Na današnji dan, 1. srpnja, obilježava se uistinu velik broj događaja i obljetnica iz područja politike, društva i kulture, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Izdvajamo nekoliko najzanimljivih i najznačajnijih:

Hrvatska postala punopravna članica Europske unije

1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije. Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a službeni status kandidata za članstvo u EU dobila je 18. lipnja 2004. Pristupni progovori, koji su trebali započeti u ožujku 2005., odgođeni su, a kao uvjet za početak pregovora istaknuta je potpuna suradnja s Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Pregovori su službeno otvoreni 3. listopada 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljica potvrdila potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom. Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo, te gotovo šest godina pregovaranja, 10. lipnja 2011. José Manuel Barosso je u ime Europske komisije predložio zatvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Tu odluku je 24. lipnja iste godine podržalo i Europsko vijeće pozivajući na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja lipnja 2011. te na potpisivanje pristupnog ugovora s Hrvatskom do kraja iste godine. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine.

Ivo Sanader dao ostavku na mjesto premijera i predsjednika HDZ-a

1. srpnja 2009. godine Ivo Sanader je na izvanrednoj konferenciji za novinare objavio kako podnosi ostavku na sve svoje političke funkcije, o čemu je ranije obavijestio najbliže suradnike i klub zastupnika HDZ-a. Na mjestu premijera i predsjednika HDZ-a tada ga je naslijedila Jadranka Kosor.

Rođena Jadranka Kosor, hrvatska političarka

Hrvatska političarka i 9. predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor rođena je 1. srpnja 1953. godine u Pakracu. Kosor je diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru posvetila je novinarstvu te je od 1972. bila dopisnica Večernjeg lista i Radio Zagreba. Od 1991. do 1995. na Hrvatskom radiju je vodila emisije za prognanike, izbjeglice i stradalnike iz Domovinskog rata. Godine 1995. postala je potpredsjednica HDZ, a te je godine izabrana i u Hrvatski sabor. Potpredsjednicom HDZ-a bila je do 1997. godine. Do 2000. obnašala je dužnost potpredsjednice Sabora. Od 1999. do 2002. predsjednica stranačke Zajednice žena "Katarina Zrinski". U Sabor je ponovno ušla 2000., a dvije godine kasnije izabrana je za zamjenicu predsjednika HDZ-a na VII. Općem saboru HDZ-a. Na parlamentarnim izborima 2003. godine ponovno je izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru u I. izbornoj jedinici (Zagreb), ali je svoj mandat stavila u mirovanje jer je imenovana za potpredsjednicu Vlade Republike Hrvatske zaduženu za socijalna pitanja, te ministricom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
 

Foto: Anto Magzan/PIXSELL

Dužnost potpredsjednice Vlade i ministrice u vladama premijera Sanadera obnašala je do 2009. godine. Na predsjedničkim izborima 2005. godine, kao kandidatkinja HDZ-a izgubila je u drugom krugu od Stjepana Mesića. Nakon ostavke premijera Sanadera, 3. srpnja 2009. Predsjednik Republike povjerio joj je mandat za sastavljanje Vlade. Vlada RH na čelu s Jadrankom Kosor uspješno je završila pregovore za pristup EU, i pripisuje joj pokretanje pregovora s mrtve točke nakon dogovora o arbitraži pograničnog pitanja sa Slovenijom. Kosor i Borut Pahor postigli su dogovor koji je omogućio deblokadu hrvatskih pregovora s EU. Nekoliko mjeseci nakon odlaska s mjesta predsjednice Vlade RH, na stranačkim izborima dana 20. svibnja 2012., u prvome je krugu izbora ispala treća, ispod Kujundžića i Karamarka, koji su ušli u drugi krug izbora za novog predsjednika HDZ-a.

