Glavne teme u 2007. bile su prodaja Dukata Lactalisu i gradnja dvorana za SP u rukometu, dok među zagrebačkim temama dominira izgradnja centra Cvjetni u izvedbi Tomislava Horvatinčića.  Luka Rajić, koji je tada već živio u Švicarskoj, izazvao je strašnu ljutnju prodavši Dukat – Poslovni objavljuje da će Lactalis za 91 posto Dukata platiti 277 milijuna eura.

Todorićev Konzum odmah je raskinuo suradnju, ljut jer Dukat nije prodao domaćem konzorciju, a Rajić ga nije niti izvijestio o dogovoru s Francuzima.    I Vlada se ljutila, jer ni Sanader nije bio informiran. Pravaši Pero Kovačević i Tonči Tadić zatražili su da se ispita kako je uopće Rajić kupio Dukat, "kako je od kamiona i 10 milijuna maraka došao do dvije milijarde kuna. Pa gdje smo Pero i ja pogriješili", ironizirao je Tadić.  Uskoro su obojica napustila Đapićev HSP, iz Sabora je tako nestala jedina stranka koja čiji su se zastupnici strastveno borili protiv korupcije i za  nacionalne ekonomske interese.

Do kraja svog mandata Tadić se borio za ZERP, a onda se vratio znanosti.  Protiv korupcije tada se borio i Darko Tipurić, o dekanu Ekonomskog fakulteta Poslovni piše pod naslovom "Političari moraju van iz NO-a". Rekao je kako je Hrvatska posljednja među tranzicijskim zemljama usvojila Kodeks o korporativnom upravljanju, "a da praktično zažive odrednice Kodeksa, od 1500 članova u sadašnjim sastavima nadzornih odbora ostalo bi najviše pet. Prva odluka Vlade koja bi zakonodavnim okvirom i sama morala potaknuti razvoj korporativnog upravljanja treba biti micanje svih političara iz nadzornih odbora.

Ministri Šuker i Vukelić nemaju što tražiti u NO-u tvrtke koja ima jaku konkurenciju kao što je Croatia osiguranje", poručio je Tipurić Banskim dvorima. Sada znamo da njegove preporuke nikad nisu prihvaćene, a on sam je već 2009. postao junakom niza afera, zbog kojih je morao odstupiti s mjesta dekana.  Te, 2007. godine isplivala i afera Brodosplitu, iz kojeg su štetnim ugovorima preko tvrtke Wessels navodno izvučeno 4,7 milijuni dolara pri gradnji tankera, no svi su optuženici kasnije oslobođeni.   

Nakon tri godine, napokon jer bio priveden kraju odabir tko će proizvesti 84 oklopna vozila za HV taj 112 milijuna eura vrijedan posao dobila je finska Patria, a iako se tada pisalo o iznimno transparentnom natječaju "bez ijedne mrlje" i tu su kasnije zaredale afere.   Na toj razmeđi politike, gospodarstva i kriminala, na kojoj se nalazi i dobar dio tadašnje vlade Ive Sanadera, dobivena je bitka za izručenje generala Vladimira Zagorca iz Beča u Zagreb, gdje ga čeka suđenje za pronevjeru pet milijuna eura. 

Sanaderova kriminalna hobotnica 
Hrvatska izgleda potpuno drugačije negoli danas, posvuda se vrti novac, plaće su dobre a zarada na burzi odlična – promet dionicama u 2006. bio je jednako velik kao od 2001. do kraja 2005. zajedno. U veljači 2007. spojene su zagrebačka i varaždinska burza. Tako uvećana burza, s tržišnom kapitalizacijom od 300 milijardi kuna, seli se na skuplju adresu, na 22 kat upravo sagrađenog Eurotowera.  S javnom ponudom dionica izlazi niz tvrtki, no glavna je tema IPO HT-a.

Osokoljeni zaradom na dionicama Plive, građani su satima čekali u redu za dionice HT-a, a zbog velikog interesa građana Vlada im je ponudila 25 posto. Sanader je znao svakome dati ono što mu treba, pa je tako povećao mirovine daje i dao milijune kuna sindikatima državnih službenika, no tada ga počinju načimati prve korupcijske afere. Nakon otkrića afera u HAC-u, SDP-ovac Ivica Pančić u Saboru napada Sanadera govoreći – "vi ste glava kriminalne hobotnice u cestogradnji". 

