Svi znamo da su glavni pokretač seksualne revolucije bili kontracepcijska pilula i rock and roll, ali što ako to nije točno, što ako je revoluciju zapravo potaknuo penicilin? Prije nego što je otkriveno da je penicilin djelotvoran protiv sifilisa, a to je bilo u Drugome svjetskom ratu, seks je sa sobom nosio rizik od te teške bolesti koja može dovesti do sljepila, demencije i paralize, objavio je američki radio NPR.

Samo jedna doza penicilina može izliječiti sifilis. Pedesetih godina antibiotici su se sve više upotrebljavali i broj smrtnih slučajeva izazvanih sifilisom naglo je pao. A tada je, znatno prije otkrića kontracepcijske pilule, počeo rasti broj tinejdžerskih i izvanbračnih trudnoća.

Tako otprilike glasi provokativna teza Andrewa Francisa, ekonomista sa sveučilišta Emory u Atlanti koji proučava ekonomski aspekt HIV/AIDS-a. On zna da je stopa novih zaraza HIV-om vrtoglavo skočila nakon što su antiretrovirusni lijekovi poslije 2000. postali općedostupni i pa je bolest prestala biti smrtna prijetnja.

Jednoga je dana Francis proučavao povijesne trendove gonoreje i uočio kako je ova nesmrtonosna spolno prenosiva bolest počela divljati početkom 1950-ih. Zašto, što se to događalo početkom pedesetih, upitao se Francis koji je pedesete doživljavao kao eru Pata Boonea i sputane seksualnosti.

Ekonomist Francis bacio se na brojke ne bi li otkrio u čemu je stvar. Njegovi grafikoni pokazuju gotovo savršenu korelaciju između kraja prijetnje sifilisa i početka rizičnog seksualnog ponašanja. Stopa smrtnosti od sifilisa padala je, a množile su se infekcije gonorejom, porođaji izvan braka i tinejdžerske trudnoće.

Francis zna da korelacija nije isto što i kauzalitet, ali po njegovim izračunima, seksualna je revolucija već uvelike trajala kad je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) 1960. odobrila kontracepcijsku pilulu, a pogotovo kad je 1973. američki Vrhovni sud zaštitio pravo na pobačaj.

Francisova je studija objavljena u siječanjskome broju časopisa Archives of Sexual Behavior, a autor kaže kako je svjestan da pedesete nije obilježila samo dostupnost penicilina, te da socijalne i političke sile koje su oblikovale šezdesete i sedamdesete nisu isključivo posljedica prestanka straha od bolesti.

No cijena bolesti, a to nije samo ekonomski trošak, već i cijena boli i patnje, izgubljenih godina i izgubljenih života, oblikuje povijest. A oblikuje i spolni život. "Ironično, upravo je penicilin pripremio teren za HIV/AIDS", kaže autor. "Takvo se (slobodno) seksualno ponašanje nastavilo u šezdesetima i sedamdesetima, i u početku osamdesetih jer ljudi nisu strahovali od smrtonosnih bolesti".