Osjećaj boli u donjem dijelu leđa može biti nesnosan i otežavati svakodnevicu, a često je povezan s bolestima bubrega. Bubrezi su parni organi smješteni ispod dijafragme s obje strane kralježnice. Njihova najvažnija uloga je održavanje ravnoteže vode u organizmu što znači da su povezani sa svim vitalnim organima te je njihov pravilan rad nužan za zdravlje tijela. Kada bubrezi pravilno rade, održava se zdrava ravnoteža krvnog volumena i elektrolita u tijelu.

Bolest bubrega se obično pojavljuje uz jasno izražene simptome, no ponekad se mogu zamijeniti za druge abdominalne probleme. Prvi simptomi bolesti bubrega su bolovi u donjem dijelu leđa, poteškoće s mokrenjem te promjena boje urina.

Najčešće bolesti bubrega su bakterijska upala bubrega, kronična bolest bubrega, nikturija ili često mokrenje tijekom noći, enureza ili mokrenje u krevet, inkontinencija, bubrežni kamenci te zatajenje bubrega i rak bubrega. Navedena stanja imaju različite uzroke, no simptomi su dosta slični kod svake bolesti bubrega.

U nastavku ćemo razjasniti o čemu se radi te kada je nužno obratiti se liječniku.

Bolesti bubrega i kako ih prepoznati

Simptomi bolesti bubrega razlikuju se prema određenoj bolesti, ali i dijelu sustava koji je zahvaćen. Kada dođe do određene bolesti bubrega mogu se pojaviti poteškoće s mokrenjem, a nerijetko postoje povezanosti i s mokraćnim mjehurom i sustavom. Kod mokrenja se obično primijete prve poteškoće.

Kod bolesnika se može pojaviti nekontrolirano mokrenje noću, danju ili u krevet te općenito teško zadržavanje mokraće. S druge strane postoji mogućnost i opstruiranja mokraće pa u tom slučaju dolazi do mokrenja male količine urina, oklijevajući početak mokrenja, slab mlaz i curenje na kraju mokrenja. Nastati mogu i bubrežni kamenci, rak prostate kod muškaraca te krv u mokraći. Sve navedeno ukazuje na određene poteškoće s bubrezima.

Međutim, pod bolest bubrega obično se misli na kroničnu bubrežnu bolest ili kroničnu bolest bubrega kod koje se funkcija organa postepeno gubi, a dolazi i do zatajenja bubrega.

Simptomi većine bolesti bubrega Zdravi bubrezi kod odraslih stvaraju i izlučuju od oko 400 ml do 2.000 ml mokraće dnevno. Ako nastane bolest bubrega, može doći do oštećenja sposobnosti bubrega da koncentrira mokraću. U tom slučaju količina izlučene mokraće dnevno može biti i više od 2,5 litara. Vrlo velike količine mokraće su često znak šećerne bolesti odnosno visoke koncentracije glukoze ili smanjene koncentracije određenih hormona.

Iako se mogu razlikovati po bolesti, uobičajeni simptomi bolesti bubrega su:

– opće loše osjećanje i groznica

– povišena tjelesna temperatura (kod bakterijske upale i raka bubrega)

– bolovi u donjem dijelu leđa

– bolovi pri mokrenju

– nekontrolirano ispuštanje mokraće

– slab mlaz mokraće

– često i obilno mokrenje

– promjena boje mokraće (svaka osim žute nije normalna)

Kada dođe do bolesti bubrega ili kronične bubrežne bolesti, simptomi se pojačavaju s količinom toksina u krvi. Doduše, u početku bolesti obično ne pokazuje nikakve simptome, stoga je važno obratiti pozornost na sve male promjene. Rano otkrivanje može ubrzati liječenje te produžiti život pacijenta.

Bolest bubrega

Bubrežna bolest, bolest bubrega, začepljenje ili suženje mokraćovoda pogađa oko 10 posto ljudi u svijetu, a od nje mogu oboljeti osobe svih dobi i rasa. Uzrokuje smrt kod oko 2,4 milijuna ljudi u svijetu godišnje. Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica koju najčešće kod odraslih uzrokuje visok krvni tlak te šećerna bolest.

Smatra se da više od polovice osoba starijih od 75 godina ima neki oblik bolesti bubrega. Riječ je o poremećaju u građi i funkciji bubrega koja traje dulje od tri mjeseca.

Simptomi kronične bolesti bubrega su:

– oticanje gležnjeva i nogu

– umor

– problemi s koncentracijom

– smanjen apetit ili potpuni gubitak apetita

– pjenušava mokraća i promjena boje urina

– trzaji mišića i grčevi

– stalni svrbež

– osjećaj boli u prsima

– problemi sa spavanjem

– mučnina i povraćanje

Simptomi mogu biti blagi i intenzivni. Kod pacijenata s blagim ili umjerenim zatajenjem bubrega dolazi do blagih simptoma poput čestog mokrenja noću. S porastom toksičnih tvari u krvi i dužeg lošeg funkcioniranja bubrega, dolazi do pojačanih simptoma.

Uznapredovali stadij zatajenja bubrega često ide uz ulkus na crijevima i krvarenje te promjenu boje kože u žuto-smeđu.

Liječenje bolesti bubrega

Kod kronične bolesti bubrega liječenje slijedi nakon detaljne dijagnoze. Terapija za liječenje bolesti bubrega uključuje lijekove za popratne poteškoće. To su često lijekovi za spuštanje krvnog tlaka, za snižavanje razine kolesterola, za liječenje anemije ili slabokrvnosti te lijekove za izbacivanje viška tekućine iz tijela.

Za bolest bubrega nema konkretnog lijeka, već se različitom terapijom utječe na popratne bolesti te nastoji usporiti progresiju oštećenja bubrega. S obzirom na to da je krajnji slučaj zatajenje bubrega, tada postoje dvije opcije terapije – dijaliza ili transplantacija bubrega.

Dijaliza bubrega

Dijaliza je korištenje medicinskog uređaja koji stvara umjetno filtriranje otpadnih tvari i tekućine iz krvi kada bubrezi više nemaju tu funkciju. Dijaliza je bezbolna, ali iziskuje vrijeme i redovitost. Može se provoditi operacijskim postupkom u kojem se uvodi tekućine u peritonealni prostor koja se stalno isisava sa suvišnom vodom. U tom slučaju sistem kronične pokretne dijalize omogućuje pacijentu redovito mijenjanje tekućine.

Druga opcija je umjetni bubreg kada se unosi poseban uređaj koji filtrira otpadne tvari iz krvi bolesnika. Postupak uvođenja cjevčice i filtra je dugotrajan, traje oko sedam sati, a provodi se barem tri puta tjedno.

Dijaliza bubrega dugoročno smanjuje simptome kroničnog zatajenja bubrega.

Promjene navika i prehrane

Jedan od načina za dugoročno održavanje zdravlja bubrega jest promjena navika i prehrane. Kod bolesti bubrega se preporučuje jesti svježu hranu te smanjiti unos proteina koji opterećuju bubrege.

Ovo su još neki savjeti kako održavati zdravlje bubrega:

– prestanite pušiti jer cigarete za 50% povećavaju šanse za nastanak bolesti bubrega

– izbjegavajte preveliku količinu proteina

– izbjegavajte procesuiranu i prerađenu hranu koja sadrži mnogo konzervansa i soli

– pijte barem 1.5 litre vode dnevno (i više ovisno o kilaži i navikama)

– puno se krećite, dnevno hodajte barem pola sata

– pazite na krvni tlak i razinu šećera

– smršavite ako ste pretili