Nakon prvih novinskih napisa o Sanaderovim satovima, Vesna Škare Ožbolt zatražila je mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa – da li je premijer Ivo Sanader trebao prijaviti svoje satove od 10.000 i 20.000 eura? Vlada kaže da "mediji pokušavaju stvoriti slučaj", a Povjerenstvo nakon petosatne sjednice zaključuje kako "nema potrebe za pokretanjem postupka za utvrđivanje sukoba interesa". Zadovoljili su se Sanaderovim objašnjenjem da je sve stekao od plaće i poduzetništva u inozemstvu. Bio je to tek početak priče koja će premijera dovesti do odlaske s funkcije, bijega, uhićenja i brojnih sudskih procesa.

Tada, početkom 2007., Sanader još gradi drugačiju sliku – daje podršku antikorupcijskoj akciji Maestro, prilikom koje je uhićen vrh HFP-a. "Takve akcije imaju potpunu potporu Vlade i naše stranke i one su snažna poruka javnosti i svima onima koji se žele protuzakonito okoristiti javnom imovinom", izjavio je Sanader. Uhićen je HFP-ovac Josip Matanović, poznat po legendarnoj snimci gdje stavlja 50.000 eura u džep govoreći "ovo mi je za kavu". Iako je odvjetnik Branko Šerić tada tvrdio da "Matanović nije velika riba, ni cipal, već papalina antikorupcijske kampanje", sutkinja Ivana Kršul osudila ga je na 11 godina. 

 Važan projekt Sanaderove vlade bila je izgradnja šest dvorana za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. Vlada je u siječnju iz procedure povukla 'rukometni zakon', kojim se predviđalo ubrzanje procedure izdavanja dozvola i suglasnosti za gradnju sportskih dvorana. Premijer Ivo Sanader tvrdi da je inicijator zakona, koji dopušta izvlaštenje potrebnog zemljišta i omogućava izravnu nagodbu s građevinarima, bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, pa ga i zove 'Bandićev zakon'. 

'Ušteda od 200 milijuna kuna'
Objavljeno je da će konzorciju Ingra-Trigranit Vlada i Zagreb platiti Zagreb arenu 201 milijun eura u 28 godina. Poslovni piše da se na zahtjev Grada ugovor mijenjao 17 puta, a na kraju je dogovorena cijena od 133 milijuna eura. Lokalne vlasti su ipak zadovoljne. U intervju Poslovnom dnevniku, dogradonačelnik za gospodarstvo Ivo Jelušić navodi: "Ingra i Trigranit tražili su da ih se oslobodi plaćanja komunalnog doprinosa i da grad financira kompletne prometnice za Arenu i trgovački centar, ali nismo pristali, čime je ušteđeno više od 200 milijuna kuna!"

  Slavi se prvih godinu dana Zagrebačkog holdinga – a novinar Poslovnog primjećuje kako nema niti jednog podatka o njegovu poslovanju, iako su ranije gradska poduzeća svaka tri mjeseca podnosila poslovna izvješća s projekcijama za buduće razdoblje…"Prije se nešto moglo saznati od oporbenih članova skupštine trgovačkih društava, a sada je jedini član skupštine postao Milan Bandić", žali se autor teksta i potom objašnjava smisao udruživanja. "Kako nema ograničenje, Holding spašava zagrebački proračun pa se samo u godinu dana zadužio 4,9 milijardi kuna". I tada je bila megaplanova za Velesajam, najavljena je potpuna rekonstrukcija, 250 milijuna eura ulaganja u "veliki kongresni centar, hotel i neboder za upravu Zagrebačkog holdinga". I tada se piše o iseljenju hipodroma, no plan je bio, kako navodi gradski pročelnik za strategiju Slavko Dakić, da se ta zelena površina spoji s parkom Bundek. 

U tom se kvartu dovršava i Muzej suvremene umjetnosti,  čija je cijena s planiranih 210 narasla na 320 milijuna kuna. Rečeno je i da su uz MSU bila planirana još tri muzeja, "ali zbog nekih interesa to ipak neće biti realizirano". I dok dio mediji afirmativno piše o "novoj špici na Cvjetnom trgu", na prvoj prezentaciji Horvatinčićevog projekta skoro je izbila tučnjava.  

