Specijalist medicine rada i sporta iz Doma zdravlja Zagreb Zapad Damir Memić naveo je s kojim je dijagnozama opasno sjesti za volan vozila.

Prve su akutne psihoze, srčane aritmije sa sinkopom, epilepsija, posljedice srčanog i moždanog udara, katarakte…

1. Akutne i druge vrste psihoza – psihotična su to stanja slika u glavi s pogrešnim doživljajem stvarnosti i uvjerenosti u nešto, što u njoj nema uporište. Karakteriziraju ih osjećaj proganjanja, promatranja, glasovi koji se čuju, gubitak motivacije, socijalna povučenost. Oboljeli osjećaju da im se nešto smješta i slično.

2. Srčane aritmije sa sinkopom (nesvjestica) – riječ je o ubrzanom, odnosno usporenom nepravilnom radu srčanog ritma. Ozbiljna je i iznenadna paroksizmalna tahikardija, koju izazivaju i određeni napori (kašalj, zatvor…).

3. Epilepsija – bolest čiji napadi s ili bez poremećaja svijesti ostavljaju ožiljke na mozgu. Kliničke su slike ovisno o vrsti napada brojne: od trzanja, grčenja, izvijanja glave, vrata, očiju do smetnji govora, pjene, sline na ustima. Vozačima već i bljeskanje svjetala može izazvati napade kao i zvukovi. Bolest mora biti stabilizirana da bi takva osoba mogla sudjelovati u prometu.

4. Katarakte (siva mrena) – staračke mrene opasnost su za vozače, posebno kad im vidna oštrina padne ispod 50 posto pauzrokuje zamagljen vid. Zbog toga je posebna opasnost vožnja u sumrak i noću, navodi Revija HAK.

5. Posljedice srčanog i moždanog udara – učestale glavobolje, omaglice, iskrenje pred očima, smetenost, dezorijentiranost prethode problemima s visokim tlakom i tranzitornim ishemičnim atakama (TIA), koje mogu rezultirati i kratkotrajnom oduzetošću, a u konačnici i moždanim udarom. Bol u lijevoj ruci, gušenje, stezanje u prsima kao i probadanja oko srca slika su opasnih kardioloških teškoća koje nakon infarkta moraju biti dobro regulirane da bi se moglo sjesti za upravljač.

Osim navedenih dijagnoza, posebno je opasno za upravljač sjesti ako ste pospani. Istraživači s američkog sveučilišta UCLA i izraelskog sveučilišta u Tel Avivu su doznali da umor ima sličan utjecaj na mozak kao kad ste popili previše alkohola, piše Revija HAK.

Vrijeme spavanja i rizik od sudara:

• Od 6 do 7 sati: 1,3 puta veći rizik od normalnog
• Od 5 do 6 sati: 1,9 puta veći rizik od normalnog
• Od 4 do 5 sati: 4,3 puta veći rizik od normalnog
• Manje od 4 sata: 11,5 puta veći rizik od normalnog

Kad je o nesrećama riječ, zabrinjavajuće je, ističu iz HAK-a, da se 80 posto njih događa u naseljenim mjestima i to najviše u srpnju i kolovozu – tijekom danjeg svjetla.