U 3 dana trajanja međunarodni festival dizajna Dan D posjetilo je preko 6000 posjetitelja, koji su imali prilike razgledati dvadesetak različitih natječajnih, tematskih te gostujućih izložbi, poslušati niz predavanja, diskusija i tribina s gostima predavačima iz Hrvatske, regije i Europe, sudjelovati na edukativnim radionicama te se dobro zabaviti. Odlična posjećenost festivalskih zbivanja u Vlaškoj, unatoč iznimno visokim zagrebačkim temperaturama, pokazala je kako domaća kulturna javnost aktivno prati i zainteresirana je za suvremeni dizajn te kako lokacije poput napuštenog prostora bivše Vojne bolnice mogu poslužiti kao idealan prostor za realizaciju ovakvih – javnosti otvorenih manifestacija zagrebačke kreativne, kulturne i civilne scene.

Ivana Borovnjak, programska direktorica festivala te predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva, izjavila je: «Izložba mladih dizajnera D-izložba ove godine predstavila je niz kvalitetnih projekata, između kojih nagrađeni radovi pokazuju visoku razinu istraživačkog rada i tendenciju da projekti u dizajnu imaju širi društveni i politički značaj. Namjera da se Dan D profilira kao mjesto susreta i prezentacije mladih autora, ove godine je pojačana jasno strukturiranim programom Balkanske dizajnerske mreže koji podrazumijeva između ostalog i mobilizaciju mladih dizajnera unutar regije kroz projekt Young Balkan Designers. Mladi autori su unutar edukacijskog dijela programa imali priliku predstaviti svoje projekte, ali i poslušati korisne informacije o procesima i metodologiji dizajnera iskusnijih kolega. Upravo edukativni program, kroz različite svoje segmente: predavanja, radionice i izložbe fakulteta bilježi izuzetno velik interes i posjećenost, čak i u nedjeljnom programu, što pokazuje da interes šire javnosti za dizajn ipak postoji i raste.

Referirajući se na lokaciju održavanja festivala Dan D, koji već tradicionalno 'iskorištava' napuštene gradske prostore, u prijašnjim izdanjima festivala Staru gradsku Klaonicu te tvornicu Gredelj, na taj način ilustrirajući njihov potencijal i scenarije korištenja, Borovnjak je dodala: «Lokacija u kompleksu bivše Vojne bolnice u Vlaškoj ulici u Zagrebu ponovno se pokazala fantastična za provedbu projekata i manifestacije ovog tipa. Hrvatsko dizajnersko društvo, Dan D i naši brojni partneri i suradnici s zagrebačke kulturno-civilne scene, itekako smo zainteresirani razviti dijalog s gradom na temu prenamjene ovog prostora u korist nas i sličnih nam projekata, uz znatno intenzivniju dinamiku upotrebe.”

Sumirajući temu ovogodišnjeg izdanja 6. Dana D Marko Golub, programski direktor festivala, na zatvaranju je izjavio: “Uspjeli smo realizirati kompleksan i sadržajno bogat program, što je u posljednjih nekoliko godina i standard Dana D, ali puno je važnije to što mi se čini da je on ovog puta problemski bio jasno fokusiran te da se to jednako tako jasno vidjelo i u odazivu autora i u reakcijama publike. Kad smo za temu festivala odabrali “Arhiv dizajna”, s uvjerenjem da je ona strukovno važna, aktualna i urgentna, još uvijek nismo znali hoće li i drugi dijeliti taj naš entuzijazam. No izgleda da je atmosfera znatiželje, žudnja za ponovnim uspostavljanjem kontinuiteta, za novim informacijama i nesebičnim dijeljenjem istih, itekako živa. Ta činjenica da su na sceni aktivni mnogi ljudi različitih generacija koji žele učiti jedni od drugih, koji se brižno odnose prema vlastitom nasljeđu, spremni su surađivati s kolegama iz drugih disciplina i voljni su dijeliti svoje spoznaje među sobom, nosi ogromnu snagu i potencijal.

O nagradama koje su dodijeljene za D-izložbu, tradicionalnu izložbenu platformu festivala na kojoj se predstavljaju mladi autori, odlučivao je internacionalni ocjenjivački sud kojeg su činili gosti predavači festivala, austrijski dizajner Martin Foessleitner, gošća iz Francuske Veronique Marrier, profesor i teoretičar mode Tonči Vladislavić te srpski dizajner i predavač Borut Vild. Stručni žiri je formirao pet kriterija prema kojima su vrednovani radovi mladih dizajnera i autora predstavljeni na D-izložbi, a kriteriji su bili: odgovor na temu ovogodišnjeg festivala „Arhiviranje“, izvrsnost, relevantnost, upotrebljivost te potencijal projekta za budućnost.

