Globalno zagrijavanje ubrzalo je na razinu „bez presedana”, a rok u kojem se ono mora ograničiti se približava, upozorilo je pedeset vodećih znanstvenika u studiji objavljenoj u srijedu. 

Kakvo vrijeme čeka svijet?

El Nino će se kasnije ove godine pretvoriti u La Ninu, evo što to znači

Kad se gledaju prosjeci po desetljećima temperatura je narasla za 0,26 stupnja od 2014. do 2023., stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Earth System Science Data. 

U istom periodu prosječna površinska temperatura bila je za 1,19 stupnja viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje od 1850. do 1900. koje se uzima kao referentno.

Radi se o velikom pomaku u odnosu na desetljeće prije toga, do 2022., kada je rast bio 1,14 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

„Zagrijavanje zbog ljudskog djelovanja raste razinom bez presedana” u zabilježenom razdoblju, upozorava studija. 

Ona je dio serijala periodičkih klimatskih procjena pokrenutih kako bi se popunio jaz između izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) Ujedinjenih naroda koja se u prosjeku od 1988. objavljuju svakih šest godina. 

Istraživanje je objavljeno u vrijeme dok se diplomati svjetskih država sastaju u Bonnu na klimatskim pregovorima uoči 29. skupa COP koji se održava u Bakuu. 

Ključnim Pariškim sporazumom iz 2015. države su se obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na ispod dva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz ambiciozniji cilj od 1,5 stupnja. 

U izvješću objavljenom u srijedu pokazuje se da je ljudskom aktivnošću temperatura već narasla za 1,31 stupnja. 

Zagrijavanju doprinosi i pad broja zagađujućih čestica u atmosferi koje odbijaju dio sunčeve energije nazad u svemir, stoji u istraživanju. 

„Glavni razlog je smanjivanje zagađenja zraka, prvo u Europi i u Sjedinjenim Državama, a potom u Aziji, posebice Kini”, rekao je Glen Peters iz norveškog centra za klimatska istraživanja CICERO. 

Strože regulacije svjetske špedicije i manje korištenja ugljena pri dobivanju energije doveli su do pada emisija sumporovog dioksida, koji je imalo efekt hlađenja. 

Znanstvenici upozoravaju kako je globalno zagrijavanje najviše posljedica „emisija stakleničkih plinova na najvišim razinama u povijesti”. 

Godišnje emisije između 2013. i 2022. iznosile su 53 milijardi tona ugljikovog dioksida i njegovog ekvivalenta u drugim plinovima, a taj je broj 2022. narastao na 55 milijardi tona. 

To znači da se svjetski ‘proračun ugljika’, procijenjena količina stakleničkih plinova koji se mogu emitirati prije no što se planet zagrije iznad granice od 1,5, „brzo smanjuje”, upozorava studija. 

IPCC je 2020. izračunao da je u tom ‘proračunu’ ostalo 500 milijardi tona ugljikovog dioksida. Do početka 2024. on se već smanjio na oko 200 milijardi. 

Ipak, glavni autor izvješća Piers Forster rekao je kako u barem jednom zaključku postoji „tračak optimizma” – brzina rasta emisija u posljednjem desetljeću usporava. 

Koautor Pierre Friedlingstein upozorio je kako to nije dovoljno da se izbjegnu klimatske promjene. 

„Ne trebaju nam stabilne emisije. Trebamo da stignu do nulte stope”, naglasio je.