Nerealizirana 'Zagrebačka voda'
U početku, investitor obećava parkove i "2500 m2 za kulturne sadržaje", pa njegov projekt ulazi u prioritete. Iako se skupilo 50.000 potpisa protiv gradnje, zbog Cvjetnog se mijenja GUP, za što glasaju i svi SDP-ovci osim Jurice Meića. Naravno, park i kulturni sadržaji nisu izgrađeni, a Poslovni već tada piše o tzv. 'trgovačko-kulturnom centru' u Zagrebu, podsjećajući kako se sličnim trikom služio i Konzum.  I zagrebačke vlasti su podlegle poduzetničkom duhu koji se širio posvuda, pa gradonačelnik Bandić otvoreno govori o pripremama za flaširanje i brendiranje 'zagrebačke vode', točnije vode iz cjevovoda.

"Poslovna tajna je izgled, ime vode i vrijeme kada će se pojaviti na tržištu. Dvoumimo se oko dva imena, ja sam za jedno, a moji suradnici za drugo. Obećanje o brendiranju vode sam dao, a ja uvijek održavam obećanja", rekao je Bandić i – pregazio obećanje. Direktor Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić rekao je pritom da "još nisu počeli s pripremama za flaširanje, ali ideja nije loša jer su njihove analize pokazale da neke vode u bocama s tržišta imaju veći udio mineralnih ulja nego ona iz zagrebačkog cjevovoda".  Dmitrij Železnjak u zagrebačkim je Mlinovima najavio gradnju "turističkog grada za 300 milijuna eura, kvalitete šest zvjezdica", a uzor mu je, kaže, Dubai. 

Megalomanski planovi nisu vezani samo uz glavni grad. Najavljen je projekt Sveto brdo, kojim bi se preko tog 1752 metra visokog velebitskog vrha žičarom povezali lički Lovinac i dalmatinska Rovanjska. Prvi radovi najavljeni su za 2008., a kao cilj je određeno 30 kilometara ski staza i 350.000 noćenja godišnje. Tri godine nakon što ga je kupio za 5,3 milijuna eura, Enver Moralić ruši Adriavinil (bivši Jugovinil). Ideja je bila uložiti 150 milijuna eura i sagraditi 1500 luksuznih apartmana, hotele, kockarnice, marinu sa 650 vezova…Taj je plan ponovno aktualiziran tek krajem 2018.

I te 2007. započela je izgradnja Pelješkog mosta, kojeg je u roku od četiri godine trebao izgraditi Konstruktor po cijeni od 260 milijuna eura.  Početkom 2007. stigli su i prvi rezultati prodaje Plive – nakon što je menadžment osigurao svoju poziciju i financijski profitirao, američki Barr, koji je platio 2,5 milijarde dolara za 92 posto dionica, najavljuje rezanje troškova. Izlaze s prijedlogom novog kolektivnog ugovora za 2000 radnika Plive, iz kojega se briše čak 30 članaka važećeg kolektivnog ugovora…Pliva bi svojim zaposlenicima preraspodijelila radno vrijeme te u slučaju potrebe namjerava dopustiti, prema odluci direktora i bez savjetovanja sa sindikatima, rad do 52 sata tjedno bez prava na uvećanu plaću.

Vječne teme 
Nastavljaju se stare teme kao što su spašavanje starih industrija – primjerice, beskonačna privatizacija sisačke i splitske željezare, kao i saga o brodogradilištima koja dovršava tek ovih dana. Piše da se šibenski TLM žele Litvanci, a splitsku željezaru dobio je poljski Zlomrex. I dalje se prodaje Dalmacija Dugi Rat, kao i karlovački KIM, za koji se natječu Danube foods, Vindija, Marko Pipunić. Naravno, već tradicionalno je najavljen je i dovršetak zagrebačke sveučilišne bolnice, kao i da će armenski vlasnici obnoviti Haludovo – oba projekta su i danas na čekanju.

I tada se, kao i danas, piše o selidbi splitskog kolodvora u Kopilicu, al i riječkoj luci, čija uprava "do 2026. očekuje sedam puta veći promet".  Nakon što se povukao s dužnosti, umro je predsjednik SDP-a i bivši premijer Ivica Račan. Za nasljednika je izabran Zoran Milanović, koji je dobio dvostruko više glasova od Milana Bandića.  I dok se Hrvati zabavljaju svojim problemima, još ne slute kakav će učinak imati kriza tržišta nekretnina koja je započela u SAD-u u rano ljeto te 2007. godine. Kad taj val zahvati Hrvatsku, onesposobit će njenu ekonomiju narednih desetak godina.