Kuloarska, po mnogima posve neutemeljena nagađanja, kažu kako su glavni razlog Todorićevoj žurbi u promociji projekta Market plus kojemu je Konzum, odnosno Velpro glavna poluga, navodno packe koje je vlasnik koncerna dobio iz vrha državne administracije da zbog pretjerane orijentiranosti na srpsko tržište, posebno zbog bliskosti sa srpskim tajkunom Miroslavom Miškovićem, u posljednje vrijeme zanemaruje hrvatsko tržište i njegov razvoj. U Agrokoru takve opaske odlučno odbijaju, a kao krunski argument za to navode vlastiti investicijski i vlasnički angažman od Konzuma do Pika Vrbovec i Belja. No činjenica je da se većina Agrokovoih poteza i te kako odražava na hrvatsko gospodarstvo. Kritičari su čak skloni reći da je ta uloga i prevelika te da bi svaki problem kompanije uskoro mogao postati i državni. Istodobno, Agrokorovu strategiju regionalnog širenja pa i kapitalnog povezivanja Agrokorovih sastavnica s drugim kompanijama iz regije mnogi smatraju dobrom odlukom. Uostalom, taj je koncept prepoznala i vrednovala Europska banka za obnovu i razvoj kad je koncem lipnja u sklopu opsežnog restrukturiranja Agrokorove bilance ušla u vlasništvo koncerna.

Ipak brojni skepci sumnjaju da će se povezivanje Konzuma i Delte realizirati kako je zamišljeno. Osim pitanja konačnog dogovora i definicije projekta, poznavatelji smatraju da bi se ključna prepreka mogla pojaviti na upravljačkim razinama buduće zajedničke kompanije. Doduše, uz dobru volju vlasnika to može biti jednostavno riješeno, no tu se postavlja pitanje koliko će dvojica “gazda” i sami biti spremni kompaniju na upravljanje predati profesionalcima. Upravo to je, misle mnogi, razlog zbog kojeg se u konačnici lako može dogoditi da se planirani aranžman ne realizira. U ovom trenutku, u tom projektu nema ničeg novog. Odnosno, prema utvrđenom rasporedu savjetnici rade dubinsko snimanje kako bi se definirala vrijednost obiju kompanija. Za Agrokor to radi UBS-a, a za Deltu Citibank. Zamišljeno je da se kompanije spoje u omjeru 40:40, a da ostalih 20 posto udjela u novoj tvrtki uzme neki financijski investitor, a sjedište kompanije bilo bi na neutralnom terenu, primjerice, Švicarskoj. Istodobno, stručni timovi već su trebali obaviti snimanje nekih dijelova biznisa, konkretno, funkcioniranje nabave jer je plan da, neovisno o kapitalnom povezivanju, strateška suradnja dviju kompanija započne upravo u tom segmentu. Naime, očekuje se da bi se zajedničkim nastupom prema ključnim svjetskim dobavljačima poput Coca Cole ili Nestlea doista postigli veliki efekti. Na koncu, ta bi suradnja bila i ključni test zajedničkog funkcioniranja hrvatskog i srpskog nacionalnog trgovačkog lanca.

Pomireni biznis i ekologija: Prikupljeno pet-ambalaže u vrijednosti 236 milijuna kuna

Početkom godine na snagu je stupio sustav prikupljanja pet-ambalaže. U samo devet mjeseci skupljanja i povrata ambalaže u trgovine, Hrvati su oborili s nogu, kako najveće osporavatelje Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu tako i najoptimističnije prognozere. Prikupljeno je 472 milijuna komada boca i limenki ili, oko 55 tisuća tona ambalažnog otpada. Sortirano i skupljeno je 42.000 tisuće tona stakla, 12.000 tona pet-boca i 1100 tona aluminijskih limenki.S Fondom za zaštitu okoliša ugovor je potpisalo 298 trgovaca među kojima je i pedesetak čije su trgovine manje od 200 četvornih metara čime su prevladane nedoumice i prosvjedi koji su pratili start akcije. Trgovcu koji prikupi 10 milijuna boca Fond, za povratnu naknadu, isplaćuje pet milijuna kuna te još 1,5 milijun kuna za manipulativne troškove. Opravdanost akcije ilustrira i činjenica da je postignuto vraćanje ambalaže koja je na tržište stavljena tijekom ove godine. Uspješno je riješeno ne samo preuzimanje ambalaže od hotela, restorana i kafića nego se akcija efikasno odvija i na otocima, Malom Lošinju, Hvaru, Braču, Krku, Pagu, Ugljanu, Pašmanu, a uskoro kreće i na Korčuli i Cresu. Velike količine nekadašnjeg smeća pretvorene su u korisnu sirovinu, a posebno su zadovoljni u Vetropak Straži, jedinoj tvornici za proizvodnju staklenki gdje je završilo najviše ambalaže. Zadovoljni su i u Fondu i resornom ministarstvu i njihovi podaci kazuju da se preradi oko 90 posto prikupljenog ambalažnog otpada. Iako su na te dvije adrese stigla priznanja iz više europskih zemalja u Fondu za zaštitu okoliša izdvajaju pohvalni citat koji su im izrekli slovenski kolege : “Pravilnikom o ambalažnom otpadu Hrvatska je postigla ono što u Europi imaju samo skandinavske zemlje: u prirodi gotovo i nema odbačenih boca i limenki”. Stoga su i naši susjedi navodno sve skloniji preslikavanju hrvatske prakse. Božica Babić