D printerima.

  Od nekoć važnih domaćih kompanija, 2014. su propali zagrebački Dioki i tvrtka u njegovu vlasništvu Dina-Petrokemija, no spašena je kutinska Petrokemija. Ivan Čermak, vlasnik Crodux-plina, odustao je naime od svojeg ulaganja u obnavljanje proizvodnje u omišaljskoj Dina Petrokemiji iako je na Trgovačkom sudu u Rijeci upravo prema njegovoj ponudi za Dinu sklopljena nepravomoćna predstečajna nagodba. 

Fijasko predstečajnih nagodbi 
"To je drugi poraz Čermaka u slučaju Diokija. Prvi put, naime, radilo se o pokušaju spašavanja Dioki grupe gotovo dvije godine prije predstečaja, tijekom 2011., kad je Čermaka kao strateškog partnera praktički odbio Robert Ježić", podsjeća tada Poslovni. I Dioki je nakon neuspješnog predstečaja završio u stečaju. "Riječ je o potpunom fijasku predstečajnog postupka za obje tvrtke koji se na koncu po mišljenju radnika Dine i Diokija, ali i povjerenika, pokazao kao gubitak vremena. Toliko je puno bilo investitora u Dini, a tvrtka je opet završila u blokadi. I u predstečaju, kao i prije njega, ispunjava uvjete za stečaj Dina, predvodnik na listi visine duga s 400 milijuna kuna nagodbom riješenih obveza i milijardu i pol kuna koji su trebali biti otpisani", piše Poslovni.

Petrokemija se izvukla- revizijom postojećih i sklapanjem novih dobavnih ugovora s Inom i PPD-om sa smanjenom dobavnom cijenom plina, jedan od pet najvećih hrvatskih izvoznika stigao je nadomak profitabilnosti. Stigli su i rezultati o poslovanju u 2013., po kojima je Agrokor  sa 3,98 milijardi eura prihoda pretekao Inu i svrstao se na 27. mjesto na Deloitteovoj listi 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi. Iako je te godine Lidl prestigao Konzum, izgledalo je da je Todorić moćniji nego ikada prije, no Poslovni piše da je za preuzimanje Mercatora morao založiti i osobnu imovinu.

Pod naslovom 'Todorić voljan jamčiti i Kulmerovim dvorima', Poslovni otkriva da je "na stotine milijuna eura koji mu trebaju za preuzimanje slovenskog Mercatora i refinanciranje obveza Agrokora njegov čelnik Ivica Todorić založio je veći dio Agrokora, ali u dijelu posla pristao garantirati i dvorcem u kojem živi. Podsljemenska rezidencija Kulmerovi dvori, pod hipotekom je od 24. travnja u korist Agrokora, otkrivaju podaci iz zagrebačke gruntovnice. U to vrijeme Agrokor je posudio 600 milijuna eura od ruskog Sberbanka…

Garancije osobnom imovinom u poslovnom svijetu prilična su rijetkost, no u slučaju Ivice Todorića, s obzirom na to da transakcija s Mercatorom još nije dovršena, teško je nagađati o razlozima zbog kojih se odlučio na takav potez. U financijskom smislu moguće je da se Todoriću žuri dovršiti preuzimanje, dok se simbolički može tumačiti kao maksimalna predanost jer i svojom privatnom imovinom garantira investitorima za preuzimanje desetljeća", piše tada Poslovni. Tada je rečeno kako je "Sberbank Agrokorov adut za osvajanje Rusije", no kasnije se ispostavilo da taj proces ipak ide u drugom smjeru… 

Todorićev kraj i Rimčev početak 
I dok je Todorić, ništa ne sluteći, počeo svoj put prema dnu, te se godine pojavila jedna nova zvijezda- Mate Rimac. Prvi put je dobio naslovnicu onda kad je Poslovni otkrio da je "Rimac pronašao i drugog investitora za najbrži električni automobil na svijetu Concept One… Kineski holding Sinocop Resources prijavio je burzi u Hong Kongu namjeru preuzimanja 10 posto udjela u tvrtki Rimac Automobili iz Svete Nedjelje. Holding je obavijestio investitore da planira provesti dubinsko snimanje Rimčeve tvrtke i da je za udio u njoj spreman u gotovini platiti pet milijuna eura, te Rimcu dati još dva milijuna eura u dionicama Sinocopa".

Holding je najpoznatiji po vađenju, obradi i trgovanju željezom, niklom, bakrom i drugim rudama. Sinocop u objavi na burzi navodi da se kroz partnerstvo s Rimac Automobilima nada ubrzanju razvoja, posebno zbog ekspertize koju kompanija ima u tehnologijama za baterije za električna vozila. Naime, Rimčev Concept One najbrži je električni automobil na svijetu zbog karakteristika njegove baterije. Krajem godine, održan je prvi krug predsjedničkih izbora, nakon kojeg je Ivo Josipović vodio pred Kolindom Grabar Kitarović, pa se činilo da će i u četvrtom mandatu zaredom, još otkako je umro Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske biti ljevičar.