Rođena princeza Diana

Diana Spenncer, princeza od Walesa, poznata i kao Lady Di, rođena je u Sandringhamu, u Engleskoj, 1. srpnja 1961. godine. Diana je rođena u aristokratskoj engleskoj obitelji, a 1981. godine udala se za Charlesa, princa od Walesa i najstarije dijete trenutne britanske kraljice, Elizabete II. Njihovo vjenčanje u londonskoj katedrali sv. Pavla 1981. godine putem malih ekrana pratilo je preko 750 milijuna ljudi diljem svijeta. Udajom je Diana stekla titulu princeze od Walesa.
 

Princeza Diana i Hillary Clinton 1997. godine (Public domain)

U braku sa Charlesom rodila je dvojicu sinova, prinčeve Williama i Harryja. Iako je pažnju privlačila i ranije, predmetom svjetskih medijskih napisa Diana je postala nakon braka s princom Charlesom, koji je završio rastavom 1996. godine. Široka medijska pažnja pratila ju je sve do smrti. Poginula je u automobilskoj nesreći u Parizu, 31. kolovoza 1997. godine.

Osnovana Komunistička partija Kine

1. srpnja 1921. godine, na tajnom sastanku u Šangaju, osnovana je Komunistička partija Kine. Na vlast je došla 1949., poslije građanskog rata koji je okončan bijegom nacionalista poražene vlade na Tajvan. Ona je vladajuća stranka u Kini i predstavlja interese cijele kineske nacije. Poslije 28 godina naporne borbe KSK je odvela kineske narode do pobjede u novoj demokratskoj revoluciji i osnivanja Narodne Republike Kine. Od onda je savladavala razne prepreke, pretvarajući Kinu od siromašne i zaostale polukolonijske i polufeudalne države u socijalističku državu koja se ubrzano razvija. KSK ostvaruje ideološko i političko vodstvo.
 

Reuters

Stranka razvija svoje ideje i politiku na temelju koncentrirane volje naroda te ih transformira u državne zakone i odluke koje usvaja KSK. Ipak, stranka ne zauzima mjesto Vlade u vodstvu države. Njene aktivnosti su u okviru ustava i zakona koje mora poštivati. Svi članovi stranke, kao i ostali građani, su jednaki pred zakonom. Na trećoj plenarnoj sjednici središnjeg odbora KSK održanoj prosinca 1978. godine, odlučilo se strančin rad usmjeriti na osuvremenjenje socijalizma, reforme i politiku otvaranja. Međutim, u svojih 90 godina političkog djelovanja, KSK se koristi najokrutnijim metodama obračuna sa protivnicima i neistomišljenicima.Smatra se da da je više od 40 milijuna ljudi ubijeno za vrijeme Maove Kulturne revolucije, a sveukupni broj žrtava premašio je 80 milijuna.

Ostale zanimljive obljetnice:

• Hrvatski atletičar Branko Zorko rođen je 1. srpnja 1967. godine u Čakovcu.
   
• Tatjana Matejaš Cameron, poznatija kao Tajči hrvatska pjevačica i jedna od većih pop zvijezda ranih 1990.-ih godina, rođena je u Zagrebu, 1. srpnja 1970. godine.
   
• Hrvatski televizijski voditelj i spiker Oliver Mlakar rođen je 1. srpnja 1935. godine u Ptuju.
   
• U Leipzigu je 1. srpnja 1646. rođen Gottfried Leibniz, njemački znastvenik i diplomat. Napravio je prva dva rada o diferencijalom i integralnom računu, te se nebrojenim drugim djelima istaknuo kao jedan od najvećih umova u povijesti.
   
• U New Yorku je 1. srpnja 1977. godine rođena glumica Liv Tyler, kći Stevena Tylera, pjevača popularne rock grupe Aerosmith.
   
• 1. srpnja 1902. godine u Mülhausenu, u tadašnjoj Njemačkoj, rodio se William Wyler, američki filmski redatelj, producent i scenarist te dobitnik Oscara.