Vijest da će jednu od najstarijih američkih novina Washington Post kupiti Jeff Bezos, osnivač i većinski vlasnik Amazon.coma, šokirala je medijski svijet. Bezos je Washington Post platio 250 milijuna dolara, a prema njegovim riječima, Amazon.com s tom transakcijom nema ništa.

A zašto čovjek koji je predvidio smjer razvoja interneta, a sada ga i diktira, želi kupiti jedne od tri najozbiljnijih novina uz New York Times i Wall Street Journal, pitanje je na koje sam Bezos daje odgovor u pismu u kojem se obratio zaposlenima u Washington Postu. "Novinarstvo igra ključnu ulogu u slobodnom društvu, a The Washington Post je – kao novine glavnog grada – osobito važan". 

Bogat mirovinski fond
U pismu je Bezos naveo i kako želi da se Washington Post i dalje drži dvaju smjernica Donalda Grahama: prva je da novinari i urednici ne objavljuju neprovjerene priče te uvijek tražiti mišljenje i druge strane jer su uvijek u pitanju stvarni ljudi i njihove reputacije. Druga je smjernica uvijek ići za pričom, koliko god to vremena i novca stajalo. Međutim, drugi mediji su nešto trezvenije analizirali zašto bi Bezos kupio novine koje su 2. kolovoza objavile operativni gubitak od 14,8 milijuna dolara u drugom kvartalu, u vrijeme kad oglasni prihodi u SAD-u padaju 4,3 posto godišnje.  Wall Street Journal piše kako se "skriveno blago" nalazi u mirovinskom fondu od gotovo milijardu i pol dolara, od čega je 604,823 dolara viška, što mogu zahvaliti pametnim ulaganjima Warrena Buffeta koji im je značajno oplodio mirovinski fond. I magazin Advertising Age iznosi tezu da Bezosova akvizicija nema puno veze s filantropijom.

Naime, vlasništvo utjecajnih novina sigurno će ga pogurati bliže ljudima koji u Washingtonu donose političke odluke. To ne bi bio usamljeni slučaj – iznimno bogate obitelji u portfelju često imaju i novine ne očekujući od njih veliki profit već veliki politički utjecaj.  Bezos i njegova supruga MacKenzie ni do sada nisu bili apolitični već su otvoreno agitirali i financijski podupirali borbu za legalizaciju istospolnih brakova. Bezosov interes mogao bi biti fiskalne prirode, jer je vrlo zainteresiran za politiku oporezivanja u internetskoj trgovini, ali i imigrantskoj politici budući da informatičke tvrtke masovno zapošljavaju stručnjake iz siromašnijih zemalja. 

Bijeli vitez novinarstva?
Svi međutim napominju da će se možda ostvariti i najsjajniji scenarij u kojem je upravo Jeff Bezos osoba koja će definirati novine 21. stoljeća. Bezos je multimilijarder kojem ne treba brzi profit, poznat po svom "kupcocentričnim fokusom". Kada je prije nekoliko mjeseci govorio o Amazonu, Bezos je rekao kako nikada ne želi impresionirati konkurenciju već kupce. Kako je na novinskom tržištu već godinama kriza prodaje tiskanih izdanja novina i one prelaze u digitalni oblik, tko bolje poznaje internetsku prodaju od utemeljitelja Amazona, koji nije samo pronašao način jednostavnog prodavanja knjiga već je proročki odredio kakvo će biti čitalačko "iskustvo budućnosti".  I sada se opet očekuje da će istu stvar napraviti s informacijama i načinom kako će ona dolaziti do ljudi, i da je tu ključni razlog kupnje Washington Posta – kvalitetna redakcija s kvalitetnim novinarima. 

Afera Watergate

Legendarni Woodward i Bernstein

Washington Post postao je globalni sinonim kvalitetne i moćne novine zahvaljujući novinarima Bobu Woodwardu i Carlu Bernsteinu koji su 1972. otkrili aferu Watergate, seriju političkih skandala u kojima je otkriveno da je tadašnji američki predsjednik Richard Nixon zloporabio moć koristeći vladine agencije FBI i CIA-u za prisluškivanje i opstrukciju pravde. Zbog niza tekstova Woodward i Bernstein su dobili nagradu Pulitzer, predsjednik Nixon je 1974. odstupio s dužnosti. Tek se 2005. doznalo tko je bio informator zvan 'Duboko grlo' čiji su identitet tajili  – bio je to Mark Felt, jedan od direktora FBI-ja.