Prvu nagradu osvojila je dizajnerica Ana Radovanović iz Beograda za projekt “Neo-avant-garde artists’ magazines in former Yugoslavia”, druga nagrada pripala je studentici dizajna Lani Grahek iz Zagreba za projekt “Page¦paper platforma”, a treću nagradu zaslužila je grupa studentica sa Studija dizajna u Zagrebu za projekt “Rešetke nisu prepreke”. U nastavku pročitajte više o nagrađenim projektima te komentare žirija na izbor.

1. NAGRADA – Ana Radovanović (Srbija) – projekt “NEO-AVANT-GARDE ARTISTS’ MAGAZINES IN FORMER YUGOSLAVIA”

Opis projekta:

Diplomski projekt “Neo-avant-garde artists’ magazines in former Yugoslavia” (mentor prof. Leonardo Sonnoli): Prikupljeni materijal predstavljen je u formi bibliografskog zbornika. Pored analize s društveno-povijesnom kontekstualizacijom, zbornik sadrži i indeks podataka, te odabrane fotografije. Sljedeći abecedni red, kartice sadrže informacije o svakom časopisu, a kako bi se omogućio plastični prikaz podataka, zbornik sadrži i dva grafikona: timeline nastanka časopisa i međusobne odnose časopisa i različitih suradnika.

Obrazloženje žirija:

Rad odlikuje izvrsnost u dizajnerskom i istraživačkom pristupu, relevantnost u današnjem kontekstu i veza s kolektivnom memorijom ovog područja. Projekt ima potencijal za daljnju razradu. Preporuka je tražiti javna sredstva za publiciranje projekta na webu, u svrhu šire edukacije.

2. NAGRADA – Lana Grahek (Hrvatska) – projekt “PAGE¦PAPER PLATFORMA”

Opis projekta:

Projekt radnog naziva page¦paper platforma je za pretraživanje weba kojoj je cilj spojiti dostupnost sadržaja na webu s prednostima čitanja i korištenja tiskanog medija. Funkcionira tako da se određeni pojam pretražuje, filtrira prema određenim parametrima, odabire željena količina sadržaja, format i layout, te se dobiva pdf file spreman za print. Na ovaj način korisnik kroji svoju osobnu arhivu karakterističnu za taj određeni trenutak, koja je otporna promjenjivosti i nestalnosti digitalnog medija.

Obrazloženje žirija:

Snažna povezanost s ovogodišnjom temom Dana D i primjenjivost u svakodnevnom radu su osnovni razlozi izbora projekta za nagradu. Kombinacijom najboljih aspekata dvaju medija projekt rješava pitanje prikladnog analognog prikaza sadržaja s Interneta. Izvrsnost u grafičkom oblikovanju i odabiru teme diplomskog rada odraz su zrelosti autorice.

3. NAGRADA – grupa studentica sa Studija dizajna u Zagrebu (Hrvatska) – projekt REŠETKE NISU PREPREKE

Studentice / sudionice projekta: Nataša Njegovanović, Petra Vrdoljak, Ivana Hrabar, Laura Mrkša, Maja Jandrić, Viktoria Lea Vavra, Helena Nemec, Katarina Huljev, Iva Udovičić, Monika Močević, Dina Bartolić i Elizabeta Bošnjak

Zatvorenice: Verica, Biserka, Sanja, Vesna, Jasna i Ljerka.

Mentorice: Sanja Bencetić, Andrea Hercog, Izvorka Jurić i Ivana Zanze

Opis projekta:

“Rešetke nisu prepreke”, radionica participativnog dizajna sa zatvorenicama Kaznionice u Požegi, okupila je 12 studentica Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, šest zatvorenica i jednu stručnu voditeljicu šivaonice Kaznionice i zatvora u Požegi. Tim su vodile tri dizajnerice iz područja industrijskog dizajna, vizualnih komunikacija i inkluzivnog dizajna, te voditeljica iz udruge Roda, koja je inicijator projekta.

Radionica participativnog dizajna sa zatvorenicama rezultirala je zajednički osmišljenim i izrađenim proizvodima, s ciljem ostvarenja dobiti za financiranje putovanja djece u posjet majkama u zatvor. Riječ je o osam proizvoda namijenjenima trudnicama, roditeljima i djeci do tri godine starosti. Uz to, radionica predstavlja dizajn kao alat socijalne inkluzije. Proizvodi se odlikuju pročišćenom funkcionalnošću i postupkom izrade prema stvarnim mogućnostima, te osvješćuju neke predrasude o majkama i spolno određenim ulogama roditelja, te potiču razvijanje bliskosti između roditelja i djece. Sadrže i visoku emotivnu vrijednost, koja upućuje na problem razdvojenosti zatvorenica/ka i djece.

Obrazloženje žirija:

Rešetke nisu prepreke je pametno osmišljen, socijalno osjetljiv i lijepo prezentiran projekt koji se bavi društveno relevantnom temom. Dizajnirani predmeti adresiraju konkretne probleme u odnosu majke zatvorenice i djeteta, a implementacija projekta je na vrlo visokoj razini.