Godina je Gospodnja 1364., i Ljudevit Veliki upravo je otok Rab oslobodio od dugogodišnje mletačke vlasti. Gradsko je vijeće stoga njemu u čast odlučilo prirediti veliku dvotjednu feštu, odnosno fjeru. Običnom puku je inače prolaz kroz velika gradska vrata zabranjen, no za vrijeme fjere, svi su pozvani da sudjeluju u velikoj svečanosti, viteškim igrama kao i obilju jela i pića. Svi su u svojim najljepšim haljinama i odjelima, muškarci s velikim pernatim šeširima a djevojke sa sušenim cvjetnim vjencima u kosi. Pjevalo se i plesalo, slavilo, jelo i pilo sve do dugo u noć punih četrnaest dana, nakon čega bi se život vratio u svoju uobičajenu rutinu.

Igre papirom i kamenčićima

Više od 650 godina kasnije, ova tradicija na otoku Rabu i dalje traje, pa se tako svake godine od 25. do 27. srpnja ovaj moderni otok vraća u 14. stoljeće i slavi taj veliki trenutak u povijesti, kao i dan zaštitnika grada i otoka, Svetog Kristofora, koji je ujedno i zadnji dan fjere. Ulice su prepune ljudi u srednjovjekovnim nošnjama, miris ribe, vina i cvijeća dopire iz svake, pa i one najuže ulice. Na svakom se uglu prodaju šulčići, tijesto za kruh prženo u dubokom ulju koje se može jesti sa svime, od pršuta i sira do marmelade i čokolade. Djeca, kojoj je dopušteno biti budnima koliko i njihovim roditeljima, igraju stare igre poput mlina, igre koja je slična šahu, a igra se s papirom i crnim i bijelim kamenčićima. Mališani sudjeluju i u zanatima, pa tako pomažu peći poznatu rabsku tortu, mijesiti kruh, pa čak i plesti ribarsku mrežu.  Stotinjak umjetničkih i zanatskih radionica razmješteno je po starom gradu, na kojima mještani pokazuju kako se pletu čipka i  cvjetni vjenčići, izrađuju kožne torbe i obuća, peku keramički lonci, a otvorena je bila čak i srednjovjekovjekovna kovačnica.

– Najjeftinije je kad ti se mriža raspada, uzeti nešto sitno para i uzeti novu, jer uzimaju jako puno šoldov ovi ki krpaju – rekao je ribar kojeg Kire, koji je zainteresiranom puku, zajedno s unucima, pokazivao kako se ručno plete mreža za ribolov. Takvo nešto, kaže, treba puno strpljenja a danas to ljudi nemaju. Kire je "u ribama" već više od 50 godina, a krpati mreže naučila ga je "potriba".

Petrica Krstarević, pak, već 25 godina prodaje cvijeće na Fjeri, uz pomoć kćeri, a cijela njena obitelj generacijama se bavi s biljkama i vrtom. Jako je, kaže, ponosna na cvjetnu tradiciju svog grada.

Samostreličari i zastave

– Vjenčići simboliziraju pobjedu i posebnu čast. Rabska fjera ima svoj brend, a to je vjenčić. Mirišljavi su, fini, napravljeni od raznih domaćih biljčica. Od kuglica, do suhih buketića, cvijeće ima jaku simboliku još iz srednjeg vijeka. Cvijet je s nama kroz cijeli život, prati nas od rođenja do smrti – kazala je.

Dan ranije, na tisuće mještana i turista svjedočilo je svečanom otvorenju Rabske fjere, gdje su predstavnici Udruge rapskih samostreličara donijeli srednjovjekovne zastave svakog rapskog mjesta i gdje je pucnjem topa proglašen početak fjere. – Svake godine na Rabsku fjeru dođe oko sedam do osam tisuća ljudi po večeri. Ovo je događaj za koji cijeli otok živi cijelu godinu i naša je najljepša i najveća svečanost – kazao je Luka Perčinić iz Turističke zajednice Rab, koji je ujedno i tajnik Udruge rapskih samostreličara. Prije zatvaranja fešte, na programu je veliki viteški turnir samostreličara. Vatromet će pucati točno u ponoć, a njegovo je značenje kraj fjere i službeni povratak grada i cijelog otoka Raba iz 14. u 21. stoljeće.