U Hrvatskoj je stvoreno ozračje da su novinari krivi za sve i uzrok svih zala, što govori o dubokom poremećaju društva u kojem živimo. Demokratičnost svakog društva ogleda se u slobodi medija, a mi imamo 906 tužbi s ukupnim odštetnim zahtjevom od 68 milijuna kuna.

Istovremeno, političke stranke se samo načelno zalažu za slobodu medija, što je premalo, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na forumu o medijskim politikama pod naslovom A novinarstvo? koji se održao ovaj tjedan u Novinarskom dom u Zagrebu, okupivši predstavnike stranaka koji su otkrili kako oni gledaju na medije i novinare.

“U pretkampanji nitko nije rekao ni slova o novinarstvu, a u programu velikih stranaka nije se niti spominjalo. Najkonkretniji program iznijeli su iz Domovinskog pokreta, ali za nas u HND-u je to neprihvatljivo i zlokobno, jer tamo piše da se neće financirati mediji koji šire protuhrvatsku djelatnost, a nigdje se navodi se tko će to ocjenjivati”, rekao je Zovko.

Napomenuo je kako se u vrijeme koronakrize pokazalo koliko je novinarstvo važno, a Ministarstvo kulture pohvalio je za novčanu pomoć slobodnim novinarima koji su zbog krize ostali bez posla.

Bez sigurnosti nastaje autocenzura

Predsjednica Sindikata novinara Maja Sever istaknula je kako je profesionalno i neovisno novinarstvo nužno za bolje društvo.

“Potrebni su konkretni potezi i konkretne medijske politike, koje nažalost donose političari i stoga od vas ne tražimo milost nego konkretne medijske politike”, rekla je. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako iznimno poštuje novinarsku struku i zahvalila je novinarima što “pomažu političarima da budu bolji”.

Sandra Benčić iz platforme Možemo! ističe kako “u Hrvatskoj nema neovisnih lokalnih medija, pogotovo u ruralnom dijelu gdje su oni vezani uz proračune lokalnih vlasti koje onda na njih utječu. Taj se problem mora riješiti posebnim fondovima, a slične bi fondove trebalo osnovati i za pomoć neovisnom novinarstvu. Ne slažem se s prijedlogom Zakona o električnim medijima i Zakona o autorskim pravima, jer oni gledaju na novinarstvo kao na komercijalnu djelatnost, a ne kao javnu funkciju”, rekla je Sandra Benčić.

Marija Selak Raspudić iz Mosta istaknula je važnost transparentnog financiranja medija i zaštite položaja radnika u medijskom sektoru, iznijevši tvrdnju da su se “neovisni mediji urušili u doba ministrice Andreje Zlatar Violić”. Založila se za poticanje istraživačkog novinarstva, jer “bez osnovnog ozračja sigurnosti dolazi do autocenzure”.

Za sustav potpora istraživačima

Boris Milošević (SDSS) također se zalaže za sustav potpora istraživačkom novinarstvu, a dodao je kako “Hrvatska nema niti jedan manjinski elektronički medij, primjerice radio s nacionalnom frekvencijom”. Kritiziravši rad javne televizije, spomenuo je bizarni primjer kako i prometna nesreća koju izazove češki turist ulazi u minutažu o nacionalnim manjinama.

I predsjednik Demokrata Mirando Mrsić kazao je kako novcem EU treba osnovati fond iz kojeg bi se financiralo neovisno novinarstvo, posebice tamo gdje ono ovisi o, kako je rekao, “lokalnim šerifima”. “Slobodnog novinarstva nema bez granskog kolektivnog ugovora. To je jedini način kako zaštititi novinare, njihova radna prava a time i slobodu pisanja i izvještavanja”, zaključio je Mrsić.

Mirela Holy iz Restart koalicije istaknula je da su “mediji, kao i političari, presjek društva u kojem živimo. Treba promijeniti niz zakona koji se bave medijima, a Vijeće za elektroničke medije trebalo bi suzbijati fake news”.

Napokon, Karolina Vidović Krišto iz Domovinskog pokreta rekla je kao “u Hrvatskoj danas u mainstreamu ne postoji novinarstvo, to je propagandni program vlade i njenih partnera. Sve se svodi na manipulativno širenje neistina i agresivne propagande”, rekla je, spomenuvši usput i pitanje pobačaja, Jasenovac i Marka Perkovića Thompsona.